Pratite nas

Naši u svijetu

Ne možemo prepustiti Kurdistan samom sebi i promatrati kako se ljude tamo masakrira”

Objavljeno

na

“Njemačka je pripravna ublažiti svoju restriktivnu politiku o izvozu oružja i naoružati kurdske borce koji se bore protiv Islamske države na sjeveru Iraka”, kazao je u srijedu navečer njemački ministar vanjskih poslova Frank Walter Steinmeier.

ISIL_militanti_irakNjegova izjava za ZDF predstavlja promjenu u stajalištu Berlina iznesenom početkom tjedna kada je njemačka kancelarka Angela Merkel kazala kako se neće slati oružje u ratnu zonu.

“Ne možemo prepustiti Kurdistan samom sebi i promatrati kako se ljude tamo masakrira”, kazao je Steinmeier.

“Ukoliko je potrebno, ukoliko i dalje bude postojala sadašnja razina prijetnji ne mogu isključiti da ćemo morati poslati oružje”, kazao je.

“Naša načela o isporuci oružja su upravo to – načela. Ona uzimaju u obzir da imamo izvanrednu situaciju u kojoj se moraju donijeti političke odluke da se zauzme drugo stajalište koje je u našim sigurnosnim interesima”.

Malo vjerojatna evakuacija izbjeglica sa Sindžara

SAD je u srijedu ocijenio “puno manje vjerojatnom” evakuaciju tisuća izbjeglica jezida zarobljenih na planini Sindžar, na sjeveru Iraka, nakon promatračke misije američkih vojnika na licu mjesta.

Dvadesetak zelenih beretki ustanovilo je da je izbjeglica koje su protjerali džihadisti “puno manje” i žive “u boljim uvjetima” nego što se očekivalo, kazao je u priopćenju glasnogovornik Pentagona, kontraadmiral John Kirby. Po njemu, tisuće izbjeglica uspjelo je napustiti planinu tijekom zadnjih noći.

Pripadnici zelenih beretki “imali su kontakte s izbjeglicama” koje su protjerali džihadisti i koje su se vratile u Erbil, glavni grad iračkog Kurdistana, kazao je u srijedu navečer dužnosnik Pentagona. Govorio je o “misiji procjene” ali nije odredio njezin konačni cilj.

Zelene beretke specijalizirane su za osposobljavanje i savjetovanje lokalne vojske.

Glasnogovornik kurdskih oružanih snaga ranije je najavio da bi američki vojni savjetnici trebali doći u to područje kako bi razmotrili načine evakuacije civila.

Po Visokom povjerenstvu UN-a za izbjeglice, između 20.000 i 30.000 osoba, većinom kurdske i nemuslimanske manjine jezidi, blokirano je bez vode, hrane i skloništa u pustom planinskom području Sindžar.

Oko 130 vojnih savjetnika doputovalo je u utorak u Erbil kako bi “dublje” procijenili potrebe jezidskog stanovništva.

Bijela je kuća ranije objavila kako SAD ne isključuje korištenje američkih kopnenih snaga u operaciji izvlačenja civila no pojasnila je kako te snage ne bi sudjelovale u borbama.

Nakon što je američki predsjednik Barack Obama prošloga tjedna odobrio zračne udare na snage Islamske države američki zrakoplovi izveli su niz zračnih udara na džihadiste.

Pukovnik Steve Warren, također glasnogovornik Pentagona, u srijedu je kazao kako su ti napadi zajedno s operacijama kurdskih boraca “usporili ako ne i zaustavili” napade na prestrašene civile koji su pobjegli u planine.

povezano >>Nezavisni Kurdistan san je mnogih generacija Kurda, hoće li ostvariti nezaviosnost?!

Jazidi stižu na Sindžar

Jazidi stižu na Sindžar

Drama zarobljenika u Iraku nastavlja se. Unatoč tome što je između 6.000 i 8.000 zarobljenika uspjelo pobjeći islamistima, još je 30.000 ljudi zarobljeno na planini Sinjar.

Sherine Tadros, novinarka Sky Newsa, iz kampa Zakho prenosi zastrašujuće priče preživjelih koji su imali dovoljno sreće da umaknu stražarima IS-a.

“Čuli smo grozomorne priče, jedan čovjek je rekao kako je vidio četvoro djece kako umiru od žeđi. Budući da nije bilo pogodnog mjesta da se njihova tijela pokopaju na planini, ona su pokrivena kamenjem”, rekla je Tadros.

“Drugi čovjek je rekao kako su djeca bila toliko žedna da su roditelji počeli rezati žile na rukama kako bi mogli dati djeci da piju njihovu krv”, ispričala je, dodajući kako “oni u bijegu s planine pokatkad putuju i do 12 sati u ekstremnim uvjetima, a čak i ako stignu do kampova koji služe kao utočišta, uvjeti su i dalje jako teški. Nema struje, prihvatnih zdravstvenih ustanova…”.

Izbjeglice u kampu tako preživljavaju od onoga što im donesu lokalni stanovnici. Unatoč djelovanju međunarodnih aktera, koji su se pokrenuli kako bi se ova kriza što prije riješila, situacija je i dalje užasavajuća.

“Još uvijek traje ogromna humanitarna kriza, ono što sam vidio bilo je srcedrapajuće. Moramo spasiti te ljude koje IS drži u zarobljeništvu na planini pod prijetnjom istrebljenja. Ovo je prvi put u povijesti da se 30.000 ljudi protiv njihove volje drži na planini u takvim uvjetima, svi vođe se trebaju okupiti kako bi odlučili na koji način možemo spasiti te ljude, ne možemo gledati kako 30.000 ljudi umire”, rekao je za Sky News Taban Shoresh, britanski Kurd.

Lokalni gradonačelnik donirao je izbjeglicama 230 šatora, no to nije ni blizu dovoljno kako bi se zadovoljile osnovne potrebe tisuća izbjeglica s planine, javlja Sherine Tadros.

UNICEF kampovima dostavlja vodu, proteinske kekse i higijenske pakete, ali s obzirom da je broj raseljenih u Iraku premašio 1.000.000, potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se situacija stabilizirala i kriza okončala.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Žigmanov: Hrvati i dalje u strahu jer su najomraženija manjina u Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine (DSHV) Tomislav Žigmanov izjavio je na tribini u Novom Sadu da Hrvati u Srbiji i dalje žive u strahu zbog velike etničke distance prema njima te da najnovija istraživanja pokazuju da su “najomraženija” nacionalna manjina, prenio je portal “Autonomija.info”.

Prema portalu Neovisne udruge novinara Vojvodine, Žigmanov je na tribini koalicije „Vojvođanska fronta“ rekao da su Hrvati pretekli Albance, koji su do sada bili najomraženiji, te da je zbog takve situacije strah kod Hrvata u Srbiji velik.

On je naveo da je DSHV ušao u „Vojvođansku frontu“ i zbog toga što Hrvati u Vojvodini nikada neće zaboraviti što su lider Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Nenad Čanak i njegovi suradnici radili da ih zaštite tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća, kada su bili izloženi progonu, naročito u Srijemu.

“Čanak i LSV su jedini stali u obranu nas vojvođanskih Hrvata”, poručio je Žigmanov, prenijela je „Autonomija“.

Zahvalio je Čanku i što je, kao predsjednik Skupštine Vojvodine u mandatu od 2000. do 2004., potpisao odluku o osnivanju Novinsko-izdavačke ustanove „Hrvatska riječ“, kao i odluku o uvođenju hrvatskog jezika kao službenog u pokrajinski parlament, čime su bila otvorena vrata da se Hrvatima priznaju prava koja imaju ostale nacionalne manjine u Vojvodini.

Tribinu u Novome Sadu, na kojoj su govorili i predstavnici stranaka i nevladinih organizacija, organizirao je pokret „Vojvođanska fronta“.

Riječ je o koaliciji vojvođanskih političkih i nevladinih organizacija, kao i uglednih pojedinaca koji se zalažu da Srbija u Europi „bude decentralizirana, sekularna država u kojoj bi Vojvodina imala zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast“.

Stranka hrvatske manjine pridružila se „Vojvođanskoj fronti“ u studenome prošle godine, nakon čega je održana zajednička sjednica predsjedništva stranaka koje su osnivači pokreta.

„DSHV kao najznačajnija politička organizacija Hrvata u Srbiji očitovala je interes da sudjeluje u političkom životu. Nama je stalo da ostvarimo ravnopravnost, da budemo prihvaćeni građani države u kojoj će autonomija Vojvodine biti ostvarena u punom kapacitetu, a lokalne samouprave s velikim ovlastima“, izjavio je tom prigodom Žigmanov.

Čelnik DSHV-a ističe kako pristupanje „Vojvođanskoj fronti“ „nije koalicijski sporazum, jer izbori u Srbiji još nisu raspisani, već akt o suradnji na određenim vrijednostima.“

On, međutim, nije odbacio mogućnost stvaranja političkog partnerstva za izbore koji bi se za sve razine vlasti u Srbiji mogli održati na proljeće.

DSHV je na prethodnim izborima nastupio u koaliciji s Demokratskom strankom (DS), u sklopu čijega oporbenog kluba zastupnika u Skupštini Srbije djeluje čelnik DSHV-a Tomislav Žigmanov.(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Potrebna veća vidljivost Hrvata u Sjevernoj Makedoniji

Objavljeno

na

Objavio

– Veseli nas i što su proteklih godina u Sjevernoj Makedoniji vidljivi pozitivni pomaci za koje se nadamo da će se nastaviti, a nadamo se i da će Republika Sjeverna Makedonija što prije primjereno definirati status hrvatske nacionalne manjine, sukladno našim vrlo dobrim i prijateljskim odnosima, kao i potpisanom Sporazumu između dvije države iz 2007. godine kazao je Magdić.

Konferencija Status i položaj nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj i Republici Sjevernoj Makedoniji održana je u Skopju 21. siječnja, a na njoj su sudjelovali i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske:  zamjenik državnog tajnika Dario Magdić i savjetnik s posebnim položajem za pitanje hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu Milan Bošnjak.  Vlada Republike Hrvatske inače formira mješovite međuvladine odbore sa pojedinim zemljama u kojima živi hrvatska nacionalna manjina, pa je zato formiran i Međuvladin mješoviti odbor naše zemlje sa Sjevernom Makedonijom. Već se i ranije prepoznalo kako je ovaj Odbor važan okvir za poboljšanje položaja hrvatske i makedonske nacionalne manjine u ovim zemljama.

Zamjenik državnog tajnika iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Dario Magdić je s veseljem istakao, kako su nakon velikog zastoja 2018. u Skopju i 2019. u Zagrebu, održane sjednice ovog Odbora što je pokazatelj usmjerenosti vlada obiju država na promicanju manjinskih prava i na unaprijeđenje odlične bileteralne suradnje, ali i prava prilika za nove iskorake i poboljšanje razine manjinskih prava:

Veseli nas i što su proteklih godina u Sjevernoj Makedoniji vidljivi pozitivni pomaci za koje se nadamo da će se nastaviti, a nadamo se i da će Republika Sjeverna Makedonija što prije primjereno definirati status hrvatske nacionalne manjine, sukladno našim vrlo dobrim i prijateljskim odnosima, kao i potpisanom Sporazumu između dvije države iz 2007. godine,  kazao je Magdić.

Konferencija je izazvala veliku pozornost, pa su njezinu važnost i svojom nazočnošću prepoznali i predsjednik Vlade Republike Sjeverna Makedonija Oliver Spasovski, veleposlanica Republike Hrvatske Nevenka Kostovska, ministar dijaspore u Vladi Sjeverne Makedonije te brojni profesori i stručnjaci.

Na Konferenciji su održana dva panela, a govorilo se o Razvoju prava nacionalnih manjina u kontekstu pristupanja Europskoj uniji i NATO-u te Poboljšanju manjinskih prava kroz mehanizam Međuvladinog odbora za zaštitu nacionalnih manjina između Republike Hrvatske i Republike Sjeverne Makedonije.

Ovom je prigodom rečeno i to kako je Republika Hrvatska jedna od najuspješnijih europskih država u zaštiti prava nacionalnih manjina, budući da su u Ustavu Republike Hrvatske navedene 22 nacionalne manjine čiji predstavnici žive u njoj, a donesen je i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina kao normativni okvir po najvišim europskim standardima zaštite prava nacionalnih manjina koji se vrlo dobro implementira u praksi.

Piše: Anto PRANJKIĆ

u-skopju-odrzana-konferencija-o-statusu-i-polozaju-nacionalnih-manjina

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari