Pratite nas

Hrvatska

Nebeski junaci-Piloti vojnih helikoptera: Do sada smo uspjeli spasiti 3700 života!

Objavljeno

na

Pripadnici eskadrile transportnih helikoptera 93. zrakoplovne baze u Divuljama, koji godišnje obavljaju više stotina medicinskih letova spašavajući na taj način stotine života, ne lete samo kad s neba padaju “blokete” i kad puše orkanski vjetar, kao nedavno, koji ozbiljno ugrožava njihovu sigurnost, ali i sigurnost onih koje oni spašavaju.

U posljednjih 10 godina spasili su 3700 osoba kojima je bila potrebna njihova pomoć, odnosno dopremanje, najčešće u splitski KBC na daljnje liječenje. Od početka ove godine, već su prešli brojku od 130 prevezenih pacijenata.

Dežuramo svaki dan tijekom 365 dana u godini. Zajedno s nama dežura i medicinska ekipa Zavoda za Hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije i u roku od 15 minuta, od trenutka primanja naređenja da krenemo, spremni smo uzletjeti. Svake godine imamo sve više posla i sve više spašavanja, pa smo, primjerice, u 2013. imali 486 pacijenata, a u 2014. već je bilo više od 500 pacijenata i isto toliko sati leta – kaže satnik Ante Siniša Kozina, pilot helikoptera u 93. zrakoplovnoj bazi.

helikopterLetači iz Divulja “pod svojim” drže područje gotovo cijelog Jadrana, iako bi nominalno njihovo područje bilo od Zadra do krajnjeg juga Hrvatske.

Zagrebačke posade helikoptera trebale bi pokrivati područje Kvarnera, dok bismo mi trebali biti zaduženi za srednji i južni Jadran. No, zbog čestih loših meteosituacija na zagrebačkom području, mi praktično držimo pod svojom kontrolom cijeli Jadran. Ljudi kojima spašavamo živote, odnosno koje prevozimo u KBC Split, u bolnicu dolaze u roku tzv. zlatnog sata. Dakle, od trenutka dojave do trenutka kad pacijenta iskrcamo na helidrom KBC-a prođe najviše sat vremena. Naravno, kad nam vremenski uvjeti to ne dopuštaju, kao prije nekoliko dana kad je puhala orkanska bura, helikopteri ne polijeću. Ipak je najvažnija sigurna provedba leta – veli satnik Kozina.
Naravno, najteže je letjeti kad su na nebu “crni oblaci”, kad jako puše, kad pada velika kiša…

Naš je zadatak u KBC “Split” dovesti živu osobu i da bismo to postigli, moramo biti maksimalno skoncentrirani i angažirani u svom poslu. Ne smijemo ni sebe ni pacijente ni medicinsku ekipu izlagati pogibelji, jer onda naš posao ne bi imao smisla. Jest, bilo je smrtnih slučajeva u našim helikopterima, no, vjerujte, puno više je bilo rođenja – ističe Kozina.

Da je u helikopterima svih ovih godina bilo vrlo dramatičnih i neizvjesnih slučajeva, potvrđuju nam i dr. Ozren Krešić, specijalist Hitne medicine, i Goran Karna, medicinski tehničar, zaposlenici Zavoda za Hitnu medicinu SD županije, koji dežuraju zajedno s pripadnicima eskadrile transportnih helikoptera.

Bilo je kritičnih pacijenata, koje smo i oživljavali tijekom leta, no sve smo ih “popravili” i doveli žive u KBC “Split”. Jednostavno, adrenalin koji je u nama tijekom rada u helikopteru i želja da spasimo ljudski život ne daju nam mogućnost da nekog “izgubimo” u transportu. U helikopteru uvijek vlada pozitivno uzbuđenje, pogotovo kada su u pitanju mala djeca i bebe. Sve emocije moramo staviti sa strane, kako bismo zadaću u potpunosti obavili. U helikopteru imamo sve ono što nam je potrebno u medicinskom smislu, ne oskudijevamo ni u čemu, iako, zna biti jako naporno. Ljeti, recimo, tijekom osam sati imamo i po šest-sedam letova. Tek što jednog pacijenta ostavimo na helidromu, odmah polijećemo za neki drugi otok, po nekog drugog pacijenta. Posao je naporan, ali se na kraju radnog dana dobro osjećaš, kad znaš da si nekome pomogao – kaže dr. Krešić.

Nije rijetkost da u helikopteru vlada velika gužva, i po pet pacijenata, najčešće kad je neka prometna nesreća u pitanju, odjednom se obrađuje. A nije rijetkost, dapače, čest je to slučaj, da ovi nebeski junaci dobivaju i zahvale za svoj rad.

Evo, nedavno smo u Veloj Luci dobili priznanje Grada. Tada mi je jedan stariji gospodin, koji je imao moždani udar, došao zahvaliti što smo ga prevezli do bolnice i spasili. Isto je uradila i jedna djevojčica od pet i pol godina, koja je došla s majkom zahvaliti nam što smo joj spasili život. Bolovala je od meningokokne sepse. Čovjek se tada zaista osjeća vrijedan – govori satnik Kozina.

Najopasnije su akcije spašavanje unesrećenih sa srednjodalmatinskih planina.

Jesu, planine su najopasnije, a ne zaostaju za njima puno ni ljetne nevere. Tada se u samo nekoiko trenutaka vrijeme potpuno promijeni, pa helikopterom moramo “bježati” na sigurno. Sva sreća, radimo na odličnim helikopterima, kojima je nedavno napravljen generalni remont i koji su kao novi – napominje Kozina.
Ljeti je i vrućina veliki problem.

Neki helikopteri imaju klimatizacijski sustav, a neki nemaju. U onima gdje nema klime, temperature su ljeti i preko 60 stupnjeva Celzijevih. Čovjek bude u “goloj vodi” samo kad sjedi, a kamoli kad radi. Ali, nema druge, i to se mora izdržati – objašnjava dr. Krešić.

Helikopteri su ruske proizvodnje, a to znači, smiju se naši domaćini, da mogu letjeti i u uvjetima nuklearnog rata, i to brzinom od 250 kilometara na sat, najčešće tek 300 metara iznad tla, iako se mogu vinuti i do 6000 metara. S punim spremnikom goriva mogu letjeti do tri sata.

Od težih slučajeva prisjećam se mlađe ženske osobe iz Metkovića, koja je nekoliko dana imala izrazito visok tlak i trebalo ju je prevesti u Split. Uslijed visokog tlaka doživjela je jak moždani udar. Tijekom leta smo joj nekako uspjeli smanjiti tlak, čak smo je i reanimirali te je živu doveli do bolnice. Bio je slučaj i na Braču, gdje su djeca na nekoj uzvisini igrala nogomet. Kako je lopta otišla iza branke, jedan od dječaka, koji nije bio s Brača i nije znao da je to litica, pohitao je za loptom i skočio za njom. No, tamo gdje je on skočio bila je provalija, pa je pao na morske stijene i cijeli se polomio. Morali smo mu mobilizirati ruke, noge, bilo je jako zahtjevno, ali smo i njega živog doveli u KBC “Split”. Jako opasan slučaj bio je i s dječakom iz Jelse, kojeg je prošle godine ugrizao poskok. U njegovu slučaju su radile minute, život mu je stvarno visio o koncu – kaže dr. Krešić, dodajući kako najviše letova imaju s Hvara, te posljednjih godina i s Korčule.

Medicinski letovi su “muški letovi”. Na njima nema mjesta za “žensku posadu”. Žene se još nisu emancipirale na “medicinskim letovima”.

Nema na ovim letovima ni liječnica ni medicinskih sestara. Ovo je strogo muški posao. Ne zbog toga što to žene ne bi mogle raditi, već zbog toga što je posao fizički zahtjevan. Tu se često puta radi o pacijentima koji imaju po 100-120 kilograma i koje treba u uskom prostoru helikoptera okretati, unijeti… Žene, uz dužno poštovanje, to ne bi mogle – mišljenja je dr. Krešić.

Naši domaćini prisjećaju se i jednog prisilnog slijetanja na stadion NK “Primorac” u Stobreču.

Prvo smo otišli po jednu bakicu na Korčulu koja je imala infarkt, pa potom na Hvar po pacijenta s ozlijeđenom kralježnicom. Nebo je bilo crno, nije se vidio prst pred nosom. Morali smo bježati od nevremena i sve do Stobreča smo letjeli poviše Jadranske magistrale. Kada smo došli do Stobreča, odlučili smo sletjeti na stadion, gdje su nas čekala sanitetska kola – kazuje dr. Krešić.

Njihov posao ne pita za dan ni za sat. Kod njih nema ni “svetka ni petka”. Posao je na prvome mjestu.

Mislim da je to bilo prije dvije godine. Iz Divulja smo po pacijenta krenuli 31. prosinca točno u pola noći, toliko je bilo na satu u helikopteru. Otišli smo po njega po groznom vremenu i jako lošoj vidljivosti i doveli ga u KBC “Split”. Tri dana su me oči boljele od naprezanja. No, to je naš posao, volimo ga, sami smo ga izabrali i moramo biti najbolji u njemu – zaključuje satnik Kozina, uz kojega su u posadi još i poručnik Goran Petrović, stožerni narednik Mate Labrović i narednik Boris Melvan.

[ad id=”68099″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Dan logoraša i logora Knin: I knjigama štititi istinu o Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Na obilježavanju Dana logoraša i logora Knin, u ponedjeljak u Kninu predstavljena je knjiga “Svjedočanstva glinskih logoraša” Ivana Lipaka i prikazan i istoimeni dokumentarni film, te je istaknuto da se svjedočenjem istine trebaju zaustavljati svi pokušaji obezvrjeđivanja Domovinskog rata i hrvatskih branitelja, a objavljivati knjige koje će svjedočiti istinu o Domovinskom ratu.

Organizatori obilježavanja Dana logoraša i logora Knin kao i prve razmjene logoraša kod Tepljuha su Hrvatsko društvo logoraša Srpskih koncentracijskih logora, podružnica Sisačko-moslavačke i Splitsko-dalmatinske županije te Grad Knin.

U okupiranom Kninu su u vrijeme Domovinskog rata bila aktivna četiri srpska logora: Stara bolnica, Kula, Vpojarna i logor Golubić, uz više manjih logora. Kroz njih je prošlo više tisuća logoraša, koji su u njima bili zatvarani bez higijenskih i drugih uvjeta za život, gladni, žedni, na hladnoći i vrućini, uz stalna fizička i psihička mučenja, ispitivanja, a često i silovanja.

U kninskim logorima je od zadobivenih ozljeda ubijeno više desetaka logoraša, navode iz Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora.  “Obilježavanjem i sjećanjem na sve stradale odaje im se počast i zahvala jer su oni svojom žrtvom doprinijeli stvaranju neovisne i samostalne države Hrvatske”, istaknuto je na Komemoraciji sjećanja u Domu Hrvatske vojske Kralj Zvonimir.

Na skupu je predstavljena knjiga “Svjedočanstva glinskih logoraša” autora Ivana Lipaka, a prikazan je i istoimeni dokumentarni film.

“Na nam je da knjigama i zapisima svjedočimo istinu o stvaranju hrvatske države te o tomu tko je bio žrtva a tko agresor i tko su ponositi hrvatski branitelji,” rekle je Josipa Rimac državna tajnica u Ministrovu uprave i izaslanica predsjednice republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, koja je pokroviteljica obilježavanja Dana logoraša.

 Rimac: Prisjećamo se branitelja koji su prošli srpske koncentracijske logore, mučeni, silovani, ubijani i nisu doživjeli slobodnu Hrvatsku

Prihvaćanje pokroviteljstva obilježavanja Dana logoraša, dodala je Rimac, pokazatelj je koliku važnost predsjednica Republike pridaje tomu da “ne odu u zaborav logoraši srpskih koncentracijskih logora.”

“Ovo je i poruka da još uvijek tražimo naše zarobljene i zatočene i da se ne smijemo umoriti i zaboraviti i posljednju žrtvu dok se ona ne pronađe,” kazala je.

Upitala je i – tko su oni koji napadaju branitelje i hrvatski narod koji slavi pobjedu i svoju slobodu.

“Tko su ti koji prozivaju hrvatske branitelje i hrvatski narod kad slave svoje pobjede i najveličanstveniju pobjedu- vojno redarstvenu operaciju (VRO) Oluju. U našim pobjedama nema ni M od mržnje niti R od revanšizma. U našim pobjedama je ponos, čast i zahvalnost hrvatskim braniteljima,” poručila je Rimac.

Naglasila je kako se uvijek trebamo prisjetiti onih koji su “prošli srpske koncentracijske logore, koji su mučeni, silovani, ubijani i koji nisu odživjeli slobodnu, samostalnu i suverenu Republiku Hrvatsku.”

Kovač: Hrvatska  porazila veliko zlo – Miloševićev velikosrpski fašizam

Izaslanik Hrvatskog sabora, saborski zastupnik HDZ-a Miro Kovač rekao je na Komemoraciji kako Hrvatska vrlo teško može dovesti do razuma svoje susjede, vezano za izjave političkih predstavnika Srbije.

“Nama je vrlo teško u Hrvatskoj, pa i cijelom društvu – tu mislim na sve razine vlasti – utjecati na one ljude koji su odgovorni za zlo koje je naneseno hrvatskom narodu i svim onima koji su živjeli u Hrvatskoj, tom velikosrpskom agresijom,” naglasio je Kovač.

Ono što mi možemo, kaže, je naglašavati da su hrvatski branitelji i logoraši svojim angažmanom i svojom žrtvom oslobodili Hrvatsku, te je da Republika Hrvatska  ‘porazila veliko zlo, a to zlo je Miloševićev velikosrpski fašizam’.
“Mi nismo porazili Srbe u Hrvatskoj, jer je bilo puno Srba među braniteljima, a to pokazuju i statistike, već smo porazili Miloševićev režim koji je zaveo mnogo ljudi i među Srbima u Hrvatskoj,” rekao je Kovač.

U govoru na Komemoraciji sjećanja ponovio je da će Republika Srbija pitanje odštete hrvatskim logorašima morati riješiti u sklopu pregovora o priključenju Europskoj uniji.

“I mi u Hrvatskom saboru imamo obvezu i dužnost da nad time bdijemo; bez ostvarenja toga prava (odštete hrvatskim logorašima) naši susjedi neće moći ući u europsku obitelj koja se zove Europska unija,” poručio je Kovač govoreći o pravu hrvatskih logoraša na dobivanje odštete od Srbije.

U 70-tak srpskih logora oko 30.000 hrvatskih zarobljenika, među kojima žene i djeca

Predsjednik splitsko-dalmatinske podružnice Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Ivan Turudić je oštro kritizirao nedavnu izjavu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, koji je Hrvatsku usporedio s nacističkom Njemačkom i Hitlerom.

“Danas nazivati i usporediti Hrvatsku i hrvatski narod s nacističkom Njemačkom i Hitlerom je čin bez presedana, Radi se o stalnoj potrebi Srbije da vodi, a time i ponovno kroji povijest, bezobzirno vrijeđajući sve i svakoga u ostvarenju vlastitih ciljeva,” kazao je Turudić.

“Napadom na Republiku Hrvatsku, izvršeni su masovni progoni, zarobljavanja, ubijanja, mučenja – izvršen je holokaust nad hrvatskim stanovništvom,” rekao je Turudić.

Iznio je podatak da je na teritoriju Srbije, BiH, Crne Gore i okupiranim dijelovima Republike Hrvatske tijekom 1991. i 1992. godine bilo 70-tak srpskih koncentracijskih logora na poznatim lokacijama, od čega je 30 bilo na okupiranom području Republike Hrvatske.

“Od više od 30.000 zarobljenih osoba (među kojima 3.000 žena i 500 djece) njih oko 2.500 nikad nije stiglo u logore, nego su nakon zarobljavanja ubijeni ili umrli,” istaknuo je Turudić.

Dodao je kako bi knjigu “Svjedočanstva glinskih logoraša,” trebalo koristiti Državno odvjetništvo RH (DORH) kao argumentirani materijal u istrazi o ratnim zločinima.

Lipan: Saznanja da su neki od zarobljenih hrvatskih logoraša još živi u Srbiji gdje rade kao robovi

Autor te knjige Ivan Lipak rekao je kako ima određena saznanja da su neki od zarobljenih hrvatskih logoraša još živi u Srbiji, gdje rade kao robovi.

“Imamo određenih saznanja da su dosta ljudi od ovih 1950 koje se još potražuje, živi, ali su robovi u Srbiji ili negdje drugdje. Žalosno je da to do sada nitko nije istražio, ali još je žalosnije da naš država do danas nije još tražila odštetu od Srbije za sva stradanja,” kazao je Lipak.

Sudionici današnjeg obilježavanja Dana logoraša i logora Knin ranije danas kod Spomenika hrvatske pobjede “Oluja ’95.” položeli su vijence i zapalili svijeće, kao i kod Spomen ploče Stare bolnice Knin, a u Domu HV-a Kralj Zvonimir Knin održana je Komemoracija sjećanja, nakon čega su popodne  zapaljene svijeće ispred Spomen obilježja prve razmjene logoraša u Tepljuhu .

Obilježavanje Dana logoraša i logora Knin održava se pod visokim pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Grabar-Kitarović.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Švercali migrante pa htjeli pregaziti policajca, on pucao u gume auta

Objavljeno

na

Objavio

Policija je na području Mostanja u ponedjeljak uhitila dvojicu muškaraca osumnjičenih za krijumčarenje migranata u karavanu njemačkih registracija, a koji su prethodno bježali i u mjestu Živković Kosa kod Vojnića vozilom pokušali pogaziti policajca, zbog čega je policajac zapucao iz službenog pištolja kako bi ga zaustavio.

Načelnik Policijske uprave karlovačke Darko Bratić je na izvanrednoj tiskovnoj konferenciji u Karlovcu izvijestio kako je riječ o ilegalnom prevoženju migranata.

Naime, na mjestu događaja u Živković Kosi policija je uz cestu pronašla ukupno 29 stranaca, migranata, a u vezu s kaznenim djelom protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj dovode se najmanje dvije osobe u karavanu njemačkih registracija.

Vezano za uporabu službenog pištolja, kao sredstva prisile, Bratić je istaknuo da je policajac opravdano uporabio oružje i pucao u stražnje gume karavana jer je vozilo prethodno krenulo na njega.

“Naime, vozač osobnog automobila njemačkih nacionalnih oznaka nije postupio po znakovima policajca i zaustavio vozilo, već je ubrzavajući krenuo vozilom na policijskog službenika u namjeri da ga pregazi, što je policajac izbjegao, bacivši se u stranu pri čemu je izvadio službeni pištolj te prema zadnjim gumama vozila ispalio dva hica”, navedeno je iz PU karlovačke.

Vozilo je nastavilo prema Karlovcu i zaustavilo se na ulazu u Karlovac na području Mostanja, a dvije osobe iz njega su pobjegle. Policija je ubrzo pronašla vozilo i u njegovoj blizini dvije osoba koje su uhićene jer se dovode u svezu s ovim događajem.

U tijeku je kriminalističko istraživanje i protiv njih će u koordinaciji s državnim odvjetništvom biti podnesene odgovarajuće prijave.

Za sada nije dostupan podatak iz koje su zemlje migranti, a s njima će se postupati po zakonskim propisma, rekao je načelnik PU karlovačke Bratić.

Izrazio je zadovoljstvo što u ovom slučaju nije bilo ozlijeđenih, te da je na ovaj način spriječeno još jedno krijumčarenje ljudi.

Za jučerašnje smrtno stradavanje dvojice migranata u Drežnici kod Ogulina, rekao je da su Alžirci, te da se radilo o nesretnom slučaju, jer je na njih palo kamenje u još nerazjašnjenim okolnostima odrona.

Policija: Migranti stradali prilikom odrona kamenja

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari