Connect with us

Pregled

Nedostupni arhivi čuvaju istinu o ulozi Caritasa i kardinala Stepinca u spašavanju ratne siročadi

Published

on

O ulozi Caritasa Zagrebačke nadbiskupije i kardinala Alojzija Stepinca u spašavanju ratne siročadi iz dječjih prihvatilišta u Drugom svjetskom ratu, govorilo se u petak na znanstvenom skupu naslovljenom “Zbrinjavanje kozaračke djece i dječje prihvatilište u Sisku 1942. – 1943. godine”, na kojem je istaknuto kako punu istinu o tome još čuvaju nedostupni arhivi u Beogradu.

Skup, održan u Sisku, organizirali su Sisačka biskupija, Hrvatsko katoličko sveučilište i Hrvatski studiji, iz čijih je redova bila i većina izlagača.

Kako je na početku svog izlaganja napomenuo prof. Mario Kevo iz Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta, neki od najavljenih predavača nisu se pojavili, jer su organizatori u nekim krugovima okarakterizirani kao ‘revizionisti’ i prije početka znanstvenog skupa.

Sisački biskup Vlado Košić istaknuo je da su organizatori pozvali ovlaštene institucije i znanstvenike, koji imaju instrumentarij da se bave tom problematikom na znanstveni i kritički način s objektivnom distancom, bez ideološkog interpretiranja.

Podsjetio je da je dio arhiva iz vremena Drugog svjetskog rata, važan za Hrvatsku, još uvijek u Beogradu, što, procijenio je biskup Košić, omogućuje razne manipulacije u dnevno političke svrhe.  Budući da uloga kardinala blaženog Alojzija Stepinca nije dovoljno vrednovana, namjera je organizatora znanstvenog skupa objaviti zbornik radova, dodao je.

Da u znanosti ne smije biti tabua, rekla je u ime Hrvatskih studija prof. Vlatka Vukelić, naglasivši da se pokušajima nametanja tema ugrožava rad znanstvenika.

Batelja: Kardinal Stepinac pomagao spašavanje djece bez obzira na njihovu vjeru ili nacionalnost 

O ulozi i brizi zagrebačkog nadbiskupa Stepinca za ratnu siročad posebno je govorio dr. Juraj Batelja s Katoličkog bogoslovnog fakulteta.

Istina o Stepinčevom angažiranju dosad se zataškavala, rekao je. Ostalo je zapisano, dodao je, da je Stepinac 4. lipnja 1945. godine rekao Josipu Brozu Titu kako ni svi grobovi u državi nisu napunjeni ustaškim rukama.

Pomagavši zbrinjavanje djece Stepinac je izdvojio ondašnjih milijune kuna, rekao je dr. Batelja, spomenuvši kako je prva djecu spašavala Monika Štampalija, a zatim Diana Budisavljević i Marko Vidaković. Iako je nadbiskup Stepinac za prvog obraćanja Diane Budisavljević za pomoć, bio oprezan, jer je ona bila strankinja, kasnije je s njom usko surađivao i ponudio Cartas Zagrebačke nadbiskupije kao legitimno tijelo za potporu, naglasio je dr. Batelja.

Podsjetio je da se mnogi vjerodostojni podaci o akcijama spašavanja kozaračke djece i ratne siročadi nalaze u beogradskim arhivima, stoga bi, naglasio je, Vlada Republike Hrvatske trebala tražiti povratak tih dokumenata.

Kardinal Stepinac je pomagao u spašavanju djece bez obzira na njihovu vjeru ili nacionalnost, rekao je dr. Batelja. “Mnogima je omogućio da pokažu lice ljubavi prema bližnjima”, zaključio je.

Na skupu je također rečeno da su Diana Budisavljević i Marko Vidaković partnera za svoj humanitarni rad pronašli upravo u Alojziju Stepincu i Caritasu. Katolička crkva tada preuzima aktivnosti spašavanja djece i pronalazi mehanizme financiranja tog pothvata. Tadašnji hrvatski državni aparat, navodi se u zaključcima znanstvenog skupa, uspostavio je uvjete prihvata djece.

Kroz sisačko prihvatilište prošlo je oko 3000 djece, ali točan je broj teško utvrditi. U četiri objekta, o djeci su najviše brinule časne sestre. Od ukupno 7000 ratne siročadi na području Hrvatske, smrtno je stradalo 1152.  Ne postoji niti jedan dokument koji govori o oduzimanju života ili mučenju djece. Većina djece je spašena smještajem u obitelji ili domove, što je bio pothvat kršćanske uljudbe, stoji uz ostalo, u zaključcima znanstvenog skupa “Zbrinjavanje kozaračke djece i dječje prihvatilište u Sisku 1942. – 1943. godine”.

Biskup Košić: Sisak može biti ponosan na zbrinjavanje kozaračke djece u Drugom svjetskom ratu

Biskup Košić zaključio je kako Sisak može biti ponosan na zbrinjavanje kozaračke djece u Drugom svjetskom ratu, a ne da se, kazao je, na njega lijepe kojekakve etikete zločina, koje nisu istinite i kojima se opterećuje javnost.

Na pitanje novinara vezano za temu znanstvenog skupa, kako komentira pojedine optužbe da je riječ o ‘revizionizmu’, sisački biskup Košić je istaknuo kako je najvažnije da se pokaže istina, da se neke stvari ne govore napamet i da se neki ljudi i Katolička crkva ne optužuju iz ideoloških razloga.

“Generalno optuživanje je žalosno, ali ako je netko kriv on mora odgovarati. Svjedoci smo da se niti Domovinski rat ne vrjednuje, da se branitelje optužuje i proziva. Mi Hrvati se još bavimo Drugim svjetskim ratom, nikako da stvari stavimo na svoje mjesto. Stalne podjele na temelju poluistina nisu dobre. Ne treba bježati od onog što se stvarno dogodilo, činjenice moraju biti neupitne. Mislim da je iza toga jedna skupina ljudi koje ne zanima istina, koji se boje istine i skrivaju svoje krvave tragove”, kazao je biskup Košić.

Smatra da “dok se god ne provede lustracija, dok se ne zauzme jedna demokratska pozicija u državi koja želi naprijed, dok se ne rasčiste te stvari naše prošlosti, ne možemo naprijed. Tako treba gledati i na slučaj prihvatilišta za djecu u Sisku, koje ne zahtijeva političko nadmudrivanje, nego moraju govoriti dokazi, autentični dokumenti iz arhiva i svjedoci koji su još živi”, zaključio je sisački biskup.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari