Connect with us

Naši u svijetu

Neiskorišteni ogromni potencijali u hrvatskom iseljeništvu!

Objavljeno

on

Veliki dio hrvatskog nacionalnog korpusa koji se pod utjecajem povijesnih okolnosti, društvenih nedaća, ratova, loših politika u Republici Hrvatskoj i drugih uzroka našao u iseljeništvu, dakle tamo gdje vjerojatno nije želio biti, posjeduje bogato iskustvo, znanje, kapital, diplomatske veze, emociju i ogromnu ljubav prema Hrvatskoj majci domovini, što bi potencijalno trebalo postati i dio hrvatskog razvojnog okvira s jasnim ciljevima.

Piše: Kazimir Mikašek-Kazo

Hrvatsko iseljeništvo više puta je djelatno dokazalo svoju lojalnost i odanost Domovini i nije potrebno posebno elaborirati nemjerljiv doprinos našeg iseljeništva u obrani i stvaranju Hrvatske tijekom Domovinskog rata. Čini se da se odnos hrvatskih politika prema iseljeništvu sveo na onu krilaticu „dajte novac i idite tamo odakle ste došli“, umjesto da se taj odnos gradi na temeljima domoljublja i prirodnih ekonomskim zakonitosti, u kojima novac dominantno služi za stvaranje nove dodane vrijednosti u obostranom interesu.

Akumulirani kapital, kako materijalni, tako i strateški, našeg iseljeništva stvoren u naprednim zapadnim demokracijama nastao je temeljem izuzetnog zalaganja, rada, znanja i transparentnog poslovanja, pa bi takvu poziciju, istaknuti predstavnici iseljeništva, trebali imati u hrvatskom društvu i tek tada se može računati na važan kotač utjecaja iseljeništva na razvoj Hrvatske i tek tada se može računati na mogući povratak ili doseljavanje dijela tog vrijednog hrvatskog korpusa, a time i pozitivan utjecaj na ovu zabrinjavajuću demografsku sliku.

Pozitivne politike predsjednika Tuđmana prema hrvatskom iseljeništvu nestale su nakon njegove smrti s vjetrom Domovinskog rata, a stare neojugoslavenske strukture koje su dominantno preuzele politiku u Hrvatskoj vratile su se na neokomunističke postavke tretiranja hrvatskog iseljeništva, izjednačavajući ih s političkom emigracijom nepoželjnom u Republici Hrvatskoj. Na taj način perfidno je zaustavljen proces tranzicije društva iz dogovorne u tržišnu ekonomiju, što je neminovno dovelo do razvoja brutalne korupcije, a to je i dan danas rak rana Hrvatske na svim razinama.
Transparentan i teško stečeni kapital iseljeništva bačen je u blato i proglašen je nepoželjnim i ne samo to. Transparentno ulaganje na temelju tržišnih zakonitosti postalo je smrtni neprijatelj korupcionašima duboke države koji su sve stekli pljačkom Hrvatske u brutalnoj privatizaciji i pretvorbi. Umjesto opće pomirbe, dobili smo pomirenje lopova s lopovima!

Pozivati iseljeništvo na povratak u Hrvatsku i igrati na kartu emocija i domoljublja potrošena je matrica iza koje se u mnogim slučajevima krilo besprizorno iskorištavanje i prijevara. Za povratak iseljeništva i njihovog kapitala potrebno im je omogućiti takav okvir da u Hrvatskoj mogu steći ono što su stekli u Velikoj Britaniji, SAD-u, Kanadi ili u Irskoj. Bez kombinacije emocija, profita i transparentnog poslovanja neće biti ni povratka iseljenika. Osim domoljublja iseljenici moraju imati i stvarni materijalni razlog za povratak i dodatne garancije isplativosti njihovog ulaganja.

U borbu za biološki, kulturni, jezični, duhovni i gospodarski oporavak Republike Hrvatske potrebno je uključiti istaknute Hrvatice i Hrvate iz iseljeništva, osobito one koji svojim iskustvom, diplomacijom i vrijedno stečenim kapitalom žele biti promotori i lobisti novih politika odnosa prema tom vrijednom korpusu hrvatske nacije. Ima li onih koji su spremni ulagati i privlačiti strane ulagače, ili su takvi ljudski resursi neiskorišteni? U svom novinarskom istraživanju spomenuo bih našu Hrvatsku plemićku obitelj Frankopan kao egzemplarni primjer neiskorištenih ljudskih potencijala!

Majka obitelji Frankopana, Ingrid de Frankopan, osoba iznimnih sposobnosti s hrvatskom putovnicom, dala je ogroman doprinos u motivaciji nobelovaca pri akciji skupljanja potpisa za Deklaraciju o neovisnosti 1991., pri čemu je praktički mobilizirala kompletan profesorski zbor na Oxfordu gdje je tada radila kao profesor međunarodnog prava. Nadalje, dobro je ne zaboraviti njene govore pred zastupnicima u parlamentima zemalja Skandinavije u procesu dobivanja njihove sklonosti našem međunarodnom priznanju, te njen humanitarni angažman prema potrebitima u Hrvatskoj tijekom rata, kao ni njeno volontersko sudjelovanje kao stručnog savjetnika u pravnom timu u predmetu Gotovina, Čermak i Markač koji je branio naše generale pred međunarodnim sudom u Haagu. Osobno se odrekla svake nagrade, jer je svoj dio posla u tome odradila čisto iz ljubavi prema Hrvatskom narodu. Majka obitelji Frankopan, Ingrid (Detter) Frankopan bila je dugogodišnja pravna savjetnica pape Ivana Pavla II.! Kada pogledamo listu tko je sve primio odličja za doprinos ugledu Republike Hrvatske u Svijetu, onda bi gospođa Ingrid Frankopan trebala biti na počasnom mjestu.

Kćer Ingrid Frankopan, Lady Paola Nicholas Windsor, uz engleski jezik izvrsno vlada francuskim i talijanskim što je od iznimne važnosti za bilo kakvu poziciju u diplomaciji. Nadalje, nakon studija Lady Paola Nicholas Windsor je stjecala radno iskustvo u kabinetu Britanskog premijera Tonya Blaira, što je svakako od iznimne važnosti u smislu njenih kvalifikacija i vještina. Lady Paola Windsor trenutno živi i radi u Rimu i autorica je knjige o Trsatskom svetištu.

Petar Frankopan je povjesničar, književnik i hotelijer. Petar je globalno postao poznat kao pisac svojim povijesnim knjigama „The First Crusade“, „The Call from the East“, koja je bila objavljena 2012. te kasnije 2015,“The Silk Roads: A New History of the World“ s nastavno s „The New Silk Roads“. „The Present and Future of the World“ objavio je 2018. Činjenica da je prvi Hrvat u povijesti koji je postigao postati sveučilišnim profesorom na Oxfordu i da je uistinu globalno poznat kao pisac više je nego dovoljno da nam bude oslonac u diplomatskim aktivnostima.

Lovro Lawrence Frankopan, sportski je agent i poslovni čovjek u Londonu. Dugi niz godina radio je u IMG-u i vodio nekoliko svjetski poznatih sportaša. Bio voditelj Lagardère Unlimited (UK) u Londonu. Osnivač je i izvršni direktor StarWing Sports Managementa, a sada upravlja teniskom ikonom Chrisse Evert među mnoštvom vrhunskih sportaša diljem svijeta. Njegova supruga je Maria Angelicoussis kćer pokojnog brodovlasnika Ioannis Angelicoussis i nedavno je naslijedila oca kao univerzalni nasljednik i izvršni direktor cijele Angelicoussis grupe kompanija, koja spada među najveće brodarske tvrtke na svijetu. Prema tome on bi bio također više nego odličan promicatelj Hrvatske kada bi za to dobio prigodu u kontekstu recentnog imenovanja u diplomatskim misijama, bilo da se radi o veleposlanicima, konzulima ili počasnim konzulima Republike Hrvatske.

Christina Frankopan je izvršna direktorica i suosnivačica tvrtke Protozoa, graditelja pothvata tehnoloških tvrtki visokog rasta, uključujući sljedeću generaciju blockchain poslovanja. Christina je radila kao korporativni financijer i strateg, savjetujući javne i privatne klijente u više jurisdikcija u svim fazama zrelosti. Započevši svoju karijeru u Londonu, kasnije je radila sa savjetodavnim tvrtkama Soditic i Auden Capital, s posebnim naglaskom na financijske usluge, a posebno na sektor upravljanja imovinom, a u novije vrijeme radi u novonastalom području utjecajnog ulaganja. Christina je suosnivačica trgovačkih izložbenih tvrtki i tvrtki za dizajn tekstila i bila je prva članica Bluetooth Special Interest Group, razvijajući povezane modne proizvode. Ona je pro bono povjerenica Bioversity Internationala, međunarodnog instituta za istraživanje bioraznolikosti poljoprivrede, i predsjedava Radnom skupinom za financije i reviziju odbora. Christina je studirala ekonomiju kao pjevačica na Corpus Christi Collegeu u Cambridgeu (MA) i članica je Chartered Institute of Securities Investments, te RSA.

Nikola Frankopan se školovao na Eton koledžu. Bio je uspješan veslač i osvojio je dvije zlatne medalje za Veliku Britaniju. Studirao je na Sveučilištu Oxford gdje je diplomirao i magistrirao povijest. Potom je diplomirao na Sveučilištu Cambridge, s posebnim osvrtom na dalmatinsku povijest. Doktorski studij nastavio je na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu. Godine 2009. diplomirao je MBA na Sveučilištu Columbia u New Yorku, SAD. Nikola Frankopan živi u Londonu gdje vodi uspješan investicijski fond OakImg. Iznimno uspješni poslovni čovjek koji je poznat i priznat u financijskim “krugovima” Londona. Tijekom svojih studija i na druge načine upoznao i stekao je prijateljske odnose s mnogim poznatim i utjecajnim osobama, kako gospodarskog, tako i političkog života Velike Britanije. Nikola Frankopan, Hrvat koji živi i radi u Londonu, predsjednik je HDZ-a za Veliku Britaniju i potencijalno je uvijek spreman je lobirati za Hrvatsku u svakom pogledu! Nikoline roditelje je predsjednik Tuđman imenovao za zastupnike hrvatske vlade prije (!) međunarodnog priznanja. U tom razdoblju Nikola Frankopan radio je kao povjerenik Fonda hrvatskih iseljenika na obnovi crkve sv. Ante u Kninu kao i drugih spomenika kulture stradalih u ratu. Dugi niz godina služio je u Hrvatskom humanitarnom fondu za pomoć ljudima pogođenim ratom, a sada je predsjednik tog Fonda. Nikola i njegova supruga u Hrvatskoj su obnovili Neboder na glavnom zagrebačkom trgu. Autor je knjige „Hrvatska: prošlost, sadašnjost i budućnost“.

Naime, osim veleposlanika i generalnih konzula i uz njih vezane ekonomsko-trgovačke poslove, zastupanja i promocije – lobiranja, u diplomatskim aktivnostima prepoznaje se pozicija počasnih konzula, koji mogu postojati i postoje paralelno s redovitim predstavništvima i jedina im je razlika od redovite diplomacije da ne koštaju ništa. Naime počasni konzuli mogu obnašati tu dužnost kao što je u najvećem broju slučajeva posve besplatno, jer to čine inspirirani patriotizmom i u cilju zbližavanja zemalja. U međunarodnom pravu za imenovanje počasnog konzula nema zapreka u pogledu državljanstva ili bilo čega drugoga.

Iz ovog malog wikipedijskog-istraživačkog upoznavanja s hrvatskom obitelj Frankopan može se zaključiti, da Hrvatska ima ogromne neiskorištene potencijale u iseljeništvu, kojima, pažljivim odabirom treba dati legalne diplomatske alate u ruke s kojima bi na temelju dokazanog domoljublja, struke i kompetencija, mogli biti značajan kotač u svekolikom razvoju Republike Hrvatske, kao i proaktivna poveznica s globalnim hrvatskim iseljeništvom s ciljem povratka iseljeništva u Hrvatsku!

Kazimir Mikašek-Kazo

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari