Pratite nas

Događaji

Neki su htjeli Briševo izbrisati. Brisali su, ali…Briševo  ni` propalo

Objavljeno

na

Izaslanstvo HNS i HDZ BiH predvodila gospođa Marina Pendeš

Gledam jučer u Briševu Hrvatice i Hrvate iz obitelji u kojima su stradali nevini ljudi, koji su živjeli na svojoj djedovini i obrađivali zemlju sanjajući o ljepšoj i boljoj budućnosti svoga Briševa. Kao i svake godine, i ove, na 27. obljetnicu njihovoga stradanja, skupili su se njihovi najbliži, ali i neki dobri ljudi s drugih svjetskih meridijana i paralela. Došli su im odati pijetet, zapaliti svijeću, izmoliti “Pokoj vječni!”, a da sve bude kako treba biti pobrinuli su se, kako reče predsjednik udruge Briševo gospodin Zdravko Marijan, uz njegovu Udrugu, i Briševljane,  prijatelji iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH na čelu s gospodinom Milasom i gospođicom Žanom Ćorić.

Piše: Anto Pranjkić/Kamenjar.com

Kada su 24. i 25. srpnja 1992. godine upali i barbarski pobili 68 nevinih osoba u ljubijskom selu Briševo zločinačke su horde zla vjerojatno mislile zatrti  sve što je hrvatsko i učiniti tako da ne bude kamena na kamenu. Kao da se 27 godina netko bori da to tako i bude, ali to ne bi bilo ono što je u Božjem zakoniku zapisano,a tamo jasno piše  da se nevina žrtva nikada ne smije zaboraviti te da se zločinac kad-tad mora privesti licu pravde.

U prelijepom prirodnom ambijentu, gdje crkva Svetoga Jakova plijeni posebnu pozornost, biskup banjolučki preuzvešeni dr. Franjo Komarica predslavio je i ove godine svečanu misu zadušnicu i još jedanput (a tko zna po koji već) uputio apel moćnicima svijeta da se sjete i Briševa  i svih “briševa” na svijetu. Poželio je, vidno duboko duhovno dirnut dostojanstvom svojega duhovnoga stada, da se istina konačno sazna te da dragi Bog izlije svoj blagoslov na Briševo i njegove stanovnike. U eksluzivnom intervjuu za naš portal nakon mise nam je kazao da vjeruje, istinski vjeruje u patnje dobrih ljudi i da će Bog patnike nagraditi, ali da je danas za Briševo najvažnija molitva. Pozvao je sve vjernike da mole za Briševo.

Među brojnim gostima ove godine žrtvi Briševa došli su se pokloniti ministrica obrane BiH, izaslanica Predsjedništva HNS i HDZ BiH Marina Pendeš, zastupnici u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH Marijan Klaić i Ivan Musa, koji je predsjednik Hrvatske kršćanske demokratske unije BiH i član Predsjedništva HNS-a.

Posebnu radost u srcima Briševljana izazvao je posjet skupine vjernika iz talijanskog Trenta i posavskog Odžaka. Talijani okupljeni oko svojega mladog predstavnika Filippa Morre, koji je izrazio svoje zadovoljstvo mogućnošću dolaska u Briševo, bili su presretni što daju i ovakvu vrstu potpore braći i sestrama u Kristu.

Biskup Komarica, predstavnik talijanske općine Trento i predsjdnik udruge Briševo

– Upoznati smo sa svime što se dogodilo ovdje u Briševu. Spremni smo pomoći,. Pomažemo i to ćemo činiti i u buduće, kazao je mladi predstavnik  Trenta, talijanskog gradića na sjeveru uz samu granicu s Austrijom.  Gospodin  Murra nam je objasnio situaciju u svojem gradiću i kazao kako ni u Italiji nije sve sjajno i bajno, ali su kršćani uvijek u zajedništvu.

– Naša grupa želi pomoći kršćanima širom svijeta i naš Gradonačelnik nam daje potporu, ali ljudi idu sami upoznati krajeve i pomažu na razne načine. Uistinu nam je drago što smo danas na Briševu, kazao je prijatelj Briševa iz Italije. Naši Odžačani imaju svoju burnu povijest. I njima je sve jasno. Više su puta prošli kroz slične Scile i Haribde i… Eno, Odžaka, opet živi.

I Briševo živi. Doduše, bolje reći, životari.  Danas su se okupili  ljudi sa svih strana a predsjednik udruge Briševo gospodin Zdravko Marijan nam kaže:

vlč Boris Ljervak

– Briševo nije izbrisano do kraja, ali jeste prilično mnogo. To moramo priznati. Spaljeno je, uništeno prije 27 godina. Ubijeno je 68 ljudi. Selo je opljačkano, devastirano i spaljeno. Jedino je to hrvatsko selo koje je totalno uništeno. Imamo nekoliko obnovljenih kuća. No, nitko tu ne živi cijelo vrijeme. Tu života nema. Ali duh nije slomljen. Što se tiče materijalne pomoći ona nama nikad nije u prvom redu ali se bez nje ne može. Mi smo neprofitna udruga, nepolitička i brinemo se da omogućimo pristup selu. Održavamo groblje, crkvu… Imamo spomen ploče stradalima. To su nam velikodušno pomogli napraviti uposlenici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH na čelu s gospodinom Zvonkom Milasom i gospođom Žanom Ćorić, koji su nam najveća potpora. Pomažu nam drugi puta. Oni su jedini ljudi od riječi. Ono što kažu i obećaju i ispune. Od drugih nismo dobili gotovo ništa, kaže gospodin Marijan i napominje da su od vlasti u RS  tražili da se   makar trajno osigura financijska potpora obilježavanju ovoga dana, ali su im rekli da se svake godine posebno mora tražiti. Time su svi razočarani.

Svaki susret protkan očevsko-sinovskom ljubavlju. Jubilarni 20 intervju – Anto Pranjkić, Biskup Komarica

– Ovdje su potrebe velike. Lijepo je na portalima i medijima pročitatiti i vidjeti naše Briševo, ali to je samo jedan dan. Ja pozivam sve ljude da dođu ovdje  i vide stanje. Potrebe su ovdje doista velike. Važno je doći i vidjeti. Ako se ne može i ne želi pomoći neka se onda makne i pusti ljude da rade koji žele i mogu, kako bismo naše Briševo konačno digli iz pepela. I ono, Briševo, nikada neće biti izbrisano, jer živi u srcima ljudi i teče u našim venama kroz našu krv i teći će pokoljenjima iza nas, kaže naš sugovornik.

Za župnika u ovu župu biskup dr. Komarica postavio je mladog i već dokazanog duhovnog pastira vlč. Borisa Ljevaka, koji, s iskustvom prognanika, jer je kao dijete prognan iz Vareša, može savjetima pomoći svojim župljanima. Prema njegovim riječima teško je, ali može se i mora, jer Briševo je brisano, ali nije izbrisano:

– Ovo današnje okupljanje nam govori da su ljudi povezani sa svojim krajem, iako ih se želi iskorijeniti. Oni doduše žive negdje drugdje. Po cijelom svijetu. No, duh je vezan za rodni kraj. I redovito se ovdje okupljamo, kako bi napunili baterije i vratili se svojem identitetu, kaže župnik Ljevak, koji je postao upraviteljem i ove, briševačke, ali i susjedne staroriječke župe, koja danas slavi svoje zaštitnike sv. Anu i Joakima, roditelje BDM.

Dostojanstvena molitva za briševačke mučenike

Malo je jedna mala reportaža da kaže sve o Briševu, pa smo odlučili u narednim danima, a sukladno  potrebi medijskog prikazivanja stvarnosti života hrvatskoga čovjeka u ovom dijelu Republike Srpske, pa smo odlučili u nekoliko narednih dana kroz razgovore i reportaže obići ovim krajem kako bismo se svi, dragi čitatelji, bolje upoznali s ovim  toplim hrvatskim katoličkim duhom koji izvire iz svakog pokreta, pogleda i riječi. Briševo su neki htjeli izbrisati, ali nisu mogli, jer u Briševu je davno izbrisana mržnja, osveta i zlo. Sve se okreće toliko važnom boljem sutra. Nije došlo, ali se nadamo, kažu Briševljani i mještani susjednih sela u ljubijsko-prijedorskom kraju, da će uskoro doći i taj dan. Radom nekih institucija, prije svega Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, polako se nazire dan kada će i drugi shvatiti i priskočiti.  Bageri već jure i žure. Ako se po jutru dan poznaje, onda sve u Božje ruke.

Anto Pranjkić/Kamenjar.com

24. srpnja 1992. Briševo – Najveći zločin nad Hrvatima u BiH

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Događaji

U Rijeci održan ‘Hod za život’

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Pod sloganom “Moja kultura je kultura života” u Rijeci je u subotu održan “Hod za život”, a organizatori i sudionici, kojih je po procjeni policije bilo oko 350, poručili su da im je cilj poduprijeti pravo na život od začeća do prirodne smrti kao temeljno pravo čovjeka.

Kako su naveli organizatori iz te građanske incijative koja djeluje u okvirima Udruge Malaika, riječ je o “miroljubivom hodu građana”.

Hodači su se okupili na Titovom trgu, a potom su hodali preko Fiumare do Jelačićevog trga, gdje je priređen glazbeni program.

Nosili su transparente s natpisima „Život je najveća od svih vrijednosti, njemu su sve druge vrijednosti podređene“, „Živi i pusti druge da žive“, „Zanimljivo da su svi koji se protive životu već rođeni“, „Jednaka prava za nerođene“, „Ljudski život započinje začećem – dokazala znanost“, itd.

Iz udruge Malaika su istaknuli da je ovogodišnja ruta drugačija te da je, prema promijenjenoj odluci Grada Rijeke, dugačka 150 metara.

Ove godine su najavili da, zbog okolnosti u vezi s epidemijom Covida 19, očekuju manje hodača, a sudionicima su preporučili  da se zaštite maskom te da održavaju razmak.

Predsjednica Udruge Malaika Barbara Brezac Benigar izjavila je tijekom mimohoda da su obavijestili sugrađane, koji su voljni hodati za život da će ove godine hod posvećen veličanju života od začeća do prirodne smrti biti skromniji, kako bi se ipak održao, na drugačiji način, s manje ljudi te u skladu s mjerama i okolnostima.

„ Obično ljudi pitaju zašto je to samo jedan dan. Nije to samo jedan dan. Mi kroz cijelu godinu intenzivno radimo na tome da ljude pokušamo educirati, da pomognemo mladim trudnicama, majkama, koje se osjećaju ugroženo iz bilo kojih razloga, koje su u ekonomskim krizama ili u nekim drugim emocionalnim problemima, zbog kojih se razmišlja žele li ili ne žele zadržati trudnoću. Na nama je da smo tu glas onih, koji bi zapravo htjeli doći na ovaj svijet, koji bi htjeli život, da branimo  svaku osobu,  slobodu svake osobe, pa i one osobe koja je tek začeta,“ kazala je.

Dodala je da je ovogodišnji slogan „Moja kultura je kultura života“ prilagođen „riječkoj priči“, s obzirom da je  Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020.

Na novinarski upit, iz operativnog dežurstva Policijske uprave primorsko-goranske su naveli da se procjenjuje da je u “Hodu za život” sudjelovalo oko 350 ljudi.  (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Promovirani časnici na Hrvatskom vojnom učilištu Dr. Franjo Tuđman

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH/ F. Klen

Diplome je primilo 177 polaznika vojnih škola Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“

Na Hrvatskom vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđman“ u Zagrebu, danas, 26. lipnja 2020. godine, održano je obilježavanje završetka akademske godine 2019./20. i promocija polaznika vojnih škola HVU-a. Svim polaznicima uručene su diplome i drugi simboli završetka izobrazbe (činovi, prstenje, časnički bodeži), a najboljim polaznicima uručene su posebne nagrade i pohvale.

Uz polaznike te nastavnike i djelatnike HVU-a, svečanosti su nazočili predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović, državni tajnik Ministarstva obrane Tomislav Ivić koji je bio izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Andreja Plenkovića, zastupnik u Hrvatskom saboru Miroslav Tuđman, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj, dužnosnici, generali i admirali te predstavnici sveučilišne zajednice i Vojno-diplomatskog zbora, priopćio je MORH

Izaslanik predsjednika Vlade i državni tajnik MORH-a Tomislav Ivić je, uz čestitke polaznicima, časnicima i dočasnicima koji su najvažniji dio hrvatskog obrambenog sustava, govorio o budućem razvoju Hrvatskog vojnog učilišta te osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti.

“Usmjerili smo napore i u poboljšanje te izgradnju nove infrastrukture na HVU-u, primjeri su novoizgrađeni impozantni smještajni objekt Vukovar i obnovljeni športski tereni, a uz potporu Vlade gradimo i novi kongresni centar. Sveučilište će imati jedan od najmodernijih kampusa čija će infrastruktura pratiti njegov razvoj”, zaključio je državni tajnik Ivić.

Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj rekao je da već sam pogled na strukturu polaznika pokazuje da se u Hrvatskoj vojsci stavlja fokus na cjeloživotno učenje. “Pozivam vas da u daljnjoj karijeri budete ambiciozni, da ciljate visoko, trudite se biti najbolji”, naglasio je admiral Hranj, izrazivši ponos što je Hrvatsko vojno učilište izraslo u modernu visokoobrazovnu i znanstveno-istraživačku instituciju.

Zapovjednik Hrvatskog vojnog učilišta general-bojnik Mate Pađen pozdravio je sve nazočne i istaknuo da je ova akademska godina bila posebno zahtjevna zbog pandemije virusa COVID-19 i potresa u Zagrebu, što je bilo potrebno da Hrvatsko vojno učilište u najkraćem mogućem roku prilagodi proces izobrazbe i omogući polaznicima da uspješno završe školovanje.

U prigodnom obraćanju postrojenim polaznicima, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović čestitao im je na uspješnom završetku izobrazbe. “Vaše školovanje je dobro i strogo, sada je došlo kraju, čekaju vas vaše postrojbe i misije u Hrvatskoj i u okviru međunarodne vojne suradnje i kolektivne obrane. Svijet će za godinu dana biti još povezaniji, ali i kompliciraniji, pa će vaša uloga čuvara hrvatske neovisnosti i suverenosti biti još izazovnija, no nadam se i mirna i lijepa, jedan put u kojem ćete graditi svoje karijere i obitelji”, istaknuo je predsjednik Republike Hrvatske.

Izobrazbu na vojnim školama uspješno je završilo 177 polaznika i to 155 polaznika pripadnika Hrvatske vojske, jedan polaznik iz Ministarstva unutarnjih poslova, jedan polaznik Ministarstva vanjskih i europskih poslova, jedan polaznik Hrvatske vatrogasne zajednice i 19 polaznika stranih zemalja (Bosna i Hercegovina – 10, Crna Gora – tri, Republika Kosovo – jedan, Republika Sjeverna Makedonija – tri i Republika Slovenija – dva). Riječ je o polaznicima koji su završili izobrazbu u časničkim i dočasničkim školama.

Časničku izobrazbu završio je 22. naraštaj Ratne škole “Ban Josip Jelačić” (18 polaznika), 28. naraštaj Zapovjedno-stožerne škole “Blago Zadro” (40 polaznika), 19. naraštaj Temeljne časničke izobrazbe (98 polaznika) i 23. naraštaj Temeljne časničke izobrazbe HRZ-a – vojni piloti (šest polaznika). Dočasničku izobrazbu završio je 18. naraštaj Visoke dočasničke izobrazbe (15 polaznika). Od ukupnog broja od 177 polaznika, izobrazbu je uspješno završilo 25 žena odnosno njih 14 posto.

U programu su sudjelovali i pripadnici Počasno-zaštitne bojne, a prigodni glazbeni program izveli su Klapa „Sv. Juraj“ Hrvatske ratne mornarice i Orkestar Hrvatske vojske.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari