Pratite nas

Hrvatska

Nebeski junaci-Piloti vojnih helikoptera: Do sada smo uspjeli spasiti 3700 života!

Objavljeno

na

Pripadnici eskadrile transportnih helikoptera 93. zrakoplovne baze u Divuljama, koji godišnje obavljaju više stotina medicinskih letova spašavajući na taj način stotine života, ne lete samo kad s neba padaju “blokete” i kad puše orkanski vjetar, kao nedavno, koji ozbiljno ugrožava njihovu sigurnost, ali i sigurnost onih koje oni spašavaju.

U posljednjih 10 godina spasili su 3700 osoba kojima je bila potrebna njihova pomoć, odnosno dopremanje, najčešće u splitski KBC na daljnje liječenje. Od početka ove godine, već su prešli brojku od 130 prevezenih pacijenata.

Dežuramo svaki dan tijekom 365 dana u godini. Zajedno s nama dežura i medicinska ekipa Zavoda za Hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije i u roku od 15 minuta, od trenutka primanja naređenja da krenemo, spremni smo uzletjeti. Svake godine imamo sve više posla i sve više spašavanja, pa smo, primjerice, u 2013. imali 486 pacijenata, a u 2014. već je bilo više od 500 pacijenata i isto toliko sati leta – kaže satnik Ante Siniša Kozina, pilot helikoptera u 93. zrakoplovnoj bazi.

helikopterLetači iz Divulja “pod svojim” drže područje gotovo cijelog Jadrana, iako bi nominalno njihovo područje bilo od Zadra do krajnjeg juga Hrvatske.

Zagrebačke posade helikoptera trebale bi pokrivati područje Kvarnera, dok bismo mi trebali biti zaduženi za srednji i južni Jadran. No, zbog čestih loših meteosituacija na zagrebačkom području, mi praktično držimo pod svojom kontrolom cijeli Jadran. Ljudi kojima spašavamo živote, odnosno koje prevozimo u KBC Split, u bolnicu dolaze u roku tzv. zlatnog sata. Dakle, od trenutka dojave do trenutka kad pacijenta iskrcamo na helidrom KBC-a prođe najviše sat vremena. Naravno, kad nam vremenski uvjeti to ne dopuštaju, kao prije nekoliko dana kad je puhala orkanska bura, helikopteri ne polijeću. Ipak je najvažnija sigurna provedba leta – veli satnik Kozina.
Naravno, najteže je letjeti kad su na nebu “crni oblaci”, kad jako puše, kad pada velika kiša…

Naš je zadatak u KBC “Split” dovesti živu osobu i da bismo to postigli, moramo biti maksimalno skoncentrirani i angažirani u svom poslu. Ne smijemo ni sebe ni pacijente ni medicinsku ekipu izlagati pogibelji, jer onda naš posao ne bi imao smisla. Jest, bilo je smrtnih slučajeva u našim helikopterima, no, vjerujte, puno više je bilo rođenja – ističe Kozina.

Da je u helikopterima svih ovih godina bilo vrlo dramatičnih i neizvjesnih slučajeva, potvrđuju nam i dr. Ozren Krešić, specijalist Hitne medicine, i Goran Karna, medicinski tehničar, zaposlenici Zavoda za Hitnu medicinu SD županije, koji dežuraju zajedno s pripadnicima eskadrile transportnih helikoptera.

Bilo je kritičnih pacijenata, koje smo i oživljavali tijekom leta, no sve smo ih “popravili” i doveli žive u KBC “Split”. Jednostavno, adrenalin koji je u nama tijekom rada u helikopteru i želja da spasimo ljudski život ne daju nam mogućnost da nekog “izgubimo” u transportu. U helikopteru uvijek vlada pozitivno uzbuđenje, pogotovo kada su u pitanju mala djeca i bebe. Sve emocije moramo staviti sa strane, kako bismo zadaću u potpunosti obavili. U helikopteru imamo sve ono što nam je potrebno u medicinskom smislu, ne oskudijevamo ni u čemu, iako, zna biti jako naporno. Ljeti, recimo, tijekom osam sati imamo i po šest-sedam letova. Tek što jednog pacijenta ostavimo na helidromu, odmah polijećemo za neki drugi otok, po nekog drugog pacijenta. Posao je naporan, ali se na kraju radnog dana dobro osjećaš, kad znaš da si nekome pomogao – kaže dr. Krešić.

Nije rijetkost da u helikopteru vlada velika gužva, i po pet pacijenata, najčešće kad je neka prometna nesreća u pitanju, odjednom se obrađuje. A nije rijetkost, dapače, čest je to slučaj, da ovi nebeski junaci dobivaju i zahvale za svoj rad.

Evo, nedavno smo u Veloj Luci dobili priznanje Grada. Tada mi je jedan stariji gospodin, koji je imao moždani udar, došao zahvaliti što smo ga prevezli do bolnice i spasili. Isto je uradila i jedna djevojčica od pet i pol godina, koja je došla s majkom zahvaliti nam što smo joj spasili život. Bolovala je od meningokokne sepse. Čovjek se tada zaista osjeća vrijedan – govori satnik Kozina.

Najopasnije su akcije spašavanje unesrećenih sa srednjodalmatinskih planina.

Jesu, planine su najopasnije, a ne zaostaju za njima puno ni ljetne nevere. Tada se u samo nekoiko trenutaka vrijeme potpuno promijeni, pa helikopterom moramo “bježati” na sigurno. Sva sreća, radimo na odličnim helikopterima, kojima je nedavno napravljen generalni remont i koji su kao novi – napominje Kozina.
Ljeti je i vrućina veliki problem.

Neki helikopteri imaju klimatizacijski sustav, a neki nemaju. U onima gdje nema klime, temperature su ljeti i preko 60 stupnjeva Celzijevih. Čovjek bude u “goloj vodi” samo kad sjedi, a kamoli kad radi. Ali, nema druge, i to se mora izdržati – objašnjava dr. Krešić.

Helikopteri su ruske proizvodnje, a to znači, smiju se naši domaćini, da mogu letjeti i u uvjetima nuklearnog rata, i to brzinom od 250 kilometara na sat, najčešće tek 300 metara iznad tla, iako se mogu vinuti i do 6000 metara. S punim spremnikom goriva mogu letjeti do tri sata.

Od težih slučajeva prisjećam se mlađe ženske osobe iz Metkovića, koja je nekoliko dana imala izrazito visok tlak i trebalo ju je prevesti u Split. Uslijed visokog tlaka doživjela je jak moždani udar. Tijekom leta smo joj nekako uspjeli smanjiti tlak, čak smo je i reanimirali te je živu doveli do bolnice. Bio je slučaj i na Braču, gdje su djeca na nekoj uzvisini igrala nogomet. Kako je lopta otišla iza branke, jedan od dječaka, koji nije bio s Brača i nije znao da je to litica, pohitao je za loptom i skočio za njom. No, tamo gdje je on skočio bila je provalija, pa je pao na morske stijene i cijeli se polomio. Morali smo mu mobilizirati ruke, noge, bilo je jako zahtjevno, ali smo i njega živog doveli u KBC “Split”. Jako opasan slučaj bio je i s dječakom iz Jelse, kojeg je prošle godine ugrizao poskok. U njegovu slučaju su radile minute, život mu je stvarno visio o koncu – kaže dr. Krešić, dodajući kako najviše letova imaju s Hvara, te posljednjih godina i s Korčule.

Medicinski letovi su “muški letovi”. Na njima nema mjesta za “žensku posadu”. Žene se još nisu emancipirale na “medicinskim letovima”.

Nema na ovim letovima ni liječnica ni medicinskih sestara. Ovo je strogo muški posao. Ne zbog toga što to žene ne bi mogle raditi, već zbog toga što je posao fizički zahtjevan. Tu se često puta radi o pacijentima koji imaju po 100-120 kilograma i koje treba u uskom prostoru helikoptera okretati, unijeti… Žene, uz dužno poštovanje, to ne bi mogle – mišljenja je dr. Krešić.

Naši domaćini prisjećaju se i jednog prisilnog slijetanja na stadion NK “Primorac” u Stobreču.

Prvo smo otišli po jednu bakicu na Korčulu koja je imala infarkt, pa potom na Hvar po pacijenta s ozlijeđenom kralježnicom. Nebo je bilo crno, nije se vidio prst pred nosom. Morali smo bježati od nevremena i sve do Stobreča smo letjeli poviše Jadranske magistrale. Kada smo došli do Stobreča, odlučili smo sletjeti na stadion, gdje su nas čekala sanitetska kola – kazuje dr. Krešić.

Njihov posao ne pita za dan ni za sat. Kod njih nema ni “svetka ni petka”. Posao je na prvome mjestu.

Mislim da je to bilo prije dvije godine. Iz Divulja smo po pacijenta krenuli 31. prosinca točno u pola noći, toliko je bilo na satu u helikopteru. Otišli smo po njega po groznom vremenu i jako lošoj vidljivosti i doveli ga u KBC “Split”. Tri dana su me oči boljele od naprezanja. No, to je naš posao, volimo ga, sami smo ga izabrali i moramo biti najbolji u njemu – zaključuje satnik Kozina, uz kojega su u posadi još i poručnik Goran Petrović, stožerni narednik Mate Labrović i narednik Boris Melvan.

[ad id=”68099″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Plenković komentirao izjave Grabar-Kitarović o prebrojavanju potpisa i o Milijanu Brkiću

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatski premijer Andrej Plenković komentirao je u petak u Bruxellesu, odgovarajući na pitanje novinara, dijelove intervjua koje je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dala Novoj TV.

Predsjednica Grabar-Kitarović u tom je intervju, između ostaloga, rekla da je proces probrojavanja glasova prikupljenih za raspisivanje referenduma mogao biti transparetniji i da su u njega mogle biti uključene udruge koje su to tražile.

Plenković je, zamoljen da komentira to stajalište, rekao da nije gledao taj intervju te ponovio kako je tekao postupak prebrojavanja.

“Mi smo kao vlada na kraju toga postupka donijeli zaključka da se svim zainteresiranim omogući uvid u baš svaki potpis koji je proglašen nevažećim i ja ne vidim što bi tu moglo biti sporno. Ono što mi trebamo učiniti jest pristupiti izradi novog punog boljeg zakona o referendumu s puno manje praznina jer ovakav kakav je danas ostavlja jako puno nedoumica”, rekao je.

Predsjednica je u intervju Novoj TV rekla da su insinuacije da ona štiti Milijana Brkića, čije se ime spominje u aferi sms. Kazala je da je to “apsolutno netočno”.

“Gospodin Milijan Brkić cijelo ovo vrijeme niti je tražio moju zaštitu, niti za to ima potrebe niti imam načina njega zaštititi. Njega i sve ostale građane treba štititi sustav koji treba omogućiti jednaka prava svima,” rekla je.

Novinari su Plenkovića pitali je li primijetio neki posebni politički odnos u posljednje dvije godine između predsjednice i Brkića.

“Predsjednica trenutačno nije članica HDZ-a i po ustavu ne može ni biti, ali smo iz iste političke obitelji. On je bio vrlo angažiran kao i drugi stranački dužnosnici u vrijeme izborne kampanje u kojoj je ona pobijedila i mislim da imaju korektne odnose, ali nisam tu vidio ništa posebno ni ništa neobično”, rekao je Plenković.

(Hina)

 

Predsjednica o potpisima za referendum: Može se provesti revizija glasova koji su proglašeni nevaljalim

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Lora: Obilježena 27. obljetnica osnutka ratne postrojbe diverzanata HRM-a

Objavljeno

na

Objavio

Foto: HRM/ M. Sirišćević

U vojarni “Admiral Sveto Letica – Barba” u splitskoj Lori u petak je obilježena 27. obljetnica osnutka ratne postrojbe pomorskih i kopnenih diverza0nata Hrvatske ratne mornarice (HRM), koja je ugašena 2007. godine, a kroz koju je, kako je rečeno, prošlo 135 pripadnika od kojih je sedam poginulo u Domovinskom ratu, a devet ih je umrlo nakon rata.

Na svečanosti su se čule i kritike zbog gašenja te diverzantske postrojbe.

Hrvatskom branitelju i kapetanu fregate Mihajlu Viceliću na svečanosti je uručeno odličje kojim ga je odlikovala predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Kolinda Grabar-Kitarović – Red hrvatskog trolista za osobite zasluge za Republiku Hrvatsku stečene u ratu.

“Ovo je za mene veliki dan”, rekao je Vicelić zahvaljujući na odličju. Istaknuo je kako mu je bila čast surađivati s hrvatskim braniteljima u teškim vremenima kad se rađala hrvatska država, ustrojavala Hrvatska vojska i Hrvatska ratna mornarica te Divizion pomorskih i kopnenih diverzanata Hrvatske ratne mornarice.

“Ratni put gospodina Vicelića je impresivan i on je zaslužio ovo odlikovanje”, rekao je izaslanik predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović i državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Ivan Vukić predajući mu odličje.

Vukić je rekao da se 2019. godine financijska sredstva za braniteljsku populaciju povećati za 300 milijuna kuna. “Sadašnji proračun Ministarstva hrvatskih branitelja je za 50 posto veći nego što je bio 2016. godine, a u sljedećoj godini će se preko Ministarstva rada i mirovinskog sustava oko 300 milijuna kuna usmjeriti hrvatskim braniteljima, tako da će se financijska izdvajanja za hrvatske branitelje povećati gotovo za 100 posto u odnosu na 2016. godinu”, istaknuo je.

Hrvatski branitelji umiru u dobi između 50 i 60 godina, upozorio je Vukić i izrazio nadu da će sistematski pregledi pridonijeti produženju njihova životnog vijeka. Podsjetio je kako je prije dvije godine pokrenut preventivni sistematski pregled za branitelje te da je u gotovo 40 posto onih koji su bili na pregledu pronađena neka bolest. Rekao je kako je u tijeku uspostava veteranskih centara u Sinju, Šibeniku, Daruvaru, Petrinji i Osijeku.

Brigadir Dragiša Konsa, koji je na svečanosti bio izaslanik ministra obrane Damira Krstičevića, načelnika Glavnog stožera OS RH generala Mirka Šundova, zapovjednika Hrvatske ratne mornarice komodora Ive Raffanellija, istaknuo je da je Divizion diverzanata dao veliki doprinos u Domovinskom ratu. “On je po svim mjerilima bio elitna postrojba”, istaknuo je i izrazio žaljenje što je ugašen. No, dodao je, kroz obuku ronilačkog voda protuminskog djelovanja te kroz specijalnu postrojbu pripadnici Oružanih snaga osposobljavaju se i za diverzantske djelatnosti.

Prvi ratni zapovjednik postrojbe Diviziona pomorskih kopnenih diverzanata Hrvatske ratne mornarice Slobodan Preradović u govoru na svečanosti kritizirao je njezino gašenje 2007. godine.

“Nažalost, nije se našlo razumijevanja od zapovjedništva Hrvatske ratne mornarice i Ministarstva obrane u Zagrebu za dalji razvoj postrojbe. Totalno pogrešnim procjenama i vizijama (…) postrojba je smanjena s nivoa bojne na nivo satnije, a potom totalno nenamjenski priključena u sastav nekih drugih postrojba i konačno premještena u Delnice, čime je zapravo sve bilo završeno”, rekao je Preradović. Po njegovim riječima, nezamislivo je da Hrvatska s toliko dugom i razvedenom morskom obalom “potpuno zanemaruje podvodne djelatnosti”.

Sudionici svečanosti isplovili su raketnom topovnjačom “Dubrovnik” prema Škojiću ispred Lore, gdje su ronioci u more položili vijenac za poginule hrvatske branitelje.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari