Pratite nas

Hrvatska

‘Ne bih htio ništa tvrditi, ali Karakterističan je dan kad se Bandića diže i vraća u Remetinec’

Objavljeno

na

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko rekao je u Đurđevcu u vezi s medijskim napisima da HSS kao koalicijski partner uoči parlamentarnih izbora traži 15-postotni udio u novoj vladi kako su se dogovorili da “neće biti nikakve podjele ratnog plijena, kao što je to učinila aktualna vlast.”

karamarko_754751S1Uoči večerašnje proslave 25. obljetnice osnutka HDZ-a u Koprivničko-križevačkoj županiji, u Domu kulture u Đurđevcu Karamarko je u vezi s napisima o HSS-ovim uvjetima rekao da nisu na taj način razgovarali.

“No, legitimno je od koalicijskog partnera da ima svoja očekivanja. Ono što smo se u startu dogovorili je to da neće biti nikakve podjele ratnog plijena kao što je to učinila aktualna vlast”, rekao je Karamarko novinarima. Istaknuo je da će njegova vlada “biti ekspertna, a javna poduzeća moraju preuzeti kvalitetni menadžeri, a ne politički i stranački podobnici”.

Novinari su ga pitali i što očekuje od sutrašnjeg sastanka Vijeća za nacionalnu sigurnost, na kojem će biti premijer Zoran Milanović i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

“Ništa ne očekujem. Vrijeme je da se napokon sastanu i razgovaraju o pravim temama, a ima ih previše. Očekujem ipak da će se dogovoriti oko nadzora nad pojedinim strukturama u zemlji za koje postoji indikacija da ne rade onako kako treba”, istaknuo je Karamarko.

Na pitanje hoće li HDZ-ova kandidatkinja za zagrebačku gradonačelnicu biti zamjenica Milana Bandića Sandra Švaljek, odgovorio je da je HDZ najjača hrvatska stranka te da će imati svojeg kandidata.

U vezi s novim pritvaranjem Milana Bandića, Karamarko je rekao da je “karakterističan dan kad ga se diže i vraća u Remetinec”.

“Isti dan mu je rečeno da može biti gradonačelnik i vraća ga se natrag u pritvor. Ne bih htio ništa tvrditi, ali opet se ponavlja ona slučajnost prvog uhićenja”, ocijenio je Karamarko.

Odgovarajući na pitanje o regionalizaciji, rekao je da bi zadržao broj županija, ali bi ih racionalizirao, smanjio broj zaposlenih i digitalizirao njihov rad, a o broju općina razmišlja.

O 25. obljetnici HDZ-a u Koprivničko-križevačkoj županiji, predsjednik te stranke je istaknuo da su ljudi koji su prije 25 godina “krenuli na neizvjestan put bili hrabri jer se nije znalo što će biti s Hrvatskom”. “To je značajna godišnjica i na tome im čestitam”, poručio je Karamarko.

Prije svečane sjednice u Đurđevcu, predsjednik Kluba utemeljitelja HDZ-a Milan Kovač i osnivač HDZ-a u Koprivnici Marko Mioč u Koprivnici su na pročelju zgrade “Domoljub” otkrili spomen-ploču u povodu proslave 25. obljetnice HDZ-a.

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Raffanelli: HRM-u trebaju izvanobalni ophodni brodovi većih sposobnosti od obalnih

Objavljeno

na

Objavio

Novi zapovjednik Hrvatske ratne mornarice (HRM) komodor Ivo Raffanelli izjavio je novinarima u ponedjeljak, nakon što je preuzeo tu dužnost, da su Hrvatskoj potrebni izvanobalni opohodni brodovi većih sposobnosti od pet obalnih ophodnih brodova čiji se prototip gradi.

“Nadam se da će uskoro biti završena gradnja obalnoga ophodnog broda, a nakon toga će se krenuti u gradnju serije od četiri takva broda. Međutim, nama trebaju kvalitetniji brodovi puno većih sposobnosti i puno veće autonomije kako bi mogli odgovoriti zadaćama poglavito u gospodarskom pojasu, a to su izvanobalni ophodni brodovi”, rekao je komodor Raffanelli.

Najavio je izradu taktičke studije koja će pokazati kako taj brod treba izgledati, a na temelju taktičke studije izradit će se studija izvodivosti.

“Na temelju svih tih pokazatelja iz studija vidjet ćemo kakav će to brod biti i kako će mu biti dimenzionirana dužina i širina i kako će biti naoružan”, objasnio je Raffanelli govoreći o potrebi da HRM posjeduje izvanobalne ophodne brodove.

Smatra da će u vezi s takvim brodovima “biti i NATO zahtjeva”.

“Sigurno da se s takvim brodom možemo pojaviti u Sredozemlju, možda i izvan njega”, rekao je novi zapovjednik HRM-a Raffanelli, dodajući da će taj brod moći sudjelovati i u operacijama NATO-saveza i EU-a.
Pritom je rekao kako se sada pojavljuju nove, a ne tradicionalne ugroze.

“Mi ćemo u Oružanim snagama RH i Hrvatskoj ratnoj mornarici kao dijelu Oružanih snaga skupa sa svim tijelima državne uprave znati odgovoriti tim izazovima”, dodao je komodor Raffanelli.

Komodor Ivo Raffanelli rodio se 1. ožujka 1965. u Makarskoj. Završio je Mornaričku vojnu akademiju 1987. u Splitu te stekao zvanje diplomiranog inženjera pomorskog prometa. Ratnu školu Fuhrungsakademie der Bundeswehr LGAI-04 (LehrgangGeneralstabs/Admiralstabsdienst mit internationaler beteiligung) završio je 2005. godine u Hamburgu.

U obranu suvereniteta Republike Hrvatske dragovoljno se uključio 1991. kao pripadnik Zbora narodne garde. U Oružanim snagama RH tijekom Domovinskog rata i nakon njega obnašao je mnoge dužnosti: od zapovjednika satnije ZNG-a i dozapovjednika bojne 156. brigade HV-a, zapovjednika desantnog broda minopolagača DBM-81 “Cetina”, obnašatelja dzžnosti zapovjednika Divizijuna desantnih brodova Flote HRM-a, zapovjednika spasilačkog broda SB-73 “Faust Vrančić”, zapovjednika Divizijuna za potporu Flote HRM-a, časnika za pomorstvo u Odjelu rodova i struka u Zapovjedništvu HRM-a, voditelja operativnog odsjeka Flote HRM-a, načelnika Stožera Flotile HRM-a, zapovjednika Flotile HRM-a te zapovjednika Obalne straže RH.

U čin poručnika korvete promaknut je 1992. godine, a godinu poslije dobio je čin poručnika bojnog broda. U čin kapetana korvete promaknut je 1998., u kapetana fregate 2005., a u čin kapetana bojnog broda 2009. godine. U čin komodora promaknut je 2017. godine.

Ivo Raffanelli za svoj je rad višestruko nagrađivan i pohvaljivan od vrhovnog zapovjednika OS RH, ministra obrane RH, načelnika Glavnog stožera OS RH i zapovjednika HRM-a.

Odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti, Redom hrvatskog trolista te Redom bana Jelačića. (Hina)

Komodor Ivo Raffaneli novi je zapovjednik HRM-a

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Andrej Plenković: Želimo jedinstvo hrvatskog naroda ma gdje živjeli

Objavljeno

na

Objavio

„ Želimo jedinstvo hrvatskog naroda ma gdje živjeli „ poručio premijer Plenković na prvoj sjednici 2. saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske

U ponedjeljak, 18.prosinca 2017., u Zagrebu je započela prva sjednica 2. saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

„Želimo jedinstvo hrvatskoga naroda gdje god oni živjeli – to je naša ključna zadaća“ izjavio je premijer Andrej Plenković na konstituirajućoj sjednici 2. saziva Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH. Dodao je kako je Vlada Republike Hrvatske odlučna rješavati sve otvorena pitanja koja koče razvoj međusobnih odnosa. To su prije svega: stjecanje hrvatskog državljanstva, ostvarenje biračkog prava, te poboljšanje suradnje u području kulture, obrazovanja, očuvanja i njegovanja hrvatskog jezika i naše zajedničke povijesne i kulturne baštine.

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske naglasio je kako je Savjet osnovan kako bi se svake godine okupili ali i razmotrili gdje stojimo ” Važno je vidjeti kakav je status hrvatskog naroda u domovini i svijetu i kada to učinimo, donesemo zaključak što želimo postići u narednom razdoblju“ poručio je državni tajnik Milas.

U nastavku sjednice, izabrani su predsjednik i potpredsjednici Savjeta.

Ivan Grbešić, pripadnik druge generacije hrvatskog iseljeništva u Kanadi izabran je za predsjednika 2. Saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH. Grbešić je zahvalio na ukazanom povjerenju te istaknuo kako će rezultati odnosno unapređenje odnosa Domovine i Hrvata izvan RH biti mogući tek ako se svi okupljeni danas, zajednički prihvate posla i sve svoje snage usmjere na zajednički cilj. „Važno je zajedništvo, suradnja i strpljenje“ – poručio je Grbešić.

Miljana Glamuzina, izabrana je za potpredsjednicu Savjeta – predstavnicu hrvatskog naroda u BiH. „Vjerujem da ćemo radom učiniti da naše zajedništvo bude čvršće a suradnja svih Hrvata, ma gdje živjeli, jača“- poručila je Glamuzina.

Ivan Gugan, iz Mađarske izabran je za potpredsjednika Savjeta / predstavnika hrvatske manjine „ Vjerujem da ćemo zajedničkim zalaganjem, trudom i radom doprinijeti poboljšanju položaja hrvatske manjine ali i uopće Hrvata izvan RH“ – rekao je Gugan.

Luka Budak, iz Australije izabran je za potpredsjednika Savjeta / predstavnik hrvatskog iseljeništva iz prekooceanskih zemalja „Očuvanje hrvatskog jezika i hrvatskog identiteta u svijetu primarna je zadaća i cilj koji se predstavlja za sve nas koji živimo miljama daleko. Napokon imamo i razumijevanje i potporu za naše napore i iz domovine“ – rekao je Budak.

Ruža Studer Babić iz Švicarske izabrana je za potpredsjednicu Savjeta / pripadnicu hrvatskog iseljeništva iz europskih zemalja „ Uz iskrenu želju, sigurna sam da ćemo svi ovdje okupljeni maksimalno i raditi u časnoj zadaći povezivanja Domovine i Hrvata izvan RH“ – rekla je Studer,

Uz izbor predsjednika i potpredsjednika 2. saziva Savjeta, na sjednici će se razmatrati mogućnosti unapređenja i jačanja suradnje na gospodarskom, znanstvenom, kulturnom i svim drugim poljima između Republike Hrvatske i Hrvata koji žive izvan njezinih granica. Poseban naglasak bit će stavljen na dio vezan uz mogućnosti unapređenja sustava učenja hrvatskog jezika za Hrvate izvan Republike Hrvatske, mogućnostima suradnje u okviru EU fondova, postupak dobivanja državljanstva i druga statusna pitanja. Tijekom prvog dana rada Savjeta, članovima će se obratiti Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 7. rujna 2017. donijela je Odluku o osnivanju i imenovanju članova Savjeta. Savjet čine predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta koji zajedno s predstavnicima državnih tijela i institucija, Katoličke crkve i organizacija civilnog društva u domovini imaju zadaću pomagati hrvatskoj vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Članovi Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Republike Hrvatske su predstavnici udruga, organizacija i institucija Hrvata izvan Republike Hrvatske. To su osobe koje su uvažene u sredinama u kojima žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa sa svojom domovinom. Imenovani su na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze, na mandat od 4 godine (članovi Savjeta ne primaju nikakvu novčanu naknadu za svoj rad).

Zastupljenost Hrvata izvan Republike Hrvatske u Savjetu Vlade RH određena je sukladno brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske.

Tako Hrvati u BiH imaju 9, hrvatska manjina u europskim i susjednim zemljama 17, a hrvatsko iseljeništvo – 29 predstavnika. Članovi Savjeta po položaju su predstavnici državnih tijela i institucija u RH.

Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari