Pratite nas

Komentar

Ne možemo pričati samo o zaštiti migranata, došlo je vrijeme da se govori o sigurnosti vlastitih građana i granica

Objavljeno

na

Proces izrade Marakeškog dokumenta, odnosno globalnog kataloga mjera, počeo je prihvaćanjem Njujorške deklaracije o izbjeglicama i migrantima iz 2016. Potporu su mu dale 193 zemlje članice UN-a u srpnju, a trebao bi politički biti prihvaćen u Maroku u prosincu. Sjedinjene Države prve su rekle da mu se neće pridružiti, a Australija, Mađarska i Austrija odlučile su da će se povući. O sadržaju dokumenta, ali i sposobnosti Europske unije da se nosi s ilegalnim migracijama, u Temi dana govorili su politologinja Jadranka Polović s portala Geopolitika News i profesor Marinko Ogorec, stručnjak za međunarodnu sigurnost s Veleučilišta u Velikoj Gorici.

Polović je objasnila da je Marakeški dokument nastao nekoliko godina nakon početka migracija, a pokrenuli su ga čelnici Međunarodne organizacije za migracije. “Taj proces u ovom trenutku treba neki politički okvir, pa je pripremljen dokument koji je politička deklaracija i pravno je neobvezujući. No velika je zamka jer ne znamo kakva je razlika između legalnih i nelegalnih migracija”, rekla je. “RH kao i druge države koje politički prihvaćaju taj dokument svoju suverenost gradi na poštovanju ljudskih prava. Možemo reći da svako neprocesuiranje slučajeva nepoštovanja ljudskih prava i sloboda nosi neke sankcije za državu. Za Hrvatsku ovaj dokument znači da se trebamo pobrinuti za infrastrukturu, prihvat migranata, pokriti im socijalno i zdravstveno osiguranje. Zavod za zapošljavanje već je počeo s projektima zapošljavanja migranata, država na vlastiti trošak preuzima njihove plaće. Ovim dokumentom države bi trebale prihvatiti i kazneni progon osoba koje se protive tzv. regularnim migracijama”, kazala je Polović.

Ogorec je pročitao nekoliko članaka iz Marakeškog dokumenta, čime je potkrijepio tvrdnju da je ovo obvezujući dokument. Napravio je distinkciju između ovog dokumenta i dokumenta Marakesh political declaration koji se, kaže, odnosi na legalne migracije, implementira pozitivan trend u kretanjima migracija. Objasnio je da je riječ o dokumentu koji se provodi u sklopu Procesa Rabat i donesen je u svibnju.

Komentirajući pozive za slanje vojske na granicu i podizanje fortifikacijskih zapreka, Ogorec je rekao da je to ipak odluka koju donosi Vlada, odnosno vrhovna zapovjednica Oružanih snaga. On podržava slanje vojske u slučaju potrebe, jer je “riječ o ugrozi izvana”. Protiv je podizanja bilo kakvih ograda ili žica jer ih opet trebaju čuvati policija ili vojska pa bi to bio samo gubitak novca.

Polović je rekla da bi se dizanjem zapreka i slanjem vojske poslala dobra poruka EU-u. “Mnoge zemlje razmišljaju o prihvaćanju Marakeškog dokumenta. Od 2015. vidimo što se događa u zapadnoj Europi. To treba zaustaviti, ne možemo pričati samo o zaštiti migranata, došlo je vrijeme da se govori o sigurnosti vlastitih građana i granica”, zaključila je.

Pitanje migrantske krize je sigurnosno i političko pitanje, i to će biti još dugo vremena, smatra Ogorec. “Migrantska je kriza vrlo kompleksan proces, koji će trajati, a kako će završiti, teško je prognozirati. Činjenica je da će se dogoditi globalne promjene, i to u nekim lošim situacijama”, rekao je, prenosi HRT.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Božinović: Unatoč pokušaju destabilizacije nacionalna sigurnost nije ugrožena

Objavljeno

na

Objavio

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je u utorak kako je Sigurnosno obavještajna agencija (SOA) utvrdila da su fotografije potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića objavljene u Nacionalu fotomontaža te da unatoč pokušaju “destabilizacije pojedinca i institucije koju predstavlja” nacionalna sigurnost nije ugrožena.

“Što se tiče načina kako SOA radi mislim da ni jedna obavještajna služba u svijetu o tome previše ne govori”, rekao je Božinović novinarima nakon sastanka s ministrima unutarnjih poslova Albanije Sanderom Lleshajem i Crne Gore Mevludinom Nuhodžićem. Dodao je da policija radi u uskoj koordinaciji sa SOA-om i Državnim odvjetništvom te da će ta koordinacija u budućnosti biti sve intenzivnija zbog suočavanja s raznim vrstama “podmetanja”.

“Jednostavno sve sigurnosne službe u Hrvatskoj će u buduće morati intenzivirati svoju suradnju na razotkrivanju svih mogućih podmetanja koja imaju za krajnji cilj destabilizaciju političkog života pa ako hoćete i Vlade, ali neće uspjeti u tome”, poručio je Božinović.

Kazao je da će istraga pokazati tko stoji iza Tolušićeve fotomontaž, a na pitanje radi li se, možda, o unutarstranačkom obračunu kazao je da ne zna o čemu je riječ jer su dobili tek preliminarnu informaciju.

“Kao što sam rekao, zajedničkim radom Sigurnosno obavještajne agencije, MUP-a i Državnog odvjetništva poduzet će se sve potrebe radnje da bi se razotkrilo počinitelja”, kazao je Božinović.

Ministar je novinarima odgovorio da nacionalna sigurnost nije ugrožena jer sve službe koje o tome brinu svoj posao rade vrlo profesionalno.

Upitan zašto se u Vladinom priopćenju kaže da se radi o pokušaju destabilizacije, ministar je rekao kako je očito da je to pokušaj destabilizacije ne samo pojedinca već institucije koju predstavlja. “To hrvatske institucije dopustiti neće”, poručio je Božinović.

Tjednik Nacional objavio je sporne fotografije i članak pod naslovom “Kurva i kokain u vrhunskoj montaži za kompromitaciju Tomislava Tolušića”. Time se, pišu, htjelo politički uništiti potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede.

Vlada je u utorak objavljene fotografije osudila kao perfidne i protuzakonite krivotvorine, ustvrdivši da za cilj imaju kompromitirati najviše državne dužnosnike, a od policije, DORH-a i svih nadležnih službi očekuju da se taj slučaj istraži i pronađu počinitelji “još jednog krajnje podmuklog pokušaja destabilizacije vlasti i pravnog poretka”.

(Hina)

 

Vlada RH najoštrije osudila perfidnu i protuzakonitu krivotvorinu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Povratak Željka Komšića sa zasluženog godišnjeg odmora

Objavljeno

na

Objavio

isječak/ilustracija

Tri dana prije nove 2019. godine, Željko Komšić obratio se svim građanima (nipošto kolektivima) čestitajući im – novu godinu. A onda je ranim jutrom tog 28.12.2018. otišao na zasluženi godišnji odmor. Ipak je već dva mjeseca na zahtjevnoj funkciji, piše novinar i kolumnist Tvrtko Milović na svojoj facebook stranici.

Nije se Komšić javljao narednih deset dana. Da nije navratio Dan Preda, ne bi se Komšić do danas pojavio na poslu.

Svjež i odmoran, u novoj godini odredio je sebi nove grandiozne političke ciljeve od kojih će koristi imati svi građani (nipošto kolektiviteti) – odlučio je popraviti imidž u regiji!  Što se tiče BiH, nema više kome prodati priču. Svi ga znaju, tu je već 20 godina, nije promijenio retoriku ni za milimetar. Kakav je bio kao načelnik Novog Sarajeva takav je i danas.

U cilju promocije u Hrvatskoj prihvatio je poziv Aleksandra Stankovića. Emisija Nu2 je gledana, novinar na istoj ideološkoj liniji…
Hrvati iz BiH su počeli negodovanja otkud uopće Komšića kao gosta. A ako Hrvati iz BiH nešto ne vole onda se to ne smije propustiti.

No, emisija nije bila onakva kakvom se Komšić nadao. Da je očekivao agresivna Stankovićeva pitanja sigurno ne bi bio gost. Komšić ima dugu tradiciju izbjegavanja njemu nenaklonjenih novinara. Tako je krajem 2008. zvao u Washington mog urednika Omera Vatrića tražeći da ja ne budem novinar na intervjuu koji sam dogovorio za Glas Amerike. Vatrić se pokazao kao profesionalac pa je čitav intervju otkazan, piše Milović.

Do danas nije zabilježeno da Komšić bude izložen oštrijim pitanjima. Osim kad ga novinar iznenadi. Kao Stanković.

Željko se naravno nije snašao. Pošteno se izblamirao. Prodaja magle čak ni kronično neupućenoj i naivnoj hrvatskoj javnosti nije uspjela.

Ogorčeni na intelektualnu inferiornost naspram Stankovića, nekolicina novinara žalila se na novinarska pitanja (!?). Smeta im što Stanković jednostavno nije pustio Komšića da priča što god želi. Jer kao što tvrdi Dženana Karup Druško, Komšić je otišao da objasni neke stvari a ne da ga se tu ispituje. Još bolji je Drago Pilsel kojem smeta što se postavljaju pitanja nekom tko je ratovao protiv Ratka Mladića! Stvarno je Stanković gad… čuj postavljat pitanja nekom tko je ratovao protiv Ratka Mladića.

Pilsel i Duhaček zbog Komšića šire govor mržnje protiv hrvatskih medija u BiH

No, Komšiću ne treba televizija da priča gluposti. Sutra dan je produžio do Ljubljane na IFEMES (bošnjački) institut. Tamo je izvalio da “Europska unija treba štititi prava građana a ne kolektiviteta”.

Na ovo bih se osvrnuo jer ovu besmislicu Komšić ponavlja zadnjih godina ko pokvarena ploča.

Europska unija, kao i sve zemlje članice UN-a (A to su valjda svi osim Abhazije, Južne Osetije i Nagorno Karabaha) obavezne su po potpisanim rezolucijama štititi i prava kolektiviteta.

Kolektivi mogu biti razni. Recimo, djeca su kolektiv. Njih štiti UNICEF. Migranti su kolektiv. Žene su kolektiv. Nezaposleni su kolektiv. Bolesni su kolektiv. Homoseksualci su kolektiv. Jezične i nacionalne manjine su kolektiv. Astrolozi su kolektiv. Svi ljudi na svijetu (građani, ako želite) su dio nekakvog kolektiva, odnosno kolektiviteta.

IFIMES

izvor: IFIMES

Svi ljudi na svijetu imaju zagarantirano pravo biti dio kolektiva, i to njihovo pravo na kolektivitet jeste građansko pravo!
Dakle, nisu prava kolektiviteta u sukobu sa pravima građana. Naprotiv, prava kolektiviteta su njihov osnovni dio.

Svaka skupina ljudi, a mi u BiH najčešće govorimo o etničkim skupinama, imaju pravo biti kolektiv i biti suvereno političko tijelo. I država BiH, a time i njen nesretni član Predsjedništva, su dužni to pravo garantirati.

A ne hodati po regiji i mlatiti kako prava kolektiviteta ne postoje, ili još gore – da ih se ne smije uvažavati.

Dakle predsjedniče, uhvati se malo knjige a manje godišnjeg odmora, upozorio je Milović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari