Pratite nas

Vijesti

Nebojša Glogovac, četnik, almost human: Draža me draži

Objavljeno

na

Objavljujući u “Politici” svoj seksualni kodeks pod naslovom “Kako sam prihvatio Dražu, a odbio Andželinu”, glumac Nebojša Glogovac koji igra Čiču u zaklanoj seriji “Ravna Gora”, toliko je ušao u lik koljača i izdajnika Mihailovića da više ne može da razlluči tko je Josip Broz, a tko Ljiljana Smajlović Ugrica. U čast glavne urednice “Politike” koja potiho neguje atavistički metroseksualizam četničkog tipa, Glogovac je skroz pošandrcao; njemu je Đeneral i otac i majka i ljubavnik i gay-partner; on stvarno umišlja da su ovi sa šubarama bili patriote; u poslednjoj fazi raspada razuma, glumac lupeta o kaznenoj politici Josipa Broza koji je decu slao na more, samo da bi ih mučio i odvojio od Ravne Gore. Ispovest muške Milke Tadić prenosimo u sumanutom originalu izliva šubare u mozak

Ne boj se, imam laku ruku: Glogovac sa statuetom mlade partizanke u desnoj ruci

Photo: BETA/SASA DJORDJEVIC

DRAŽA NA UVCE: Znao sam dosta o toj temi. Video sam snimak sa suđenja gde se vidi gestikulacija i čuje njegov glas, ali materijala je inače malo, jer je brižljivo skrivan. Radoš Bajić nam je preneo iskustva iz Australije i Kanade, potomaka iz Dražinog pokreta, čitao sam dokumente, i od tih delova sklapao kolaž, a ostalo je glumačka intuicija.

TRADICIONALNI UZUS KOLJAČKOOSLOBODILAČKE BORBE: Moj deda je iz sela Dramiševa, 24 kilometara iznad Nevesinja, gde su ljudi živeli po tradicionalnim uzusima. Početkom rata je po njih došla jedinica da ih vodi u partizane. Nisu pristali na to, zarobili su tu partizansku jedinicu, i posle rata im je suđeno zbog toga. Moj deda je dobio 10 godina zatvora u Foči. Dugo godina nakon toga, odlazio sam kod dede u Dramiševo.

DEVET I PO NEDELJA SA ONIM: Uz fenjer su se okupljali ljudi iz sela i pričali priče u kojima su Tita, iz predostrožnosti, a delom sigurno iz prezira, spominjali sa „onaj”, da ne bih, kad se vratim kući, prepričavao te priče u školi, jer bi moj otac u najmanju ruku završio na informativnom razgovoru.

PRVE DVE GODINE RATA SU SRAMOTA ZA ČETNIČKI POKRET: Sve je toliko slabo istraženo da svaka informacija koja odudara od uvreženog mišljenja komunističke propagande jeste incident. SKOJ je protestovao pre emitovanja serije i pre početka snimanja serije, a nisu ni pogledali serijal. A poenta našeg rada jeste istina. Između ostalog i ta da su se četnici prvi borili protiv fašizma prve dve godine rata. To se prećutkuje, da su četnici držali odstupnicu partizanima na Kadinjači, da su sarađivali jedno vreme…

NAJDOSADNIJE TEK SLEDI: Prvih deset epizoda je obrađeno do formiranja ravnogorskog pokreta, tu još nema pregovora sa Titom. U pričama ljudi čuli smo da je u tri susreta Tita i Draže, Draži savetovano: „Ubij ga ili će on tebe”, a Draža je odgovarao: „Dao sam oficirsku reč da je bezbedan.” Kada je došlo vreme da se uzvrati istim načinom, Draža je streljan. Pošto je svrha propagande bila da prikrije zasluge druge strane, mi ćemo ih sada samo otkriti.

BATU NA GLOGOV KOLAC: U bajkovitim filmovima o partizanima, Bata Živojinović je pobio stotine hiljada Nemaca, desetoricu jednim metkom, i svima je jasno da to nije moglo baš tako.

PREPORUČITE BRICU LUKOVIĆU: Da li je moguće da su svi u kraljevoj vojsci bili krvoloci, sa bradom. Nije moguće. Kraljeva vojska je bila zaljubljena u svoju otadžbinu, a to u filmovima ne može da se primeti.

ŠTA VIDIMO: Vidimo samo prespremne partizane koji se hrabro bore protiv okupatora.

ŠTA JE SVRHA “RAVNE GORE”: Svrha „Ravne gore” jeste da ni jedni ni drugi ne budu blaćeni, već da razumemo obe strane, sa distance koja nam omogućava takav stav.

Čekajući bradu da izraste: Draža u pelenama

Photo: Stock

VOLIM OBE STRANE, ALI MI JE JEDNA DRAŽA: Da vidimo zašto se narod, napadnut velikom silom, okreće sam protiv sebe. Zašto kreće brat na brata, zašto se ubijaju međusobom, umesto zajedno protiv fašista. I koliko je to prokleto i ružno. Zašto nismo bili zajedno, u jednoj ideji, pa posle ćemo da rešavamo unutrašnje probleme. Verovatno naš geografski položaj određuje zainteresovanosti raznih strana za ovaj prostor, uticaji stvaraju antagonizam, a kad se dvoje svađaju, treći se koristi.

MOŽETE LI DA NAM SVE UKRATKO RELATIVIZUJETE, EKSKLUZIVNO ZA “POLITIKU”: Dobar momak je dobar momak, bio on četnik ili partizan. Dobri momci su i Hrvati, i muslimani i Srbi. Ali svuda ima i loših momaka. Komičan je SKOJ, gde niko nema manje od 70 godina, pa da kažemo da je njihov bunt mladost-ludost.

ZA SVAKOG PONEŠTO, KAO U “SEKULI”: Ako žele, u seriji će naći loše stvari, kao što novinari od muve mogu da naprave slona. Ko hoće pošteni pristup, teško će naći veličanje neke strane.

 

Snimanje “Ravne Gore”: Radoš Bajić u prirodnom okruženju

Photo: Stock

JA U DATIM KOLJAČKIM OKOLNOSTIMA: Najbitnije je razmeti ljude u datim okolnostima, ne moramo ih voleti niti se identifikovati s njima. Sela iz kojih su četnici i danas su namerno skrajnuta, njihovi putevi su rastureni, van tokova novca i saobraćaja. Ja samo branim svoj lik – igrao ja Dražu, geja, zločinca ili heroja. Ne mogu da kudim lik i da ga igram, to je glumački neizvodljivo.

STANISLAVSKI ZA POČETNIKE: Pošto pobednici pišu istoriju, oni pozitivne junake putem propagande pretvaraju u negativne likove. A nije pošteno ne dati priliku drugoj strani da progovori. Verbalni delikt je dugo bio tradicija na ovim prostorima i to u meni stvara bunt protiv nametnute neslobode mišljenja.

NABROJTE TITOVE ZVERSKE ZLOČINE: Svi su morali da vole Tita, išli smo na more, vozili „stojadina” i „fiću”, a sve to od lažnog blagostanja i kredita, sledeći pesmu „Još smo dužni, ti oduži”. Sada imamo ozbiljne posledice. I zašto to sada ne reći?

ODBILA ME ANĐA: Predstavljeno je kao da sam odbio ulogu, a ja sam samo tražio da pročitam scenario. U tom filmu ne postoji dobar Srbin, ali i bez toga film je loš. Oni su odustali od mene kada sam počeo da zapitkujem o strukturi te priče. U svim prepiskama pisalo je da reditelj koji je označen kao „ona” želi da me vidi u svom filmu, kao da ne znamo o kome se radi.

VELIČINA JESTE BITNA: Morao sam da znam, jer šta ako je porno film, a ja nisam spreman. Mislim da ni drugi glumci nisu čitali scenario, nego su dobijali separate u kojima je njihov dijalog. Glupo je da učestvujem u filmu čiji scenario nisam pročitao.

A DA JESTE PORNO FILM: Verovatno bih odbio, jer je ravan, prazan, bez pokrića, i nije dobro napravljen.

Igram li Hamleta il’ Dražu: Glogovac u ravnogorskim okolnostima

Photo: Stock

MATER ME JE UČILA PLETERU: Dobar scenario se čita kao dobra literatura, a ovde nema soka, života, nije lepo ispletena priča. Postaje više dosadan taj plasman Srba u filmovima, koji služi formiranju javnog mnjenja o nama kao lošim momcima. Kao da ovde niko ništa dobro nije učinio, i kao da su loše događaje u ratovima učinili jedino Srbi. To vređa inteligenciju. Da pomažem u formiranju mišljenja da je moj narod loš, to nije u redu, ali takođe znam da ni mi ne radimo previše na menjanju tog imidža, opet zbog naše razjedinjenosti. Mi smo uvek svima bili važni. Kao raskrsnica koju treba osvojiti da biste osvojili ceo grad. Zašto i kako, mnogo umnije glave će teško odgovoriti. Ne znamo sa sigurnošću ko je stimulisao Mladu Bosnu, ko je rekao Principu šta treba da učini, niti smo ušli u vašingtonski arhiv i videli prepisku Draže i Tita. Najzad, da li imamo pravu sliku i o Kosmetu. Kad je naša predstava gostovala u Prištini neki tamošnji Srbi su nam rekli da je zbog politike isforsirana cela priča o mržnji Albanaca i Srba, i da obe strane trguju na istom tom mostu na kom se sukobljavaju… Dakle, dok nemamo uvid u sve informacije, dokumenta i pregovore, nećemo moći ni da donosimo prave zaključke.

* Ovaj paranormalan tekst prenosimo iz “Politike”, čija je glavna urednica, u čast serije “Ravna Gora”, pustila bradu

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Ni jedna inicijativa za referendum nema dovoljno potpisa

Objavljeno

na

Objavio

Vlada Republike Hrvatske danas će na redovnoj sjednici raspravljati o prijedlogu mirovinske reforme, ali i o potpisima referendumske inicijative

Vlada Republike Hrvatske u srijedu će na redovitoj sjednici raspravljati o mirovinskoj reformi i izmjenama postojećeg sustava.

Druga točka dnevnog reda je izvješće o prebrojavanju potpisa za referendumske inicijative Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj. Izvješće podnosi ministar uprave Lovro Kuščević.

Prije samog početka sjednice, Kuščević je istaknuo da Vlada podržava referendume kao demokratski oblik izjašnjavanja volje građana i ne zamjera inicijative, ali zamjera organizatorima dva referenduma zbog nepravilnosti prilikom prikupljanja potpisa.

– O tim nepravilnostima, njihovu broju, broju važećih, odnosno nevažećih potpisa možemo razgovarati nakon što prezentiramo izvješće. Povjerenstvo je završilo svoj posao, predalo je izvješće, a ja ću ga danas prezentirati Vladi – rekao je Kuščević novinarima pred Banskim dvorima.

Premijer Andrej Plenković uvodno je rekao da se bliži dvije godine rada Vlade te kako svim članovima i članicama Vlade treba biti zadaća da se još intenzivnije bave poboljšanjem života građana.

Podsjetio je na posjet Parizu te susret s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom te druženje s iseljenim Hrvatima, ocijenivši taj susret jako dobrim.

– Što se tiče prosvjeda u Vukovaru – čuli smo poruku žrtava – naglasio je i dodao kako DORH i policija rade svoj posao te istaknuo kako taj posao treba nastaviti.

–  Jednu od bitnih ostavština predsjednika Franje Tuđmana je proces mirne reintegracije Podunavlja – podsjetio je.

Naveo je kako je već tada zaključeno kako Podunavlje treba integrirati mirnim, diplomatskim putem.

– To je provedeno putem niza mjera, a jedna od njih bila je izgradnja povjerenja – kazao je Plenković.

– Na nama je da stalno naglašavamo stratešku važnost tog postignuća. Moramo stvarati ozračje koje je primjerenije 2018. godini i budućnosti koja je pred nama – istaknuo je premijer.

– Čini mi se da hrvatska javnost i svi mi koji smo politički odgovorni moramo staviti te poruke u prvi plan. Želimo graditi odnose koji se baziraju na povjerenju i suradnji, ali isto tako nećemo zaboraviti niti dopustiti da zločini ostanu nekažnjeni – dodao je.

Osvrnuo se i na vojnu vježbu Velebit 18 te pohvalio organizaciju i izvedbu vježbe.

Što se tiče izvješća ministra uprave Lovre Kuščevića, Plenković je rekao dani jedna inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa za pokretanje referenduma. Omogućit će građanskim udrugama, ali i svim zainteresiranima, dodao je, uvid u nepravilnosti koje su pronašli.

Ministar uprave Lovro Kuščević izvijestio je na sjednici Vlade kako ni jedna referendumska inicijativa nije prikupila najmanje 374.740 valjanih potpisa, koliko je bilo potrebno za raspisivanje državnih referenduma o izmjenama izbornog zakonodavstva i ukidanju Istanbulske konvencije.

– ‘Istina o Istanbulskoj’ predala je 390.916 potpisa, ispravnih je bilo 345.942, a neispravnih 44.974.
– Narod odlučuje za prvu referendumsku inicijativu prikupio je 412.325, od kojih je ispravno 371.450, a neispravno 40.875.
– Za drugu inicijativu ‘Narod odlučuje’ prikupio je 407.835, od kojih ispravno 367.169, a neispravno 40.666.

Inicijativa Istina o Istanbulskoj zalagala se za otkazivanje tzv. Istanbulske konvencije. Inicijativa Narod odlučuje u prvom se referendumskom pitanju zalagala za promjenu Ustava tako da se smanji broj zastupnika u Saboru na 100 do najviše 120, da se ukinu dva saborska mandata srpskoj nacionalnoj manjini i da ukupni broj manjinskih zastupnika bude šest. Tražili su i da se uvedu tri preferencijska glasa, da se prekrajaju izborne jedinice, da se prag za ulazak u Sabor smanji na četiri posto, te uvede i dopisno i elektroničko glasovanje. U drugom referendumskom pitanju tražili su da manjine ne mogu odlučivati o Vladi i proračunu. Obje inicijative potpise su prikupljale od 13. do 27. svibnja.

Lovro Kuščević o potpisima: Tko izgubi, ima pravo da se ljuti

Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je u uvodnom dijelu sjednice Vlade da se čini da niti jedno od tri referendumska pitanja nije prikupilo dovoljan broj potpisa. “Zadužit ćemo ministra uprave da građanskim inicijativama, a i svim drugim zainteresiranima, omogući uvid i kontrolu u sve one potpise koji su proglašeni neispravnima, odnosno nevažećima, tako da uz punu transprentnost oni koji su zainteresirani vide o čemu je točno riječ”, naglasio je premijer.

Nastavio je obrazlažući ciljeve izmjena paketa zakona koji se tiču mirovinske reforme.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Sotinjani uzeli pravdu u svoje ruke i podnijeli tužbu protiv Srbije

Objavljeno

na

Objavio

Sotinjani, kao i većina mjesta na tom području, još uvijek tragaju za svojim najdražim

Dragica Urukalović tijekom okupacije Sotina izgubila je oca, sestru i nekoliko članova uže obitelji. U selu je boravila do sredine studenog. Prvi puta nakon 27 godina s ekipom RTL-a odlazi u podrum kuće u kojem je bila zatočena, pišu Vijesti RTL

“Što smo radili? Ja i sestra smo morali ići. Tata je bio pošteđen kao par dana pošto je tu bio pretučen pa nije mogao, a ja i sestra smo išli na prisilni rad.”

Svi Hrvati, kao i njihove kuće bili su obilježene, a brutalno zlostavljanje svakodnevica.

“Gore su nas posjeli i da se dogovorimo, silovat će. Ja sam onda molila jer sestra je bila mlada, bila je cura, onda sam molila ako što moraju onda neka rade samnom, neka sestru ostave na miru.”

Dragicu i njezinu sestru od silovanja spasio je tada jedan mladi vojnik. No nakon izlaska iz Sotina, niti nju, ali niti oca više nije vidjela. Zatekla ih je sudbina 68-ero žitelja toga prije rata većinski hrvatskoga mjesta nadomak Vukovaru.

Poput Đure Počića koji je identificiran 1998. klasičnom metodom i pokopan na memorijalnom groblju, no…

“Prije tri godine uspostavilo se da to nisu njegovi ostaci i ponovo sam prošla svu tu kalvariju i sahranila 20 posto posmrtnih ostataka svog supruga”, kaže Amalija Počić, Đurina supruga.

Većina posmrtnih ostataka Sotinjana nađena je u masovnoj grobnici u Vučedolskim vinogradima. No upornost ovih ljudi i osobna istraga koju su vodila dovela ih je do novih spoznaja. Zahvaljujući i procesu koji je vođen u Beogradu, Žarko Milošević koji je osuđen na devet godina pokazao je još jedno mjesto masovne grobnice. Stara Ciglana, odakle su posmrtni ostaci premještani u rovove klaonice gdje su se zatrpavani zajedno sa životinjskim ostacima.

“Tu gdje je ovaj korov, tu su bili kanali gdje su se bacali od klaonice i onda im je bilo jako blizu gdje je ona šumica, to ti je ta Ciglana i onda su ih samo ovdje preko njiva dovezli tu i pobacali”, kaže Igor Matiješević, Inicijativni odbor obitelkji nestalih Sotin.

Slučaj krvnika Miloševića koji je pokazao mjesto zločina nije izoliran. Za to postoje i pisani tragovi koji su dostavljeni hrvatskom pravosuđu još prije tri godine.

No, Sotinjani ne staju. Uz pomoć države ili bez nje, traže istinu. Trenutačno su zahvaljujući prvoj presudi pred beogradskim tužiteljstvom podnijeli tužbu protiv Srbije.

Traže naknadu štete. Uz to nadaju se i skorom početku novog procesa pred Tužiteljstvom u Beogradu, za Vučedolske vinograde, ali i sve pojedinačne zločine. Zbog istine i pravde koje hrvatska žrtva zaslužuje.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari