Pratite nas

Politika

Ne moram ništa biti nego samo čovjek koji može svakome pogledati u oči.

Objavljeno

na

‘Pa evo, idemo preispitati zašto sam kad sam imao pet godina dva puta pobjegao iz vrtića? Mislim da je to isto sumnjivo i da se to isto može preispitivati. Možda to isto ima veze s Inom i MOL-om?’

Prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko apsolutno je uvjeren će Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa odlučiti da on zbog ugovora tvrtke njegove supruge Ane i njegova prijatelja i lobista MOL-a Joze Petrovića nije u sukobu interesa, kao i u to da će Vlada svoj mandat odraditi do kraja, u što je spreman i kladiti se.

 [ad id=”93788″]

“Povjerenstvo, ja sam uvjeren da će reći istinu, a to je da nije bilo nikakvog sukoba interesa. Mogu li obavljati svoju dužnost? Naravno da mogu, sam sebe sam izuzeo od bilo kakvog odlučivanja oko Ine i MOL-a, ako dođem u poziciju da Vlada bilo što oko toga radi i odlučuje. Do sada nisam bio u toj poziciji. Bilo je nešto neslužbenih razgovora među kolegama, ali i mojih jasno izraženih stavova što mislim o MOL-u, Ini, arbitražama i nacionalnim interesima“, kazao je Karamarko u “Intervjuu tjedna” Media servisa.

Moja supruga će dokazati da se za Petrovićevu tvrtku nije bavila pitanjima energetike 

Njegova supruga, tvrdi, dokumentacijom koju će dati Povjerenstvu dokazat će da se za Petrovićevu tvrtku nije bavila pitanjima energetike, niti pitanjima oko MOL-a, Ine, već PR-om i svime što ide uz taj posao.

Odbacuje i sumnje oko razgovora koje je on, kao čelnik HDZ-a, imao s mađarskim ministrom vanjskih poslova Peterom Szijjartom u vrijeme kada je njegova supruga ugovorom bila angažirana za lobista MOL-a.

“Mi u tom momentu ne pričamo ni o Ini, MOL-u, arbitražama. Ono što je bilo znakovito, a to je ovih dana Szijjarto i izjavio, da s bivšom Vladom nisu imali komunikaciju. Mislim da moramo imati komunikaciju i da ova naša Vlada nikako ne smije nastaviti politiku Zorana Milanovića, koji nas je posvadio baš sa svima. Ali baš sa svima. U jednom momentu je Hrvatska došla u svojevrsnu izolaciju. Prema tome, to je bila tema”, kaže Karamarko.

Na primjedbu kako se sve to sada preispituje upravo zbog tog ugovora, prvi potpredsjednik Vlade odgovara: “Pa evo, idemo preispitati zašto sam kad sam imao pet godina dva puta pobjegao iz vrtića? Mislim da je to isto sumnjivo i da se to isto može preispitivati. Možda to isto ima veze s Inom i MOL-om?”

Karamarko ističe i da arbitraža između Hrvatske i MOL-a “ide dalje” te da je Vlada prije nekoliko dana odobrila novac odvjetničkoj kući koja zastupa hrvatske interese. “Dakle, digli smo ruku da se i dalje plaća. No, mogu ponoviti ono što je neki dan rekao i premijer, a prije njega i ja, da dok traje arbitraža mi sa svojim susjedima moramo razgovarati zbog interesa Hrvatske“, dodaje, ali i ponovno upozorava da Hrvatska, ako izgubi arbitražu, može izgubiti nekoliko milijardi kuna.

Na ocjenu bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, kojemu je Karamarko bio i šef kabineta, a koji je aferu oko ugovora usporedio s Fimi medijom, odgovara kako je riječ o malom osvetničkom pohodu. “On u tom svom malom osvetničkom pohodu mora i takve stvari govoriti. Prema tome, ne planiram ga demantirati, demantirat će ga Povjerenstvo i sve stvari koje će nakon toga uslijediti“, kazao je.

Navodi i kako ni od koga ne očekuje bezuvjetnu potporu, nego da se treba pričekati na odluku Povjerenstva te da neće biti razočaran ako netko od saborskih zastupnika Mosta digne ruku za njegov opoziv, koji je zatražio SDP. “Nisam vezan niti za jednu fotelju. Davao sam i ostavku kad je trebalo davati ostavku, ne moram ništa biti nego samo čovjek koji može svakome u svakom trenutku pogledati u oči. U ovom momentu i budućnosti ću to moći učiniti”, poručio je.

Učinit ću sve da Vlada ostane u ovoj konfiguraciji, nisam za nove izbore

O daljnjem partnerstvu s Mostom i nagađanjima da će doći do preslagivanja u vladajućoj većini nakon unutarstranačkih izbora u HDZ-u, odgovara kako spekulacije postoje, ali da će sve učiniti “da Vlada opstane u ovoj konfiguraciji, oslonjena na ovaj politički mozaik koji sada imamo”.

“No treba reći, ova Vlada će trajati onoliko koliko će HDZ podržavati Vladu, svi drugi mogu iskočiti iz tih kombinacija koji trenutno čine podlogu ove Vlade, ali ako iskoči HDZ onda ove Vlade nema. A mi to ne možemo učiniti. Ako me ljudi pitaju što mislim o novim izborima, nisam za njih jer bi nam oduzeli previše vremena, a gubitak vremena bi bio luksuz u ovim za nas kritičnim i turbulentnim vremenima“, dodao je. Apsolutno smatra, rekao je pritom na pitanje novinarke, da će Vlada mandat odraditi do kraja, a u to je spreman i kladiti se.

Drži da HDZ kao najveća stranka treba imati svoga kandidata na izborima za zagrebačkog gradonačelnika, ali ostavlja mogućnost i da podrži nekog drugog kandidata “ako je kvalitetan“. “Ne govorim za Zagreb, nego za bilo koju poziciju. Mislim da se HDZ i demokratizirao u posljednje četiri godine i otvorio, i u tom smo smislu spremni na sve kombinacije koje su korisne našim građanima“, dodaje.

Apsolutnu potporu dao je banjalučkom biskupu mons. Franji Komarici od kojega je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik zatražio da se javno ispriča zbog propovijedi na misi na Bleiburgu i usporedbe progona Hrvata iz Banja Luke s bleiburškom tragedijom.

Neka gospodin Dodik kaže koliko se Hrvata vratilo u srpski dio kojemu je on predsjednik, koliko se Bošnjaka tamo vratilo, kako je uopće nastala ta kreacija. Daytonski sporazum je zaustavio borbene aktivnosti, ali nije riješio probleme u BiH”, kazao je Karamarko. Ponižavanjem je pritom nazvao to što prilikom boravka predsjednika Sabora Željka Reinera u Republici Srpskoj nije istaknuta hrvatska zastava u trenutku kada je trebao dati službenu izjavu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Ruža Tomašić: U drugom krugu izbora glasat ću za Kolindu Grabar-Kitarović

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednička utrka postaje sve zanimljivija, posebno nakon što je gotovo riješeno da na izbore ide i bivši šef SDP-a Zoran Milanović.

Njegova kandidatura mogla bi ići u prilog aktualnoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović jer će, ako u utrku uđe i kandidat desnice kao suparnik aktualnoj predsjednici (što je posve izvjesno), amortizirati udarce na nju pošto će morati biti raspoređeni i na lijevog kandidata Milanovića.

Osim toga, ulazak Milanovića u ring nakon što je tri godine bio izvan političkog stroja mogao bi mobilizirati birače HDZ-a, a možda ih i vratiti toj stranci u strahu da na Pantovčak ne dođe predsjednik lijeve provenijencije.

S obzirom na to da će Kolinda Grabar-Kitarović biti kandidatkinja HDZ-a, svaka mobilizacija HDZ-ovih glasača nakon što je ta stranka na euroizborima osvojila tek 22,7 posto glasova ići će njoj u prilog.

Desnica, koju je Andrej Plenković odstranio iz HDZ-a i koja je na euroizborima osvojila ukupno 17 posto glasova, nezadovoljna Plenkovićevom i politikom Kolinde Grabar-Kitarović, sprema svojeg predsjedničkog kandidata. Još je nepoznato hoće li to doista biti glazbenik Miroslav Škoro kojeg ankete plasiraju na treće mjesto nakon aktualne predsjednice i Zorana Milanovića.

Hrvatski suverenisti koji su na euroizborima osvojili jedan mandat (Ruža Tomašić) već su se unaprijed odredili da neće podržati K. Grabar-Kitarović iako se ona još službeno nije ni kandidirala.

Činjenica da u utrku ulazi Milanović ne mijenja odluku Hrvoja Zekanovića iz stranke Hrast, koja je dio platforme Suverenista, da Grabar-Kitarović neće imati podršku te stranke. Ruža Tomašić, pak, jasno poručuje da će, ako u drugom krugu budu aktualna predsjednica i Milanović, ona dati podršku Kolindi Grabar-Kitarović. Ali ne bezuvjetnu.

“Bude li takva situacija, tražit ću s njom sastanak da se očituje kakvu će politiku voditi. Glavna tema na kojoj ću inzistirati bit će srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić za kojeg je ona izjavila da bi ga ponovno pozvala u Hrvatsku. Pa on je radio budalu od nje i Plenkovića kad je bio u Hrvatskoj, zašto bi ga opet zvala? Ako mi ne bude dala čvrsta jamstva, odnosno ako ne odredi crtu ispod koje neće ići, posebno u slučaju Vučić, onda ću ostati kod kuće i neću glasati za nju”, rekla je Ruža Tomašić Večernjem listu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Tomislav Karamarko: Povjerenstvo ne može djelovati kao svojevrsno etičko sudište

Objavljeno

na

Objavio

Kako ja to mogu ustavnom tužbom protiv jedne odluke izvršiti “udar” na Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa?!

Zamolio sam svoje pravne zastupnike, gospođu Vesnu Alaburić i gospodina Ivu Farčića, da mi objasne kakvu su to ustavnu tužbu napisali i u kakav su me to “udar” na Povjerenstvo “uvalili”. Evo što su mi odgovorili:

Medijski komentari o Vašem navodnom “udaru” na Povjerenstvo odnose se samo na osporavanje dijela odluke Povjerenstva kojim se utvrđuje da ste propustom deklariranja svojih ranijih poslovnih odnosa s Josipom Petrovićem “počinili povredu načela djelovanja” iz čl.5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa.

Mi u tužbi tvrdimo da Zakon ne propisuje sankciju utvrđenja “povrede načela djelovanja” i da Povjerenstvo nije Zakonom ovlašteno odlučivati o kršenju “načela djelovanja” kao samostalnoj/posebnoj povredi Zakona, pa da stoga odluka nije temeljena na Zakonu.

Znam da je spominjanje propisa zamorno, ponekad čak i pravnicima, ali ću Vam ipak ukratko prezentirati relevantne zakonske odredbe:

(I) Zakon u članku 5. navodi određena načela djelovanja dužnosnika (dužnost treba obavljati časno, pošteno, savjesno, odgovorno, nepristrano; čuvajući vjerodostojnost i dostojanstvo dužnosti i povjerenje građana; ne koristeći javnu dužnost za osobne probitke, a građani imaju pravo biti informirani o ponašanju dužnosnika koje je u vezi s obnašanjem dužnosti).

(II) Člankom 42. stavak 1. Zakon utvrđuje da Povjerenstvo može izreći (samo) tri vrste sankcija za povredu odredaba Zakona: opomenu, obustavu isplate dijela plaće i javno objavljivanje odluke. Zakon, dakle, ne ovlašćuje Povjerenstvo da donosi odluke kojima bi “samo” deklariralo povredu nekog načela djelovanja ili neke zakonske odredbe.

(III) Stavkom 2. članka 42. Zakon propisuje koja se sankcija može izreći za povredu pojedine od taksativno nabrojenih zakonskih odredbi. Članak 5., koji utvrđuje načela djelovanja, uopće se ne spominje u tom kontekstu, što znači da se za povredu tih načela ne može izreći nikakva sankcija.

U spomenutim načelima djelovanja dužnosnika nema ničeg posebno spornog. Radi se o uopćenim, općeprihvaćenim načelima političkog djelovanja. Netko bi se stoga mogao zapitati: ako su načela zapisana u Zakonu, zašto Povjerenstvo ne bi imalo pravo utvrđivati povredu tih načela? Odgovor je vrlo jednostavan: zato što to proturječi jednom temeljnom pravnom načelu – načelu zakonitosti. To pravno “načelo svih načela” temelj je vladavine prava.

Ono, uz ostalo, zahtijeva da (i) svaka sankcija izrijekom bude propisana javno dostupnim zakonom i (ii) da zakon bude dostatno precizan i predvidljiv kako bi mu građani mogli prilagoditi svoje ponašanje.

Dakle, zahtijeva se određena nomotehnička kvaliteta pravne norme, kako u pogledu sadržaja kažnjivog ponašanja tako i u pogledu sankcija. A takva norma o načelima djelovanja dužnosnika u Zakonu ne postoji.

Osim toga, za tijela javne vlasti vrijedi pravno pravilo da mogu raditi samo i isključivo ono za što su propisima ovlaštena, za razliku od građana, kojima je dopušteno sve osim onog što je izričito zabranjeno.

Zato, ako Zakon izričito ne ovlašćuje Povjerenstvo da donosi odluke kojima utvrđuje povredu načela djelovanja dužnosnika, Povjerenstvo tako nešto ne smije činiti.

Nekoliko riječi o tome može li se utvrđenje neke relevantne činjenice smatrati sankcijom. U pravu nema dvojbe da takvo utvrđenje ima odgovarajući pravni učinak.

Deklaratorno utvrđenje o neetičkom ili nečasnom postupanju dužnosnika predstavlja veću društvenu stigmu od izricanja bilo koje druge sankcije (izrijekom) propisane Zakonom (opomena, obustava isplate dijela mjesečne plaće i javno objavljivanje odluke Povjerenstva). Reakcije javnosti to nedvojbeno potvrđuju. Zato takva deklaracija po svojoj pravnoj naravi jest sankcija.

Načela djelovanja dužnosnika iz članka 5. Zakona važna su za tumačenje Zakona, ali nikako ne mogu biti samostalna/posebna osnova za izricanje bilo kakvih sankcija/utvrđenja.

Zakon regulira situacije sukoba interesa, njegovog spriječavanja i razriješavanja. Taj Zakon ne predstavlja etički kodeks dužnosnika (niti mu je to svrha), pa posljedično ni Povjerenstvo ne može djelovati kao svojevrsno etičko sudište.

Ipak, dakle, nisam “izvršio udar” na Povjerenstvo.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari