Pratite nas

Vijesti

Nebojša Glogovac, četnik, almost human: Draža me draži

Objavljeno

na

Objavljujući u “Politici” svoj seksualni kodeks pod naslovom “Kako sam prihvatio Dražu, a odbio Andželinu”, glumac Nebojša Glogovac koji igra Čiču u zaklanoj seriji “Ravna Gora”, toliko je ušao u lik koljača i izdajnika Mihailovića da više ne može da razlluči tko je Josip Broz, a tko Ljiljana Smajlović Ugrica. U čast glavne urednice “Politike” koja potiho neguje atavistički metroseksualizam četničkog tipa, Glogovac je skroz pošandrcao; njemu je Đeneral i otac i majka i ljubavnik i gay-partner; on stvarno umišlja da su ovi sa šubarama bili patriote; u poslednjoj fazi raspada razuma, glumac lupeta o kaznenoj politici Josipa Broza koji je decu slao na more, samo da bi ih mučio i odvojio od Ravne Gore. Ispovest muške Milke Tadić prenosimo u sumanutom originalu izliva šubare u mozak

Ne boj se, imam laku ruku: Glogovac sa statuetom mlade partizanke u desnoj ruci

Photo: BETA/SASA DJORDJEVIC

DRAŽA NA UVCE: Znao sam dosta o toj temi. Video sam snimak sa suđenja gde se vidi gestikulacija i čuje njegov glas, ali materijala je inače malo, jer je brižljivo skrivan. Radoš Bajić nam je preneo iskustva iz Australije i Kanade, potomaka iz Dražinog pokreta, čitao sam dokumente, i od tih delova sklapao kolaž, a ostalo je glumačka intuicija.

TRADICIONALNI UZUS KOLJAČKOOSLOBODILAČKE BORBE: Moj deda je iz sela Dramiševa, 24 kilometara iznad Nevesinja, gde su ljudi živeli po tradicionalnim uzusima. Početkom rata je po njih došla jedinica da ih vodi u partizane. Nisu pristali na to, zarobili su tu partizansku jedinicu, i posle rata im je suđeno zbog toga. Moj deda je dobio 10 godina zatvora u Foči. Dugo godina nakon toga, odlazio sam kod dede u Dramiševo.

DEVET I PO NEDELJA SA ONIM: Uz fenjer su se okupljali ljudi iz sela i pričali priče u kojima su Tita, iz predostrožnosti, a delom sigurno iz prezira, spominjali sa „onaj”, da ne bih, kad se vratim kući, prepričavao te priče u školi, jer bi moj otac u najmanju ruku završio na informativnom razgovoru.

PRVE DVE GODINE RATA SU SRAMOTA ZA ČETNIČKI POKRET: Sve je toliko slabo istraženo da svaka informacija koja odudara od uvreženog mišljenja komunističke propagande jeste incident. SKOJ je protestovao pre emitovanja serije i pre početka snimanja serije, a nisu ni pogledali serijal. A poenta našeg rada jeste istina. Između ostalog i ta da su se četnici prvi borili protiv fašizma prve dve godine rata. To se prećutkuje, da su četnici držali odstupnicu partizanima na Kadinjači, da su sarađivali jedno vreme…

NAJDOSADNIJE TEK SLEDI: Prvih deset epizoda je obrađeno do formiranja ravnogorskog pokreta, tu još nema pregovora sa Titom. U pričama ljudi čuli smo da je u tri susreta Tita i Draže, Draži savetovano: „Ubij ga ili će on tebe”, a Draža je odgovarao: „Dao sam oficirsku reč da je bezbedan.” Kada je došlo vreme da se uzvrati istim načinom, Draža je streljan. Pošto je svrha propagande bila da prikrije zasluge druge strane, mi ćemo ih sada samo otkriti.

BATU NA GLOGOV KOLAC: U bajkovitim filmovima o partizanima, Bata Živojinović je pobio stotine hiljada Nemaca, desetoricu jednim metkom, i svima je jasno da to nije moglo baš tako.

PREPORUČITE BRICU LUKOVIĆU: Da li je moguće da su svi u kraljevoj vojsci bili krvoloci, sa bradom. Nije moguće. Kraljeva vojska je bila zaljubljena u svoju otadžbinu, a to u filmovima ne može da se primeti.

ŠTA VIDIMO: Vidimo samo prespremne partizane koji se hrabro bore protiv okupatora.

ŠTA JE SVRHA “RAVNE GORE”: Svrha „Ravne gore” jeste da ni jedni ni drugi ne budu blaćeni, već da razumemo obe strane, sa distance koja nam omogućava takav stav.

Čekajući bradu da izraste: Draža u pelenama

Photo: Stock

VOLIM OBE STRANE, ALI MI JE JEDNA DRAŽA: Da vidimo zašto se narod, napadnut velikom silom, okreće sam protiv sebe. Zašto kreće brat na brata, zašto se ubijaju međusobom, umesto zajedno protiv fašista. I koliko je to prokleto i ružno. Zašto nismo bili zajedno, u jednoj ideji, pa posle ćemo da rešavamo unutrašnje probleme. Verovatno naš geografski položaj određuje zainteresovanosti raznih strana za ovaj prostor, uticaji stvaraju antagonizam, a kad se dvoje svađaju, treći se koristi.

MOŽETE LI DA NAM SVE UKRATKO RELATIVIZUJETE, EKSKLUZIVNO ZA “POLITIKU”: Dobar momak je dobar momak, bio on četnik ili partizan. Dobri momci su i Hrvati, i muslimani i Srbi. Ali svuda ima i loših momaka. Komičan je SKOJ, gde niko nema manje od 70 godina, pa da kažemo da je njihov bunt mladost-ludost.

ZA SVAKOG PONEŠTO, KAO U “SEKULI”: Ako žele, u seriji će naći loše stvari, kao što novinari od muve mogu da naprave slona. Ko hoće pošteni pristup, teško će naći veličanje neke strane.

 

Snimanje “Ravne Gore”: Radoš Bajić u prirodnom okruženju

Photo: Stock

JA U DATIM KOLJAČKIM OKOLNOSTIMA: Najbitnije je razmeti ljude u datim okolnostima, ne moramo ih voleti niti se identifikovati s njima. Sela iz kojih su četnici i danas su namerno skrajnuta, njihovi putevi su rastureni, van tokova novca i saobraćaja. Ja samo branim svoj lik – igrao ja Dražu, geja, zločinca ili heroja. Ne mogu da kudim lik i da ga igram, to je glumački neizvodljivo.

STANISLAVSKI ZA POČETNIKE: Pošto pobednici pišu istoriju, oni pozitivne junake putem propagande pretvaraju u negativne likove. A nije pošteno ne dati priliku drugoj strani da progovori. Verbalni delikt je dugo bio tradicija na ovim prostorima i to u meni stvara bunt protiv nametnute neslobode mišljenja.

NABROJTE TITOVE ZVERSKE ZLOČINE: Svi su morali da vole Tita, išli smo na more, vozili „stojadina” i „fiću”, a sve to od lažnog blagostanja i kredita, sledeći pesmu „Još smo dužni, ti oduži”. Sada imamo ozbiljne posledice. I zašto to sada ne reći?

ODBILA ME ANĐA: Predstavljeno je kao da sam odbio ulogu, a ja sam samo tražio da pročitam scenario. U tom filmu ne postoji dobar Srbin, ali i bez toga film je loš. Oni su odustali od mene kada sam počeo da zapitkujem o strukturi te priče. U svim prepiskama pisalo je da reditelj koji je označen kao „ona” želi da me vidi u svom filmu, kao da ne znamo o kome se radi.

VELIČINA JESTE BITNA: Morao sam da znam, jer šta ako je porno film, a ja nisam spreman. Mislim da ni drugi glumci nisu čitali scenario, nego su dobijali separate u kojima je njihov dijalog. Glupo je da učestvujem u filmu čiji scenario nisam pročitao.

A DA JESTE PORNO FILM: Verovatno bih odbio, jer je ravan, prazan, bez pokrića, i nije dobro napravljen.

Igram li Hamleta il’ Dražu: Glogovac u ravnogorskim okolnostima

Photo: Stock

MATER ME JE UČILA PLETERU: Dobar scenario se čita kao dobra literatura, a ovde nema soka, života, nije lepo ispletena priča. Postaje više dosadan taj plasman Srba u filmovima, koji služi formiranju javnog mnjenja o nama kao lošim momcima. Kao da ovde niko ništa dobro nije učinio, i kao da su loše događaje u ratovima učinili jedino Srbi. To vređa inteligenciju. Da pomažem u formiranju mišljenja da je moj narod loš, to nije u redu, ali takođe znam da ni mi ne radimo previše na menjanju tog imidža, opet zbog naše razjedinjenosti. Mi smo uvek svima bili važni. Kao raskrsnica koju treba osvojiti da biste osvojili ceo grad. Zašto i kako, mnogo umnije glave će teško odgovoriti. Ne znamo sa sigurnošću ko je stimulisao Mladu Bosnu, ko je rekao Principu šta treba da učini, niti smo ušli u vašingtonski arhiv i videli prepisku Draže i Tita. Najzad, da li imamo pravu sliku i o Kosmetu. Kad je naša predstava gostovala u Prištini neki tamošnji Srbi su nam rekli da je zbog politike isforsirana cela priča o mržnji Albanaca i Srba, i da obe strane trguju na istom tom mostu na kom se sukobljavaju… Dakle, dok nemamo uvid u sve informacije, dokumenta i pregovore, nećemo moći ni da donosimo prave zaključke.

* Ovaj paranormalan tekst prenosimo iz “Politike”, čija je glavna urednica, u čast serije “Ravna Gora”, pustila bradu

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

UNATOČ KIŠI: Više od tisuću studenata predalo zahtjeve i tisuće potpisa za Hrvate u BiH!

Objavljeno

na

Objavio

Unatoč jakoj kiši danas je u Zagrebu na prosvjednom skupu u organizaciji hrvatskih studenata iz Hrvatske i BiH bilo prisutno više od 1 000 studenata.

Studenti s drugim građanima okupili su se u utorak 12. prosinca na Trgu bana Josipa Jelačića u 13 sati odakle su krenuli prema Trgu sv. Marka s glavnim transparentnom „S prijezirom odbacujemo vaše podaništvo“.

Nakon okupljanja na Markovom trgu, ispred Hrvatskog sabora, otpjevana je hrvatska himna te je održana minuta šutnje u čast svim poginulim i preminulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu te svim žrtvama rata.

Studenti su naglasili kako su se okupili i prije četiri godine na istom mjestu, samo nekoliko dana nakon prvostupanjske presude hercegbosanskoj šestorki, pod geslom „Još nije kasno!“. Ipak, kako su istaknuli, vlasti su zanemarivale vrlo važne činjenice, što je dovelo do smrti „čovjeka koji je s prijezirom odbacio laži, gledao na nepravdu i koji je prezirao nelogičnost i nerad dobrog dijela predstavnika njegovog naroda, za koji je na kraju i život dao!“

Studenti su uspjeli prikupiti preko 6000 potpisa za svoje zahtjeve koje su pročitali na skupu. Naglasili su kako ne žele dozvoliti da se „Hrvatska ponižava zbog sitnih interesa“ te da iznose konkretne zahtjeve kako bi se zaštitili sunarodnjaci u Bosni i Hercegovini, jer je vrijeme da dođe „do oštrog suprotstavljanja onima koji gaze ljudska, politička, ekonomska i sva ustavna prava Hrvata u Bosni i Hercegovini“.

Među potpisnicima našli su se i saborski zastupnici iz kluba zastupnika HDZ-a, Mosta, Hrasta, nezavisni zastupnici, HSS-a,  zastupnici Europskog parlamenta, generali HV-a i HVO-a, mnogi sveučilišni profesori, akademici i javni intelektualci.

Studente je u Hrvatski sabor, gdje je i službeno predana predstavka s potpisima, primilo izaslanstvo HDZ-a na čelu s Božom Ljubićem, Mosta na čelu s Božom Petrovom i drugima,  Hrasta na čelu s Hrvojem Zekanovićem, Neovisnih za Hrvatsku na čelu sa zastupnikom Željkom Glasnovićem te Ivicom Mišićem kao zastupnikom stranke Promijenimo Hrvatsku.

Na sastanku je, kako doznajemo, više puta naglašeno kako je za Hrvate u BiH važan konsenzus političkog Zagreba. Mladi su zastupnicima istaknuli kako žele da se zajedništvom nadiđe dnevna politika po pitanju Hrvata u BiH, a sudeći po podršci iz gotovo svih parlamentarnih stranaka, to su i uspjeli.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Ivica Šola: Gospodine Plenkoviću, trebate se malo zamisliti

Objavljeno

na

Objavio

Kako je (tradicionalna) ljevica padom Berlinskog zida politički poražena i utopila se u bezličnost sveprisutnog političkog centrizma, sukladno Gramscijevu “receptu”, spas pokušava pronaći prebacujući se na područje kulture (kulturkamf) i obrazovanja.

Tako je i kod nas HNS, kao i SDP prije s Jokićem, inzistirao na tim resorima sa zadnjim motivom koji nemaju veze ni s kulturom niti obrazovanjem, već s preodgojem naroda i pojedinaca, rušenjem milenijskih vrednota i tradicija, zahvaćeni nietzscheanskim delirijem “prevrednovanja svih vrijednosti”. U tome, kako kod nas, tako i posvuda po svijetu, djeluju netolerantno i isključivo, piše Ivica Šola / Slobodna Dalmacija

Ideološka podvala

Podsjećamo da je Jokić kao uvrijeđena frajla dao ostavku samo zato jer se njegovu radnu skupinu željelo pluralizirati, dodati stručnjake i znanstvenike s drugih instituta i institucija, a on, koji se krio iza demagoškog slogana “struka, a ne politika”, u svojoj isključivosti to odbio, prema poznatom milanovićevskom “aksiomu” “ili mi ili oni”. Isti taj Milanović razotkrio je Jokićevo skrivanje iza “struke”, rekavši da je on njihov (politički) izbor, točnije njegovog savjetnika Nevena Budaka, zadnjeg šefa Komunističke partije na Filozofskom u Zagrebu.

Potom ministrica Divjak kao “nezavisna” zajedno s HNS-om uvjetuje Plenkovića, inzistirajući da oni vode glavnu riječ u reformi obrazovanja, da bi u “demokratskom i pluralnom” duhu počeli “čistke”, pri čemu je hajka na profesoricu Vican u duhu “tolerancije” zrcalo ljevičarske isključivosti i agresivnosti koje, naravno, pripisuju drugima, pa u ime slobode guše slobode, u ime tolerancije provode netoleranciju, u ime pluralizma nameću vlastiti svjetonazor na totalitarni način, gdje se svaki drukčiji glas etiketira, omalovažava i isključuje.

I njezina zavodljiva krilatica koja zvuči jako pametno “tehnologija, a ne ideologija” je čista ideološka podvala, jer promovira pristup koji bi i pripadnici ljevičarske frankfurtske škole, od Marcusea do Habermasa nazvali opasnim, upravo – ideološkim, ili pak glupošću na tragu fahidiotizma.

Kada je odgojno-obrazovna reforma u pitanju, s ljevice se rasprava vodila ili etiketama ili floskulama, manje argumentima, kao i prepotentno umišljenoj, samodoznačenoj mesijanskoj ulozi progresista nasuprot zatucanim tradicionalistima. Ove snobovske, progresističke ambicije ljevice Chesterton je još početkom prošlog stoljeća rasturio u samo dvije rečenice.

Prva: “I progresisti su tradicionalisti, samo pripadaju različitoj tradiciji.” I druga: “Što je to progresist? To je osoba koja vjeruje da je četvrtak bolji samo zato što dolazi poslije srijede.”

U ovu orwellovsku situaciju u kojoj je laž istina, čistke su tolerancija (Vican), totalitarizam i isključivost pluralizam, došla je u četvrtak poruka hrvatskih biskupa pod naslovom “Založiti se za temeljne vrjednote obrazovanja i obitelji”, gdje upravo daju svoj prinos raspravi glede nastavnog uputnika (kurikul) i procesa reforme obrazovanja i odgoja.

Nasuprot niže spomenutoj isključivosti, biskupi se zalažu za pluralizaciju odgojno-obrazovnog procesa kada su svjetonazorske odrednice u pitanju (ne matematika, fizika, biologija…), kako to roditeljima jamči i naš Ustav, ne dirajući bilo kojoj svjetonazorskoj skupini u društvu da kroz građanski ili zdravstveni odgoj bira program koji želi, ali isto to ne može se uskratiti ni vjerskim zajednicama, budući da je sloboda savjesti temelj svakog demokratskog društva.

Kakva je to država?

Potom, u duhu najbolje sekularne tradicije, biskupi posebno ističu važnost humanističkih i društvenih znanosti u kontekstu razvijanja kritičkog mišljenja u pluralnim i demokratskim društvima, kao i istine o povijesti u kontekstu nacionalne memorije i identiteta, što su već istaknuli i mnogi javni intelektualci, napose Slaven Letica, upozoravajući da tehnika i tehnologija ne mogu razvijati “kritičku misao”.

I na koncu, u kontekstu tzv. Istanbulske konvencije i problematične, fluidne rodne teorije, biskupi nikome u pluralnom i demokratskom društvu ne osporavaju da sukladno tome odgaja svoju djecu, ali da isto ne mogu osporavati “vjerskim zajednicama da odgajaju djecu u skladu s vlastitim kršćanskim naukom”, jer je to kršenje hrvatskog Ustava i napad na slobodu vjeroispovijesti. U tom smislu, u demokratskom duhu, za razliku od ljevičarskih dogmi i dogmatizma i njihove (medijske) inkvizicije, pozivaju na javnu raspravu.

Poruka hrvatskih biskupa je otvorena, uključiva, tolerantna i nikoga ne vrijeđa. No ona ujedno zabrinjava i plaši iz jednog razloga. Tragikomično je da biskupi u Hrvatskoj 2017. godine nasuprot političarima i vlastodršcima (sekularnoj vlasti) moraju braniti temeljne sekularne vrijednosti zapadne civilizacije: pluralizam, slobodu kritičkog mišljenja, vjerske slobode i demokraciju. Naime, isto to su pod progonima branili i u totalitarnom komunističkom sustavu.

Nad ovom “opasnom” porukom, paradoksom, predsjednik Vlade treba se malo zamisliti: g. Plenkoviću, kakva je to država u kojoj biskupi brane sekularne i demokratske vrijednosti od sekularista (nominalnih) demokrata!?

Ivica Šola / Slobodna Dalmacija

 

HITREC: Hrvatska stenje od tereta veleizdajnika i sitnije medijske izdajničke klateži

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari