Pratite nas

Pregled

Nema napretka u suradnji sa Srbijom u pronalasku nestalih iz Domovinskog rata

Objavljeno

na

Foto: Hina

U rješavanju sudbine još 1.892 žrtve nestale i ubijene u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku tijekom Domovinskog rata nema napretka u suradnji sa Srbijom koja je ključna za rješavanje tog humanitarnog pitanja, istaknuto je u petak na obilježavanju Međunarodnog dana nestalih osoba, te je ponovno apelirano na one koji imaju informacije o nestalima da ih daju.

Međunarodni dan nestalih osoba obilježava se u Vinkovcima pod sloganom „Gdje su naši najmiliji? Pomozite nam da ih pronađemo“.

„U suradnji sa Srbijom ne bilježimo napredak i ona ostaje ključna za rješavanje sudbine nestalih hrvatskih branitelja i civila“, rekao je na prigodnoj svečanosti u Gradskom kazalištu u Vinkovcima izaslanik premijera Andreja Plenkovića, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Naglasio je da Međunarodni dan nestalih osoba ponovno podsjeća na najdugotrajniju i najbolniju posljedicu Domovinskog rata, no istodobno i na 150 masovnih grobnica i više od 1.300 pojedinačnih grobnica u kojima je pronađeno i ekshumirano 5.165 žrtava, a završno identificirano 4.271 žrtve velikosrpske agresije na Hrvatsku.

„Takvi razmjeri stradavanja duboko su utkani u pamćenje hrvatskog naroda“, rekao je ministar Medved.

Dodao je kako je nepodnošljiv teret onih koji još traže svoje najmilije i iz tog razloga Ministarstvo hrvatskih branitelja preuzelo je na sebe ulogu pronalaska nestalih i intenziviralo sve aktivnosti.

Ministar Medved najavio je da će nakon Zakona o hrvatskim braniteljima i Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu do kraja godine biti donesen i Zakon o civilnim žrtvama rata.

„U protekle tri godine prikupili smo i objedinili saznanja o 190 mjesta mogući masovnih i pojedinačnih grobnica, proveli terenska istraživanja na 154 mjesta i pronašli i ekshumirali posmrtne ostatke 108 osoba, a završno identificirali posmrtne ostatke 153 žrtve, koje su pokopane u skladu sa željom njihovih obitelji“, rekao je Medved.

Naglasio je da je pitanje nestalih pitanje domoljubne odgovornosti svakog pojedinca, ali i hrvatskog društva u cjelini koje poziva i na pravnu i moralnu odgovornost u pronalasku odgovornih za ratne zločine.

„Republika Hrvatska će preko Ministarstva hrvatskih branitelja nastaviti u potrazi za istinom za svakog nestalog hrvatskog branitelja i civila čiji se trag izgubio u Domovinskom ratu, dugujemo im vječnu zahvalnost na uzvišenoj žrtvi“, zaključio je ministar Medved.

Sudjeljujući na obilježavanju izaslanik predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović, Ante Deur rekao je kako je „hrvatska država stvarana na boli i ljubavi, boli za svim poginulim i nestalim ali i ljubavi prema Hrvatskoj“.

Naglasio je da je odgovor na pitanje o sudbini nestalih u rukama Srbije i da se Hrvatska neće umoriti u traženju odgovora o sudbini svakog nestalog hrvatskog branitelja i civila.

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, Mladen Karlić zahvalio je obiteljima nestalih što su „u kršćanskom, katoličkom duhu odgojili djecu i sinove koji su u teškim vremenima stali u obranu hrvatske države i nažalost dali svoje živote“.

Predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatski branitelja Ljiljana Alvir, rekla je da članovi obitelji nestalih umiru, no, poručila je, “iako je nas sve manje, sve više je vas mladih domoljuba što ulijeva nadu roditeljima, braći, sestrama nestalih da će se istina o njihovim sudbinama doznati“.

Alvir je rekla da nestali trebaju identitet, grobno mjesto i svijeću, posebno naglasivši činjenicu da doneseni Zakon o nestalima promiče interese nestalih osoba i članova njihovih obitelji te je po prvi puta jasno definiran interes onih koji ne mogu govoriti.

U ime organizatora obilježavanja međunarodnog dana nestalih osoba pozdravne riječi uputila je i predsjednica Udruge zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja „Hrvatska majka“ Vinkovci Spomenka Kušić.

Rekla je da je ta udruga osnovana 1992. godine kao prva u Hrvatskoj koja traži nestale, započeli su s traženjem 120 nestalih s područja općine Vinkovci, a sada traže njih još 30.

„Međutim, u zadnjih osam godina nije pronađen nitko, nije bio niti jedan pokop, a u međuvremenu je umrlo 30 roditelja nestalih, u pet slučajeva i oba roditelja”, rekla je.

Pozvala je sve hrvatske medije da jednom mjesečno emitiraju spot o nestalima, kako bi upozorili na ovaj već 28 godina dugi humanitarni problem.

Pozdravne riječi uputio je i vinkovački gradonačelnik Ivan Bosančić, izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa Robert Markt kao i msgr. Tadija Pranjić, župnik vinkovački koji je svih 28 godina potpora obiteljima nestalih.

Obilježavanje Međunarodnog dana nestalih osoba počelo je jutros polaganjem vijenaca kod Spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima na Gradskom groblju u Vinkovcima. U središnjem gradskom parku Ministarstvo hrvatskih branitelja priredilo je izložbu opreme za terenska pretraživanja Hrvatske vojske i Uprave za zatočene i nestale dok su prostorom parka dominirale slike nestalih.

U vinkovačkoj crkvi. Sv. Euzebija i Poliona služena je misa za sve poginule i nestale branitelje i civile.

Organizatori obilježavanja Međunarodnog dana nestalih osoba su Udruga „Hrvatska majka“ Vinkovci uz potporu Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata i Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja.

Svečanost obilježavanja Međunarodnog dana nestalih osoba održana je pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović te supokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja i grada Vinkovaca. (Hina)

Foto: Hina

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Marijana Petir: Podržat ću Kolindu zbog demografske politike i borbe za neradnu nedjelju

Objavljeno

na

Objavio

Nacional.hr je u Europskom parlamentu u Bruxellesu razgovarao s Marijanom Petir, europarlamentarkom u bivšem 8. sazivu. Ona je u Bruxelles došla na poziv organizacije Europskog molitvenog doručka a održala je i niz bilateralnih sastanaka s čelnicima Odbora za poljoprivredu, i drugim zastupnicima i organizacijama.

Lista Marijane Petir na europskim izborima dobila je gotovo 50 tisuća glasova. Petir je za Nacional najavila da će, kada predsjednička kampanja službeno počne, podršku dati aktualnoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović.

Kaže da je Grabar-Kitarović prepoznala najveći problem Hrvatske, lošu demografsku sliku te da je demografiju i traženje rješenja za populacijske mjere uspjela nametnuti kao glavne političke teme.

Ona tvrdi da je na međunarodnom planu Grabar-Kitarović napravila veliki iskorak i da danas gotovo ne postoji nitko na svijetu tko ne zna za Hrvatsku.

Osim navedenog Petir je još izjavila: ‘Posebno sam zadovoljna što je aktualna predsjednica podržala inicijativu o uvođenju slobodne nedjelje i dostojanstvenog radnog vremena.”

Marijana Petir planira izaći na parlamentarne izbore iduće godine.

Još ne otkriva o kojim se točno modelima i strategijama radi, ali naglašava da svakako ostaje u politici.

Kritički je govorila o svojoj bivšoj stranci HSS. O tomu je izjavila: “Ta stranka više ni na koji način ne brani interese poljoprivrednika i razvoja hrvatskog sela. Njen predsjednik Krešo Beljak bavi se temama koje su u njegovom uskom interesu i koje služe njegovoj osobnoj promociji, on nema nikakav osjećaj za poljoprivrednike, hrvatsko selo i hrvatski narod”.

 

Dobro, a što je radila svih ovih 5 godina?

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Sindikalist Branimir Mihalinec promijenio priču: Dodaci su daleko bolji od koeficijenata

Objavljeno

na

Objavio

Iako su sindikalisti nekoliko puta odbijali ponudu Vlade tvrdeći kako žele razgovarati samo o koeficijentima te da povećanje plaća putem dodataka ne dolazi u obzir, pristali su da Vlada čistačicama, domarima i drugom nenastavnom osoblju plaću poveća upravo putem tih ‘omraženih’ dodataka.

Tako i jedan od žešćih boraca za koeficijente, nakon štrajka priča drukčije. Kako doznaje Telegram, sindikalist Branimir Mihalinec sada članstvu pojašnjava kako su dodaci daleko bolji i sigurniji od koeficijenata, koje su toliko zagovarali.

Povećanje samo dodataka za nas je neprihvatljivo i iz tog razloga mirenje je neuspješno završilo. Tim je riječima Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske javnosti pojasnio zašto se kreće u štrajk.

Priča se promijenila…

No nakon 36 dana štrajka sindikalisti su pristali da se nenastavnom osoblju, što uključuje spremačice, domare i kuharice, plaće ipak povise putem omraženih dodataka.

Novinarka Telegrama Dora Kršul došla je do mejla koji pokazuje kako Mihalinec danas tvrdi suprotno od onoga što je tvrdio prije četrdesetak dana.

– Za nenastavno osoblje smo morali ugovarati povećanje kroz dodatke na plaće. Oni nisu oštećeni, već upravo suprotno, njihova povećanja su značajno jače osigurana od onih kojima se povećava koeficijent, pojašnjava gospodin Mihalinec, i to velikim tiskanim slovima, u odgovoru članici sindikata, što je vidljivo na snimku zaslona koji je objavio Telegram.

Koeficijentima su htjeli vratiti dostojanstvo

Ostaje, dakle, nejasno zašto se toliko zalagao za povećanje putem koeficijenata ako i sam zna da su dodaci za zaposlenike puno sigurniji. Sindikalisti su, podsjećamo, puno govorili o “vraćanju dostojanstva isključivo kroz povećanje koeficijenata” te naglašavali kako upravo  “žele potvrdu svoje vrijednosti od Republike Hrvatske”.

Premijerov savjetnik Fuchs komentirao zahtjev štrajkaša i dao ‘packu’ ministrici Divjak

Ipak, većina drugih aktera pričala je od početka upravo ono što sada nakon štrajka govori Mihalinec – da su koeficijenti puno manje sigurniji od dodataka.

Poručio je to i premijerov savjetnik te bivši ministar Radovan Fuchs, ali i predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić, čiji zahtjev Vladi nije ni uključivao povećanje plaća putem koeficijenata.

– Koeficijenti vrijede od četvrtka do četvrtka, od sjednice Vlade do sjednice Vlade. Vlada ih može promijeniti kad god poželi. Što se tiče dodataka, oni su zajamčeni kolektivnim ugovorima i Vlada ih ne može mijenjati kad poželi, zaključio je Stipić.

Zašto su njegovi sindikalni kolege prije govorili jedno, a sada drugo, nije poznato.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari