Pratite nas

Ne kuha vam se? Spravite hladne juhe za vruće ljeto

Objavljeno

na

Ima onih vrućih ljetnih dana kada se i sami kuhamo i ne treba nam još i kuhinja. To su dani za hladne juhe. Kritičari će se odmah oglasiti na ovo kako to nije naša tradicionalna kuhinja, i biti će u pravu. Međutim, način i stil rada i življenja nas navodi da neke stvari htjeli ili ne htjeli vremenom mijenjamo, a u ove vrele dane našao sam, ili dao sebi malo više slobode, da Vas baš uputim u tome smjeru. Zahvalan sam Vam unaprijed ako ćete me poslušati.

Napisao: Božo Lučić, kulinarski akademik

1405672305_4752me_Hladna juha od krastavaca i jogurta1405672306_7942me_Hladna juha od tikvica i jogurta s mentom1405672306_8162me_Hladna juha od lubenice i krastavca1405672307_5472me_Hladna ruska juha

Da li Vam nekako poznato zvoni rečenica iz djetinjstva: “Daj, jedi, ohladit će ti se juha?” Uporno su Vas tjerali da jedete vruću juhu? Ni sad ne razumijem što je to toliko važno u prevrućoj juhi. Zar nije idealna temperatura od 36,8°C?

Postoji čitav jedan svijet hladnih juha! Ne samo da postoje juhe koje se mogu servirati i tople i hladne, nego i one juhe koje se moraju servirati hladne, ili čak ohlađene! Ima ih po cijelom svijetu, najviše u krajevima u kojima je toplo, ali ih ima i na sjeveru, u Švedskoj, Poljskoj, Rusiji.  Priroda je u toplo doba godine naročito darežljiva pa donosi obilje svježih namirnica, napose voća i povrća te mliječnih proizvoda koji na mnoge kuhare djeluju kao katalizator maštovitih ideja za ljetne obroke.

Oni su zdravi, niskokalorični i, osim što otklanjaju glad, divno će nas osvježiti nakon napornog dana ili kupanja i prevrtanja na prostirci za plažu ili na povratku iz prevrućeg grada. Dakle, osim svježine namirnica kao prvog članka zakonika o ljetnoj pripremi hrane, druga je zapovijed: jednostavnost. Odrecite se dugotrajnog kuhanja, prženja, pohanja i posvetite se radije sjeckanju i usitnjavanju u mikseru.

Obrok možete poče1ti hladnim juhama, omiljenima u Španjolskoj, Grčkoj i Turskoj. Ideja hladne juhe nekome se može činiti neprivlačnom, no preporučujemo da je ipak probate! Puna je minerala, vitamina, svježine i energije. Jedna od najpoznatijih i najukusnijih je gazpacho.
Donosim recept za tradicionalnu španjolsku hladnu juhu od svježeg povrća za čiju pripremu ne treba paliti štednjak. Osim namirnica za pripremu ove juhe potrebna je jedna daska, dobar nož, začini i mikser za sokove.

Gazpacho juha pripada andaluzijskoj kuhinji, no postoje teorije da originalno potječe iz arapske kuhinje te da su ju na područje Španjolske i Portugala donijeli Mauri.

Gazpacho ne mora biti samo juha, može biti i lagani ljetni obrok koji će Vas osvježiti, okrijepiti i iznenaditi. Juha se poslužuje uz kockice kruha, s naribanim češnjakom preprženim na maslinovu ulju, po želji se može dodati prepečena slanina i tvrdo kuhana jaja.
Sastojci:
3 srednje rajčice
1 srednji krastavac
1 veća paprika
1 manji luk
2 češnja češnjaka
½ dcl maslinovog ulja
1/2 limuna (sok)
1 žlica aceta balsamica
sol
papar
5-6 listova svježeg bosiljka
Priprema:
Ako rajčici želiš odstraniti kožu tada joj s donje strane u sredini zareži slovo X i stavi je u vrelu vodu na minutu-dvije, a odmah potom u ledenu vodu na isto vrijeme. Koža će se tada lako oguliti. Ako ti koža ne smeta možeš gazpacho pripremiti i bez guljenja rajčice.
Operi povrće i odvoji jednu rajčicu. Preostale rajčice, papriku i krastavce nasjeckaj na jednake male komade, a češnjak iskosati. Sve stavi u dublju zdjelu i tako pripremljeno povrće posoli, popapri, izmiješaj i pusti da malo odstoji kako bi sol povukla vodu iz povrća.
Rajčicu koju ste odvojili nareži na komade i stavite u mikser za sokove, dodaj joj maslinovo ulje, limunov sok i aceto. Sve dobro miksati. Dobiti ćete gustu narančastu tekućinu koju ulijete u posudu u kojoj je isjeckano povrće. Sve dobro izmiješati 2/3 smjese prebaci u mikser, dodaj bosiljak te dobro smiksati kako bi dobili finu i kremastu tekućinu. Potom tekućinu vratiti  nasjeckanom povrću i sve izmiješati. Ako u gazpachu želite više cijelih komadića povrća, odvojite  manju količinu za miksanje. Gazpacho se jede hladan, no ako nemate puno vremena za hlađenje, a u zamrzivaču imate kockice leda, kod drugog miksanja ubacite 4 do 5 kockica i juha će biti prilično svježa. Ako možete, ostavite je da se hladi u hladnjaku bar pola sata.

Hladna juha od tikvica i jogurta

3Sezona je tikvica, a pohane ili punjene, ma koliko fine, ipak zahtijevaju dužu pripremu i paljenje pećnice. Probajte ovaj jednostavan i osvježavajući recept. U ljetne dane, ne samo da vam se ne da provoditi previše vremena iznad štednjaka ili pećnice, već zasigurno želite i osvježavajući obrok koji će vas rashladiti. Nastavljamo stoga serijal recepata koji zahtijevaju minimalno vrijeme pripreme, a jamče ukusno i hranjivo osvježenje.
Danas je na rasporedu hladna juha od tikvica koja ovako pripremljena može stajati u zamrzivaču i dan kasnije, pa ako pripremite veću količinu, neće propasti.
Sastojci:
jedna glavica crvenog luka – sitno narezana
jedan češanj češnjaka – sitno narezan
3 do 4 srednje velike tikvice, oguljene, prerezane popola, narezane na ploške
pola žličice limunove korice
pola žličice soli
četvrt žličice papra
4 šalice vode
peršin
pola žlice sušenog kopra
pola šalice jogurta

Priprema:
Pržite luk i češnjak u zdjeli na umjerenoj temperaturi oko 5 minuta, uz povremeno miješanje. Dodajte narezane tikvice, limunovu koricu, sol i papar i malo vode, te kuhajte miješajući dok tikvice ne omekšaju, oko 5 minuta. Dodajte još vode i neka se krčka još 5 minuta. Smjesu ubacite u kuhinjski mikser, dodajte peršin i kopar, te napravite jednoličan pire.
Ohladite, dodajte jogurt i poslužite.

Hladna juha od krastavaca
Sastojci:
1 veći krastavac
200 ml jogurta
sol
papar
1 češnjak
kopar
Priprema
Oguliti krastavac i narezati ga na komadiće. Narezani krastavaca preliti jogurtom te dodati sol, papar i češnjak. Nakon toga cijelu smjesu miksati u kuhinjskome mikseru. Na kraju dodati kopar i poslužiti.

Juha od lubenice i krastavaca
Sastojci:
4 šalice lubenice bez sjemenki
1 veliki krastavac, oguljen i narezan
1 srednje ljuti zeleni čili bez sjemenki
1 mladi luk
1 limun, korica i sok
Pola šalice svježe metvice
2 žlice octa
1 žlica ekstra djevičanskog maslinova ulja
morska sol i papar
Priprema:
Prije pripreme nasjeckajte sve sastojke. U velikoj zdjeli pomiješajte komadiće lubenice, čili, luk, krastavac, sok i koricu od limuna, metvicu, ocat i maslinovo ulje. Nakon što ste sve promiješali, uspite u mikser i dobro izmiksajte. Zatim pretočite u zdjelu i dodajte sol i papar. Stavite u hladnjak na sat vremena i zatim poslužite.

Hladna juha od krastavaca s metvicom
Omiljen u salatama, krastavac je pronašao svoje mjesto i u finim hladnim juhama
(za 4 osobe)
6 dl tekućeg jogurta
1 i pol krastavca
pola češnja češnjaka
10 listova mente
žlica nasjeckanog kopra
3 žlice soka od limuna
sol i papar

Krastavce ogulite i miksajte u mikseru. Dodajte jogurt, sitno nasjeckani češnjak, sitno narezane listove mente i kopra. Umiješajte limunov sok. Juhu prekrijte folijom i ostavite u hladnjaku 1 sat. Prije posluživanja dodajte sol i papar prema želji. Juhu poslužite dobro ohlađenu.
Hladna juha od cikle i jogurta
Sastojci
1 staklenka cikle
2-3 svježa krastavca
1 manji crveni luk
3 češnja češnjaka
2 kuhana jaja
1 l jogurta
200 g kiselog vrhnja
200 ml vode
sol, papar, šećer
nasjeckano svježe peršinovo lišće

Priprema:
Krastavce ogulite i narežite na okrugle ploške. Obje vrste luka oljuštite i nasjeckajte. Jaja narežite na ploške ili kocke.  U posudi pomiješajte jogurt, vrhnje i vodu. Dodajte narezano povrće, ciklu iz staklenke (ne trebate ju ocijediti, ali možete) i jaja, pa začinite solju, paprom i po potrebi, šećerom. Dobro promiješajte.
Juhu stavite u hladnjak i dobro rashladite prije posluživanja. Posipajte ju svježim peršinovim lišćem.

5Ruska hladna juha
Ova juha je gotovo ista kao i prethodna, razlikuje se jedino po vrstama povrća koje se upotrebljavaju.
Sastojci:
4 veće čvrste crvene rajčice (može i malo žutih, sitnih)
1-2 svježa krastavca
1 manji crveni luk
3 češnja češnjaka
2 kuhana jaja
2 žlice kuhane cikle, narezane na kockice (može i kisela cikla iz staklenke)
šaka svježeg sitno nasjeckanog vlasca i kopra
1 l jogurta
125 g kiselog vrhnja
50 ml mineralne vode
sol, papar, šećer
limunov sok ili ocat
Priprema:
Rajčice možete preliti kipućom vodom i oguliti, ali mogu ostati i neoguljene. Prepolovite ih, odstranite vodenasti dio s košticama (taj dio se ne upotrebljava u juhi da je ne razvodni). Narežite ih na kockice. Krastavac ogulite i narežite na okrugle ploške. Obje vrste luka očistite i sitno nasjeckajte. Kuhana jaja narežite na ploške ili kockice. U posudi pomiješajte jogurt, vrhnje i vodu, začinite soli, paprom, šećerom i limunovim sokom. Zatim dodajte sve ostale sastojke (povrće, jaja, začinsko bilje) i promiješajte. Juhu stavite u hladnjak i dobro rashladite prije posluživanja.
Možete je poslužiti s poprženim kockicama kruha.

Dubrovnik net.hr

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Stjepan Šterc: Problem iseljavanja Hrvata iz Hrvatske i iz BiH postaje pitanje nacionalne sigurnosti

Objavljeno

na

Objavio

Problem raseljavanja stanovništva iz Hrvatske i iz Bosne i Hercegovine poprimio je dramatične razmjere i postao pitanjem nacionalne sigurnosti, upozorio je u utorak hrvatski demograf Stjepan Šterc istaknuvši kako je posebice ugrožen opstanak Hrvata koji žive u BiH jer bi se njihov broj u toj zemlji u idućih deset godina mogao smanjiti čak za trećinu.

Šterc, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PMF), kazao je u intervjuu za bosanskohercegovački portal Slobodna Bosna kako demografska politika postaje ključno pitanje budućnosti i razvitka obje države.

“Način upravljanja u ovim prostorima i državama je i najveći krivac pojave suvremenog egzodusa, potpuno zanemarujući u provođenju izvršne vlasti funkcionalnost demografskog i gospodarskog razvitka. Mogli bi takav način upravljanja nazvati političkom okupacijom u kojoj nema praktički ničeg ozbiljnijeg vezanog za struku, logiku, znanost te projiciranje i modeliranje budućnosti”, kazao je Šterc dodajući kako je jasno da političari svojim odlukama i postupcima izravno utječu na odlazak ljudi.

Iako je Štercov plan izlaska iz demografske krize, koji je nastao kao dio izbornog programa predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, usvojen u hrvatskim tijelima vlasti, on drži kako to ipak nije učinjeno sukladno njegovim programskim načelima i koncepcijama.

Demografska problematika, kazao je Šterc, nije shvaćena kao strateško razvojno pitanje pa su posljedice nastavak svih negativnih trendova i pokazatelja do razine na kojoj se već ugrožavaju osnovni sustavi u zemlji.

“Razlog? Politička sebičnost, interesna povezivanja, financijsko-gospodarski pristup bez vrednovanja ljudskog potencijala i još puno toga. Moj je prijedlog bio vladin ured na čijem bi čelu bio podpredsjednik vlade kako bi izravno mogao politički usmjeravati stratešku revitalizacijsku politiku, jasna procjena što je u proračunu manje bitno od demografskog opstanka, apsolutna zaštita žena u trudnoći i na porodiljskom (radno pravo, ekonomska i financijska sigurnost i sl.), povezivanje s iseljeništvom. Sadašnji su postupci samo dio socijalne politike i ništa više”, konstatirao je Šterc.

Demografska kretanja osobito pogubna po Hrvate u BiH

Komentirajući demografske probleme u BiH Šterc je upozorio kako ta zemlja iz godine u godinu bilježi sve veći pad prirodnog prirasta staovništva. Razlika između broja rođenih i umrlih u 2015. godini tako je bila oko pet i pol tisuća, a u 2016. godini ta brojka je već između devet i deset tisuća.

Procjena je kako bi prirodni gubitak hrvatske populacije u BiH u narednih deset godina mogao iznositi oko 40 tisuća osoba.

Uz prirodni pad od oko dvije i pol tisuće stanovnika hrvatske nacionalnosti, na godišnjoj razini treba uračunati oko deset tisuća onih koji će svake godine trajno napustiti tu zemlju.

To bi značilo kako bi broj Hrvata u BiH, kojih je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. bilo 544 tisuće, odnosno 15,4 posto ukupnog stanovništva te zemlje, za deset godina mogao biti smanjen za 125 tisuća.

To je dramatičnih 31.3 posto sadašnje populacije, analize su na koje ukazuje Šterc.

Sve to izravno će ugroziti sustav radne snage, mirovinski, zdravstveni te obrazovni sustav.

“Problem zaista postaje pitanje nacionalne ili državne sigurnosti, odnosno jednostavnije rečeno opstanka. Tko to na vrijeme shvati sva će svoja politička djelovanja usmjeriti nacionalnim interesima i očuvanju najvećeg potencijala u svim društvima i prostorima.”, zaključio je Šterc. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Pero Kovačević: Presuda Ratku Mladiću

Objavljeno

na

Objavio

U srijedu presuda Ratku Mladiću

Ratko MladićRaspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda u Den Haagu će u srijedu (22. studenoga 2017.) izreći prvostupanjsku presudu Ratku Mladiću.

Podsjetimo se, Ratko Mladić je bio zapovjednik Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) od 12. svibnja 1992. do najmanje 8. studenoga 1996. godine.

Tužiteljstvo u optužnici Ratka Mladića tereti u dvije točke za genocid; u pet točaka za zločine protiv čovječnosti; u četiri točke za kršenja zakona i običaja ratovanja.

Haaška optužnica protiv Mladića ne obuhvaća zločin u Škabrnji.
Zločini koji se navode u optužnici Mladiću uključuju, između ostalih:

• Ubijanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, uključujući vodeće pripadnike tih grupa; npr. ubojstvo 144 osobe u Biljanima (općina Ključ), ubojstvo više od 200 zatočenika u KP domu Foča, ubojstvo oko 150 ljudi u logoru Keraterm, pored Prijedora, i ubojstvo najviše 140 zatvorenika u logoru Sušica, pored Vlasenice.

• Zatočenje tisuća bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata u zatočeničkim objektima u životnim uvjetima smišljenim tako da dovedu do njihovog fizičkog uništenja. Navedeni objekti uključuju logor Manjača (pored Banja Luke), logore Omarska, Keraterm i Trnopolje (pored Prijedora), KP dom u Foči i logor Batković, pored Bijeljine.

• Ubijanje više od 7,000 muškaraca i dječaka bosanskih Muslimana iz Srebrenice putem organiziranih i situacijskih pogubljenja, uključujući ubojstvo više od 1000 muškaraca u jednom velikom skladištu u selu Kravice i pogubljenje još 1000 muškaraca bosanskih Muslimana pored škole u Orahovcu.

• Bezobzirno razaranje privatne imovine i javnih dobara, uključujući spomenike kulture i sakralne objekte, kao što su brojne džamije širom zemlje.

• Djela ubojstava koja su bila dio cilja širenja terora među civilnim stanovništvom Sarajeva provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja, u periodu od 12. maja 1992. do novembra 1995. godine, uključuju granatiranje tržnice “Markale” 5. veljače 1994., kada je poginulo 66, a ranjeno više od 140 ljudi.

Tužiteljstvo je u završnoj riječi suđenja zatražilo da Ratko Mladić bude osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Pero Kovačević / HKV

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari