Pratite nas

Pregled

Nema napretka u suradnji sa Srbijom u pronalasku nestalih iz Domovinskog rata

Objavljeno

na

Foto: Hina

U rješavanju sudbine još 1.892 žrtve nestale i ubijene u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku tijekom Domovinskog rata nema napretka u suradnji sa Srbijom koja je ključna za rješavanje tog humanitarnog pitanja, istaknuto je u petak na obilježavanju Međunarodnog dana nestalih osoba, te je ponovno apelirano na one koji imaju informacije o nestalima da ih daju.

Međunarodni dan nestalih osoba obilježava se u Vinkovcima pod sloganom „Gdje su naši najmiliji? Pomozite nam da ih pronađemo“.

„U suradnji sa Srbijom ne bilježimo napredak i ona ostaje ključna za rješavanje sudbine nestalih hrvatskih branitelja i civila“, rekao je na prigodnoj svečanosti u Gradskom kazalištu u Vinkovcima izaslanik premijera Andreja Plenkovića, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Naglasio je da Međunarodni dan nestalih osoba ponovno podsjeća na najdugotrajniju i najbolniju posljedicu Domovinskog rata, no istodobno i na 150 masovnih grobnica i više od 1.300 pojedinačnih grobnica u kojima je pronađeno i ekshumirano 5.165 žrtava, a završno identificirano 4.271 žrtve velikosrpske agresije na Hrvatsku.

„Takvi razmjeri stradavanja duboko su utkani u pamćenje hrvatskog naroda“, rekao je ministar Medved.

Dodao je kako je nepodnošljiv teret onih koji još traže svoje najmilije i iz tog razloga Ministarstvo hrvatskih branitelja preuzelo je na sebe ulogu pronalaska nestalih i intenziviralo sve aktivnosti.

Ministar Medved najavio je da će nakon Zakona o hrvatskim braniteljima i Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu do kraja godine biti donesen i Zakon o civilnim žrtvama rata.

„U protekle tri godine prikupili smo i objedinili saznanja o 190 mjesta mogući masovnih i pojedinačnih grobnica, proveli terenska istraživanja na 154 mjesta i pronašli i ekshumirali posmrtne ostatke 108 osoba, a završno identificirali posmrtne ostatke 153 žrtve, koje su pokopane u skladu sa željom njihovih obitelji“, rekao je Medved.

Naglasio je da je pitanje nestalih pitanje domoljubne odgovornosti svakog pojedinca, ali i hrvatskog društva u cjelini koje poziva i na pravnu i moralnu odgovornost u pronalasku odgovornih za ratne zločine.

„Republika Hrvatska će preko Ministarstva hrvatskih branitelja nastaviti u potrazi za istinom za svakog nestalog hrvatskog branitelja i civila čiji se trag izgubio u Domovinskom ratu, dugujemo im vječnu zahvalnost na uzvišenoj žrtvi“, zaključio je ministar Medved.

Sudjeljujući na obilježavanju izaslanik predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović, Ante Deur rekao je kako je „hrvatska država stvarana na boli i ljubavi, boli za svim poginulim i nestalim ali i ljubavi prema Hrvatskoj“.

Naglasio je da je odgovor na pitanje o sudbini nestalih u rukama Srbije i da se Hrvatska neće umoriti u traženju odgovora o sudbini svakog nestalog hrvatskog branitelja i civila.

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, Mladen Karlić zahvalio je obiteljima nestalih što su „u kršćanskom, katoličkom duhu odgojili djecu i sinove koji su u teškim vremenima stali u obranu hrvatske države i nažalost dali svoje živote“.

Predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatski branitelja Ljiljana Alvir, rekla je da članovi obitelji nestalih umiru, no, poručila je, “iako je nas sve manje, sve više je vas mladih domoljuba što ulijeva nadu roditeljima, braći, sestrama nestalih da će se istina o njihovim sudbinama doznati“.

Alvir je rekla da nestali trebaju identitet, grobno mjesto i svijeću, posebno naglasivši činjenicu da doneseni Zakon o nestalima promiče interese nestalih osoba i članova njihovih obitelji te je po prvi puta jasno definiran interes onih koji ne mogu govoriti.

U ime organizatora obilježavanja međunarodnog dana nestalih osoba pozdravne riječi uputila je i predsjednica Udruge zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja „Hrvatska majka“ Vinkovci Spomenka Kušić.

Rekla je da je ta udruga osnovana 1992. godine kao prva u Hrvatskoj koja traži nestale, započeli su s traženjem 120 nestalih s područja općine Vinkovci, a sada traže njih još 30.

„Međutim, u zadnjih osam godina nije pronađen nitko, nije bio niti jedan pokop, a u međuvremenu je umrlo 30 roditelja nestalih, u pet slučajeva i oba roditelja”, rekla je.

Pozvala je sve hrvatske medije da jednom mjesečno emitiraju spot o nestalima, kako bi upozorili na ovaj već 28 godina dugi humanitarni problem.

Pozdravne riječi uputio je i vinkovački gradonačelnik Ivan Bosančić, izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa Robert Markt kao i msgr. Tadija Pranjić, župnik vinkovački koji je svih 28 godina potpora obiteljima nestalih.

Obilježavanje Međunarodnog dana nestalih osoba počelo je jutros polaganjem vijenaca kod Spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima na Gradskom groblju u Vinkovcima. U središnjem gradskom parku Ministarstvo hrvatskih branitelja priredilo je izložbu opreme za terenska pretraživanja Hrvatske vojske i Uprave za zatočene i nestale dok su prostorom parka dominirale slike nestalih.

U vinkovačkoj crkvi. Sv. Euzebija i Poliona služena je misa za sve poginule i nestale branitelje i civile.

Organizatori obilježavanja Međunarodnog dana nestalih osoba su Udruga „Hrvatska majka“ Vinkovci uz potporu Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata i Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja.

Svečanost obilježavanja Međunarodnog dana nestalih osoba održana je pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović te supokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja i grada Vinkovaca. (Hina)

Foto: Hina

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Bušenje druge cijevi tunela Učka počinje sljedeće godine

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Bušenje druge cijevi tunela Učka počinje sljedeće godine, piše u ponedjeljak Večernji list, ističući da u sigurnost tunela Hrvatska, nakon opomene Europske komisije, ulaže dvije milijarde kuna.

Hrvatska je od Europske komisije dobila opomenu zbog neusklađenosti svojih tunela s Direktivom 2004-54-EC o minimalnim uvjetima sigurnosti za tunele duže od 500 metara u transeuropskoj mreži, navodi dnevnik. Opomenu iz istog razloga dobile su i Italija, Španjolska i Bugarska i Belgija.

Što se Hrvatske tiče, kako doznaje Večernji list u resornom Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, riječ je o ukupno 34 tunela na autocestama i brzim cestama kojima upravljaju Hrvatske autoceste, Autocesta Rijeka-Zagreb, Bina Istra, Autoceste Zagreb Macelj i Hrvatske ceste.

A kako bi svi ti tuneli bili usklađeni s Direktivom, procjenjuje se da je potrebno uložiti nešto više od dvije milijarde kuna. Pri tome se glavnina tog iznosa odnosi na drugu cijev tunela Učka, oko 1,48 milijarde kuna, te na druge cijevi tunela Sveta tri kralja i Brezovica na autocesti Zagreb Macelj, oko 500 milijuna kuna.

Za prilagodbu ostalih tunela potrebno je investirati nešto više od 60 milijuna kuna i riječ je uglavnom o manjim nedostacima.

U Ministarstvu su već pripremili odgovor EK u kojem detaljno za svaki tunel navode što se dosad poduzelo i što se poduzima kako bi se otklonile neusklađenosti s Direktivom. Stoga očekuju da će EK prihvatiti to očitovanje i da zbog tunela Hrvatske neće završiti na Sudu EU i plaćati penale, donosi Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Miro Kovač: Za iskorak u odnosima s Hrvatskom Srbiji potreban državnik nalik Willyju Brandtu

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Miro Kovač (HDZ) ustvrdio je u nedjelju da je za iskorak u hrvatsko-srpskim odnosima Srbiji potreban državnik nalik nekadašnjem njemačkom kancelaru Willyju Brandtu kojem je prije gotovo 50 godina dodijeljena Nobelova nagrada za mir.

Brandt je na današnji 1971. godine, četvrt stoljeća poslije Drugog svjetskog rata, nagrađen za konkretne inicijative za smanjenje napetosti u odnosima Zapadne Njemačke sa Sovjetskim savezom i Poljskom jer je ispružio ruku za pomirenje između naroda koji su dugo bili neprijatelji, napisao je Kovač na društvenim mrežama.

Iako je i od agresije na Hrvatsku i Domovinskog rata, kaže Kovač, prošlo četvrt stoljeća još nisu riješena pitanja naslijeđa rata protiv Hrvatske, poput pronalaženja nestalih osoba i odštete zatočenim logorašima u srpskim sabirnim logorima.

Drži da će, ne budu li se učinkovito rješavala pitanja ratnog naslijeđa Srbije iz 1990-ih godina, to i dalje desetljećima narušavati odnose između Hrvatske i Srbije, ali i utjecati na suživot hrvatske većine i srpske manjine u Hrvatskoj, posebice u Vukovaru.

“To nas povijest uči. Ako se neke stvari iz prošlosti ne riješe do kraja, onda to uvijek negdje i nekako izbije na površinu. Za iskorak u hrvatsko-srpskim odnosima treba nam kao partner uviđavan državnik u Srbiji, trebao bi nam netko nalik Willyju Brandtu”, zaključio je Kovač, podsjećajući kako je nezaboravan njegov pad na koljena kod spomenika žrtvama ustanka u Varšavskom getu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari