Pratite nas

Politika

VIDEO: Nedjeljom u dva – gošća Kolinda Grabar Kitarović

Objavljeno

na

21. rujna na HRT1 u 14 sati. Gošća prve ovosezonske emisije je predsjednička kandidatkinja HDZ-a Kolinda Grabar Kitarović.

Predsjednička kandidatkinja HDZ-a otkrila je zašto bi bila bolja predsjednica od Ive Josipovića i kakav joj je predizborni program.

kolida nu2

Ponudila je i odgovore na goruće socijalne i gospodarske probleme ove zemlje.

Na pitanje zašto je ušla u kampanju odgovorila je:

– I mi političari, kao i vi novinari imamo poriv za mijenjanjem stanja u društvu. Odluka je bila zajednička, osjetila sam poriv da izvučem zemlju iz krize i da riješimo ono što se danas događa u Hrvatskoj i nitko mi ne može reći da se uz ovakve potencijale moramo nalaziti u ovakvoj situaciji, kazala je i dodala kako svoje brojne kontakte mogla iskoristiti da spasi zemlju.

– U NATO-u sam smanjila broj zaposlenih bez ijednog otkaza preraspodjelom posla i tako da sam sebe maksimalno opteretila, a mislim da bi i hrvatski političari trebali razmišljati na takav način.

Kazala je kako bi otklonila ideje da predsjednik nema nikakve ovlasti.

– Odgovorno tvrdim da predsjednik ima ovlasti po Ustavu i činjenici da je izravno izabran. Dovođenjem investitora, odlučnošću i hrabrošću može donijeti cijeli niz odluka i utjecati na Vladu. Josipović ima ovlasti u području obrane, vanjske politike i obavještajnih službi no ne koristi ih dovoljno. Predsjednik se mora zapitati što to vlada radi, a ne složiti se s njom, ako vidi da ona ne donosi dobre odluke. Ja bih kao predsjednica ustrajala na sazivanju sjednice vlade sve dok premijer na nju ne pristane, kazala je Grabar Kitarović.

Na pitanje je li došlo vrijeme stezanje remena da se smanje plaće, mirovine i izdavanja za zdravstvo kazala je:

– Trebat će nam reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava. Vrlo malo proračuna je razvojni dio pa se sredstva trebaju tražiti od investitora. Što se tiče rashoda, nije pitanje koliko će se ljudi naći na burzi rada, jer ona ne zapošljava. Naše malo i srednje gospodarstvo mora se stimulirati tako da proizvodi nova radna mjesta, kazala je.

Osvrnula se i na broj zaposlenih u javnoj upravi i poduzećima.

– Mislim da bi trebalo prije svega racionalizirati rad. Državnu upravu treba racionalizirati kao i broj zaposlenih i troškove Ureda predsjednika. Trebaju nam razmišljanja i okrugli stolovi, a ne protokolarne objave za medije. Plaće i mirovine bit će vrlo teško pitanje, jer smo već sada u situaciji da je naš radnik plaćen 8,8 eura po satu dok je prosjek EU 23 eura. Kao država trošimo previše. Ja se sama ne bih usudila predložiti kako to riješiti jer zato i postoji savjetnički tim, kazala je.

Na pitanje o ukidanju županija rekla je kako je još nitko uvjerio da je to potrebno.

– Uloga predsjednika je da bude nit vodilja i da vodi javnu raspravu. Sva ova rješenja moraju se postići u dogovoru s političkim strankama i strukom. Ne mogu se na brzinu donositi takve odluke, kazala je i dodala kako vjeruje u dogovor HDZ-a i SDP-a o ključnim pitanjima.

– Bez konsenzusa ne možemo postići cjelovito rješenje i sljedeća vlada će opet morati početi ispočetka, a to je ono što nas ubija, rekla je Grabar Kitarović.

Kazala je kako treba smanjiti broj savjetnika Predsjednika i ojačati dio za odnose s javnošću kako bi građani mogli izraziti svoje pritužbe.

– Razmišljam o tome je li potrebno da Predsjednik bude na Pantovčaku. Ne bi li bilo pravednije to vratiti građanima i recimo tamo napraviti Centar za djecu s posebnim potrebama. Razmišljam o tome  da predsjednik mora biti bliže građanima. Također, zašto Brijune ne otvoriti građanima. Kad radite uštede, trebate početi od sebe.

Mandat predsjednika Josipovića ocijenila je sljedećim riječima:

– Poštujem ga kao intelektualca, no njegov mandat je bio prazna parola. Građani od njega nisu dobili ništa, te sada na kraju pokušava izaći s nekakvim promjenama. U početku je krenuo s uspostavljanjem dobrih odnosa u regiji no u međuvremenu nije došlo do nikakvih pomaka. Primjerice, nije se dovoljno toga dogodilo na planu odnosa s Makedonijom, kazala je.

Upitana o preferencijalnom glasovanju te hoće li izaći na referendum kazala je kako na njega neću izaći.

– Moj je stav da je ovo ishitreno, da se paket izbornih zakona mora mijenjati cjelovito, a ne parcijalno. Podržavam preferencijalno glasovanje i odgovornost svakoga tko je izabran, no spuštanje praga na 3 posto nije dobro. Svim glasačima mogu preporučiti da dobro razmisle i da se ne vode emocijama, kazala je.

Izjavila je kako je protiv monetizacije autocesta.

– Zašto ta dobit ne bi ostala u Hrvatskoj. To su napori da se napuni proračun bez razmišljanja o posljedicama.

Ne sviđa joj se što Josipović u ustavnim promjenama ograničava prava sabora.

– Imati pravo veta u parlamentarnoj demokraciji je nespojivo s parlamentarnim sustavom. Ja jesam za racionalizaciju, no rad sabora treba ojačati. Zastupnici treba dati da više idu na teren. Dobar primjer je Kanada gdje zastupnici moraju provesti određeni broj dana u okrugu koji ih je izabrao.

O maloj prisutnosti Tomislava Karamarka u saboru kazala je:

– On je puno vremena provodio na terenu. Vjerujem kako će sve informacije koje je prikupio na terenu iskoristiti u Saboru. Smatram da je on radio svoj posao i da će ove jeseni biti puno više i izbornici.

Na pitanje trebaju li Hrvatskoj parlamentarni izbori kazala je kako Hrvatskoj treba novi zaokret.

– Svaki dan ove vlasti predstavlja još dublje potonuće u krizu, kazala je.

Izjavila je kako još ne zna koliko će koštati njezina kampanja, ali će na vrijeme objaviti sve podatke.

Na pitanje podržava li ideju da zajednica dva muškaraca ili žene u budućnosti bude brak kazala je kako smatra da je doživotno partnerstvo dovoljno.

– To se pitanje previše politiziralo kako bi se maknula pozornost od bitnih pitanja.

O ćirilici u Vukovaru kazala je kako od prava manjina ne treba odstupati ni milimetara.

– Hrvatska je država koja je brzo postigla ovaj stupanj pomirbe kojeg danas imamo. Nisam protiv ćirilice i ona ne može biti simbol razaranja, ali imam razumijevanja i za stavove ljudi koje tamo žive. Protiv sam njihova nasilnog stavljanja gdje one izazivaju nered, kazala je.

O dobu socijalizma i podjelama u društvu kazala je:

– Nekim ljudima ideološka su pitanja važna jer su mnogi ljudi stradali u socijalizmu.  Moramo zatvoriti to poglavlje. Ne zamaram se podjelama iz Drugog svjetskog rata. Povijest treba prepustiti povjesničarima, ali činjenica je da žrtve komunizma nisu doživjele zadovoljštinu. Oni koju se se ogriješili u prošlim sistemima, ne bi smjele biti na funkciji.

Na pitanje treba li Trgu maršala Tita rekla je kako je to teško pitanje.

– Za neke ljude Tito predstavlja pozitivnu osobu i on je imao pozitivnu stranu poput pokreta nesvrstanih, Staljinovog ne i tako dalje, no isto tako je znao za ubojstva te nije dopuštao razvoj demokracije. To pitanje ostavila bih lokalnoj zajednici. Kao predsjednica ne bih mijenjala imena trgova već bi to prepustila javnoj raspravi. Vrijeme je da Franjo Tuđman dobije reprezentativan trg ili ulicu, kazala je.

O zabrani pobačaja rekla je kako je to iznimno teško pitanje.

– Mislim da kad dobijete djecu da vam se promijene pogledi na svijet. Moramo se usredotočiti na pitanje kako spriječiti neželjene trudnoće. Nemam jednoznačan odgovor. Osobno sam protiv pobačaja, ali tom pitanju treba pristupiti vrlo odgovorno, kazala je.

S gledateljima je podijelila i svoj glazbeni ukus te otkrila što misli o Thompsonu.

– Volim slušati Celine Dion i naše rokere. Svi smo pjevali i ‘Lijepa li se’, ali ne bih izolirala Thompsona i smatrala ga svjetonazorskim izborom. Zašto se uvijek pita Thompson ili Hladno pivo. Zašto ne oboje, kazala je.

Osvrnula se i na razdoblje kad je i sama bila dijelom Vlade.

– Kao najveću pogrešku vlade u kojoj sam ja bila istaknula bih činjenicu da nismo unaprijedili investicijsku klimu, istaknula je.

– Ograničenje ovlasti koristi se kao opravdanje za nerad i šutnju. Koliko puta je aktualni predsjednik kritizirao vladu? Jeste li ga ikada čuli da je kritizirao rad Vlade.

O legalizaciji marihuane rekla je kako nije sigurna te da saman nije nikad probala marihuanu.

– Smatram da jedna droga vodi u drugu. Možemo biti fleksibilni kad je riječ o korištenju u medicinske svrhe, kazala je.

O gostovanju u emisiji Bujica kazala je kako nije znala da je njen voditelj uhvaćen s kokainom.

– To je pitanje televizijskih postaja i to one moraju riješiti, izjavila je.

– Rasplakati me može nepravda i ljudske priče poput onih koje vidite kada idete u Afganistan. Ne sjećam se kad sam se zadnji put rasplakala, ali malo sam pustila suzu kad sam se opraštala od svog zadnjeg šefa jer je bio izvanredan čovjek, kazal je Grabar Kitarović.

Prosječna ocjena geldatelja za Kolindu Grabar Milanović bila je 7,14. Rekla je kako je s njom zadovoljna, te da će se potruditi da ona bude još veća.

Na kraju emisije Aleksandar Stanković rekao je kako se premijer Zoran Milanović već tri godine ne odaziva na poziv u emisiju iako njegovo gostovanje traže i gledatelji pa će ga tako od sad pozivati na kraju svake emisije.

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Davor Dijanović: Vojska EU-a kao projekt Sjedinjenih Europskih Država

Objavljeno

na

Objavio

Projekt vojske Europske unije

U nedavnom govoru o stanju Europske unije u Europskom parlamentu njemačka kancelarka Angela Merkel istaknula je kako su prošla vremena u kojima smo se bezrezervno uzdali u druge. „Ako želimo preživjeti kao zajednica moramo uzeti svoju sudbinu u ruke“ – dodala je Merkel i založila se za stvaranje „zajedničke europske vojske“ koja bi svijetu pokazala da „među europskim zemljama više nikad ne će biti rata“. Ta vojska ne bi bila protiv NATO-a, nego bi se radilo o dopuni NATO-a.

Za stvaranje vojske EU-a založio se i francuski predsjednik Emmanuel Macron. Pred nekoliko dana on je također pozvao na uspostavu vojske EU-a, tvrdeći kako je ona potrebna za zaštitu od Kine, Rusije, ali čak i SAD-a. „Nećemo zaštititi Europljane ako ne uvedemo pravu europsku vojsku“ – dodao je.

Trump i Putin o EU vojsci

Macronov poziv na uspostavu EU vojske nije naišao na dobar prijam kod američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je poziv na stvaranje vojske kojom bi EU zaštitila sebe od mogućih neprijatelja, uključujući i SAD, nazvao „vrlo uvredljivim“. „Možda bi Europa prvo trebala platiti svoj pošteni dio za NATO koji uvelike subvencionira SAD“ – dodao je Trump.

Najavu osnivanja EU vojske komentirao je i čelnik NATO-a Jens Stoltenberg koji je pozdravio ideju jačanja napora EU-a glede obrane koja može ojačati i NATO savez. Upozorio je, međutim, da veći europski trud glede jačanja obrane ne bi smio razarati jačinu „transatlantske veze.“

Odluku o stvaranju vojske EU-a komentirao je i ruski predsjednik Vladimir Putin koji smatra da je Macronov koncept europske vojske „pozitivan“ za višepolaran svijet. „Europa je moćni ekonomski entitet, moćna ekonomska unija i sasvim je prirodno da želi svoju neovisnost, samodostatnost i suverenitet glede obrane i sigurnosti“. Naravno, ne gledaju svi u Rusiji na ovu ideju blagonaklono, pa tako pojedini ruski analitičari izražavaju bojazan da bi u budućnosti udruženoj vojsci NATO-a i EU-a mogla postati napamet ideja zajedničkog napada na Rusiju, a kao “preventiva“ protiv navodne ruske ekspanzionističke politike.

Narativ o opasnosti od ruskog ekspanzionizma, danas često prisutan kod političara u Bruxellesu i Washingtonu, nije od jučer. Sljedeće godine bit će sto godina od izlaska knjige „Demokratski ideali i stvarnost“ engleskog geopolitičara Halforda Mackindera u kojoj je ovaj utemeljitelj engleske geopolitike izrazio zabrinutost za Europu, jer je smatrao velika europska nizina pogoduje snagama kopna (sukob kopno-more), tj. Rusima za kretanje na zapad. Mackinder se bojao da Rusija zbog konfiguracije terena može vrlo lako ovladati područjima Crnog i Baltičkog mora te prostorom istočne Europe do linije Laba-Jadran.

Ideja iz 1950.

Ideja o osnivanju vojske EU-a seže u 1950. godinu. Tad je Sjeverna Koreja uz kinesku pomoć napala Južnu Koreju s ciljem da ju stavi pod komunističku vlast. U Europi se tada pojavila bojazan od širenja komunizma, pa su Francuska, Italija, Zapadna Njemačka i države Beneluxa pod sloganom „zajedno smo jači“ potpisale ugovor o osnivanju Europske obrambene zajednice, u kojemu je previđeno da snage sigurnosti tih zemalja budu pod jednim vrhovnim zapovjedništvom. Ovaj ugovor nikada nije proveden u djelo, prvenstveno zbog otpora Francuske čiji je parlament 1954. odbio ovaj projekt.

No, tijekom godina stvoreni su određeni institucionalni preduvjeti za formiranje vojske EU-a. Od 1989. tako imamo njemačko-francusku brigadu s 6.000 vojnika, a od 1995. njemačko-nizozemski korpus kojemu su, u slučaju potrebe, podređene jedna nizozemska i jedna njemačka divizija s ukupno 40.000 vojnika. Tu je i Europska obrambena agencija, Vojni stožer Europske unije, ali i Eurocorps (interventna jedinica NATO-a koncipirana prvenstveno za potrebe EU-a). Tijekom posljednjih 12 mjeseci osnovan je i PESCO (Permanent Structured Cooperation – Stalna strukturirana suradnja), s 25 od 28 država članica Unije, kao okvir za strukturnu integraciju unutar Zajedničke sigurnosne i obrambene politike, na temelju članka 42.6 Ugovora o Europskoj uniji.

Irealan projekt s ciljem dodatne EU integracije i ukidanja nacionalnih suvereniteta

Ideja o osnivanju vojske EU-a posebno je ojačala nakon izbora Trumpa za američkog predsjednika. Trump često kritizira NATO, što se u nekim europskim krugovima tumači kao njegova želja za ukidanjem toga vojnog saveza. No, Trump zapravo samo želi da europske države ispune normu od 2 % BDP-a za obranu. Takav je dogovor, a to je, dakako, i u interesu američkoga vojno-industrijskog kompleksa. SAD danas u obranu ulaže 3,1 %, a Njemačka tek 1,2 %.

Pred nekoliko dana u razgovoru za CNN Macron se usprotivio povećanju proračuna za kupovanje američkog oružja: „Ne želim da europske zemlje povećavaju svoj obrambeni proračun kako bi kupovali američko naoružanje ili od drugih. Smatram da ako povećamo proračun onda bismo morali graditi svoju autonomiju kako bismo postali stvarna suverena sila“. Dakako, Macronu bi odgovaralo da se više oružja kupuje u Europi jer bi tu profitirala francuska vojna industrija.

Na kraju treba istaknuti da je ideja osnivanja vojske EU-a – koja je potpuno irealna u situaciji dok postoji NATO savez (neovisno što o njemu mislili) – neraskidivo vezana uz utopističku ideju preobrazbe Europske unije u „Sjedinjene Europske Države“. Njemački i francuski cilj je postojeće probleme EU-a rješavati formulom „još više integracije“, iako je upravo dokidanje nacionalnih suvereniteta jedan od ključnih razloga jačanja desnih, tzv. populističkih i euroskeptičnih stranaka diljem Europske unije.

Davor Dijanović/HKV

Angela Merkel želi europsku vojsku: Ako želimo braniti svoju zajednicu, moramo sudbinu uzeti u svoje ruke

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Bez Izbornog zakona nema vlasti

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HDZ BiH i Hrvatskog Narodnog Sabora, te još aktualni hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović izjavio je kako će za 10 do 15 dana biti aktiviran NATO-ov program partnerstvo za mir za BiH.

”Mi ćemo u narednih 10 15 dana dobiti, aktivirati MAP, Partnerstvo za mir. Naš jedini put je euroatlanski put, kazao je Čović na večeri zahvale koju je priredio u mostarskom hotelu Mepas za stotine uzvanika iz svih područja BiH, kako bi im zahvalio na potpori u izbornoj kampanji”, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Građanska BiH nije moguća

Čović je ponovio kako je koalicija stranaka HNS-a BiH predvođena HDZ BiH u predizbornoj kampanji slala poruke prijateljstva, ljubavi, domoljublja, poruke da zajedno gradimo zajedničku nam domovinu BiH i to, zajedništvo i Hrvatski Narodni sabor, naglasio je, nemaju alternativu. I zato smo ostvarili takav izborni rezultat. Naš je cilj bio doseći 130.000, a moja je malenkost dobila podršku 155 tisuća, koalicija predvođena HDZ-om 145.000 što je najbolji rezultat ostvaren u posljednjih 20 godina. I tu snagu nitko ne može staviti u stranu, unatoč tomu što bi to neki željeli, kazao je Čović.

Istaknuo je kako takvima poručuje da građanska Bosna i Hercegovina nije moguća. ”To građansko je fingirano, jer ono postaje unitarno i daje jednonacionalnu državu koju nitko ne želi”, kazao je Čović, upozorivši kako bez HDZ BiH i HNS-a nije moguće napraviti vlast u BiH. ”U Vijeću ministara imat ćemo puninu svih ministara i zamjenika kao što ih sada imamo, imat ćemo 4 delegata u Klubu Hrvata u Domu naroda Parlamenta BiH.

Imat ćemo Vladu Federacije onoliko snažnu koliko budemo postavili odgovorne i pametne ljude i vlast u svih pet županija, a ja vjerujem uz malo mudrosti i strpljenja da ćemo dobiti ono što nam pripada i u vladi šeste Zeničko-dobojske županije”, kazao je.

Gotovo nitko od Hrvata nije glasao za Komšića

Nema BiH bez Hrvata

Predsjednik HDZ BiH uvjeren je kako zahvaljujući politici HDZ BiH i HNS-a Hrvati imaju razumijevanje i podršku vlasti Hrvatske, ali i Europske unije. ”Čut će se, vrlo skoro, i iz Bruxellesa da nema Bosne i Hercegovine bez hrvatskog naroda kao do kraja jednakopravnog s druga dva naroda u svakom dijeliću BiH bez bilo kakve unutarnje podjele”, dodao je.

Čović je, međutim, ponovio kako predstavnici Hrvatskog Narodnog sabora neće ući u vlast dok se ne izmjeni Izborni zakon sukladno presudi Ustavnog suda BiH, aludirajući na vlast u FBiH. ”Ja vas uvjeravam da se u novu vlast, u jednom djelu, nikada neće ući dok se ne promjeni Izborni zakon BiH sukladno odluci Ustavnog suda kako bi imali pravo da biramo svoje predstavnike u institucije koje su i po Ustavu institucije koje predstavljaju hrvatski narod.

Bez HDZ BiH i HNS BiH ne može se promišljati budućnost BiH”, ponovio je Čović. Lider HDZ BiH najavio je održavanje konstituirajuće sjednice novog saziva Hrvatskog Narodnog sabora BiH, kojeg će činiti svi novoizabrani hrvatski zastupnici u skupštine županija te zastupničke domove FBiH i BiH, kao i vijećnici izabrani u Općinska vijeća na prošlim lokalnim izborima, do kraja veljače, a izborni Sabor HDZ BiH krajem travnja iduće godine.

Birati najbolje među Hrvatima

”U ponedjeljak ćemo imati sjednicu Predsjedništva i Središnjeg odbora HDZ BiH, a onda idemo ostvariti ono što nam je dužnost kako bi svaki naredni izbori bili utakmica između Hrvata da možemo birati najbolje između nas, da se ne moramo uvijek zbijati i govoriti da ako ne budemo svi glasovali za jednoga da nećemo uspjeti”, kazao je Čović te dodao:- ”I ne sumnjajte da ćemo ovako okupljeni u zajedništvo i zajedno s čestitim Bošnjacima i čestitim Srbima učiniti da ova država profunkcionira kao normalna država.”

Najavio je kako će njegova stranka u izvršnu vlast uključiti najbolje i najodgovornije, te znatan broj žena i mladih, te je pozvao sve stranačke dužnosnike da do kraja budu posvećeni svojim obvezama, svjesni ogromnog povjerenja koju je HDZ BiH, na čelu koalicije HNS-a dobio od hrvatskog naroda, na izborima.

”Šansu da budu dio izvršne vlasti dat ćemo uz još ovo malo veterana damama i mladosti, da nam daju energiju i ohrabrenje, da i tu napravimo zajedništvo mladosti i iskustva. I poruka svima da moramo biti svjesni odgovornosti ovog trenutka i ostaviti prostora da najbolji među nama budu na ključnim pozicijama u izvršnoj vlasti. I poruka još jednom svima vama da date sve od sebe tamo gdje raditi bilo u bolnici, u školi, u gospodarskom sustavu, da se u potpunosti predate svom poslu”, kazao je Čović.

 

Marijan Knezović: Jadni Komšić je umislio da je predsjednik

 

 

Gotovo nitko od Hrvata nije glasao za Komšića

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari