Postoje krajevi i mjesta koje hrvatski narod u Bosni i Hercegovini posebno pamti po razini žrtve koju su stanovnici preživjeli ili još uvijek proživljavaju. Hrvati Ljubije, nekada gospodarskog giganta ovog dijela Bosne i Hercegovine često su bili zanemarivani i ostavljani samima sebi, a u pojedinim trenucima i periodima nisu imali sreću čak niti preživjeti. Najteža sudbina snašla je nekadašnje mještane potpuno izbrisanoga Briševa. U drugim mjestima, Hrvati se polako vraćaju, ali život u tim mjestima nije dostojan čovjeka. Prijedorski Hrvati imaju sreću što se za njihov opstanak zalaže udruga građana Altruist čijem predsjedniku Mirku Pandži nije teško sjesti za ručke bagera i graditi pristupne ceste zgarištima, čistiti i raditi, omogućavati obnovu domova i vjerojatni povratak. No, iz Altruista su već pokazali  i dokazali da su vrijedni i na drugim poljima humanoga djelovanja za svoje sugrađane.

Ova mjesta često obilaze svi, pa i hrvatski političari. Izuzetak je napravio saborski zastupnik i neovisni kandidat na listi HDZ-a za XI. Izbornu jedinicu Ivica Mišić, koji je ovih dana posjetio Prijedor i razgovarao s predsjednicima udruge Hrvata Briševa  Zdravkom Marijanom i predsjednikom udruge Altruist Mirkom Pandžom i još jednom im dao svoju potporu.

-Gospodina Mišića sam upoznao prije otprilike godinu dana. Tražili smo nekoga političara koji će nam dati potporu kako bismo ljudima osigurali bolji život. Svi su nas ostavili i zaboravili. Molili smo zastupnika Mišića da u Saboru progovori koju riječ o nama. I gospodin Mišić se odazvao. Bio je to veliki poticaj svima nama, jer nam je dao nadu. Njegova današnja posjeta je znak da na toga čovjeka možemo uvijek računati, kaže gospodin Pandža i ističe potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH na čelu s predstojnikom toga ureda državnim tajnikom Zvonkom Milasom.

Zdravko Marijan je kazao da su rijetki zastupnici koji će pred hrvatskom javnošću otvoreno govoriti o problemima ovoga kraja a gospodin Mišić se pokazao kao osvjedočeni prijatelj Hrvata koji žive u ovom dijelu svijeta i nije došao kada blješću kamere i fotoaparati nego u skrovitosti kad nema nikoga, pokazujući onu biblijsku: „Nemoj se hvaliti svojim dobrim djelima. Čini ih u skrovitosti“. No, prema njegovim riječima, istina se nikada ne da sakriti i ona nađe put u javnost.

Razgovarajući o sadašnjim i trenutnim problemima sela heroja prijedorskoga kraja Mišić je istaknuo potrebu većega političkoga angažmana cijele društvene zajednice i zahvalio se na osvjedočenju iskrenoga prijateljstva te napomenuo da Hrvati u svim dijelovima Bosne i Hercegovine moraju biti ravnopravni. Ako je to u nekim dijelovima zemlje ne moguće postići, onda barem treba težiti popraviti stanje u onim sredinama gdje je to najpotrebnije, a hrvatska mjesta u Republici Srpskoj predvođena Briševom, to u svakom slučaju jesu.

Mišić je iskoristio ovu prigodu te je posjetio i Ivanjsku o kojoj je također govorio u Saboru Republike Hrvatske. Naime, autocesta koju Republika Srpska namjerava graditi trebala je po nekim prijedlozima ići preko obnovljenih kuća. Mišić se u Ivanjskoj sastao s predsjednikom udruge Hrvata iz Ivanjske Markom Majdandžićem i razmijenio informaciju više.

Sugovornici su se složili da Hrvati prijedorskoga kraja moraju imati svoje predstavnike u lokalnoj vlasti i da je to način da artikuliraju i pokušaju riješiti svoje probleme.

Piše: Anto PRANJKIĆ

Što vi mislite o ovoj temi?

Ivo Goldstein i Nino Raspudić, profesori na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, žestoko su se obračunali preko mailing liste koja je namijenjena kako bi se elektroničkom poštom o važnim stvarima obavještavali svi studenti FFZG-a. Raspravu je započeo Goldstein koji radi na Odsjeku za povijest, piše Jutarnji list.

– Poštovani svi, zgrožen činjenicom da se proteklih dana jedan nastavnik našeg fakulteta upustio u raspravu o zabrani abortusa, da je tu zabranu podržao i da se, štoviše, zalaže da zabrana abortusa vrijedi i u slučajevima kad je žena silovana, osjetio sam potrebu da reagiram. Svjestan sam da Filozofski fakultet kao ustanova ne može reagirati, ali mogu zaposlenici i studenti fakulteta. Takve rasprave i ideje predstavljaju civilizacijsko dno i najmanje što možemo učiniti jest da iskažemo prezir prema njima – napisao je povjesničar u poruci koja je odaslana svim studentima.

Raspudić je prihvatio “duel” te je odmah reagirao odgovorivši na isti način, grupnom porukom.

– Poštovani svi, zgrožen sam činjenicom da jedan nastavnik našeg Fakulteta, kako sam ističe, u nemogućnosti institucionalnog progona, preko fakultetske mailing liste huška nastavnike i studente na iskazivanje prijezira prema političkim neistomišljenicima, postavljajući se u ulogu moralnog i civilizacijskog arbitra, a ne navodeći pri tome što je “krivac” točno rekao. Tješi me ipak pomisao da živimo u slobodnoj, demokratskoj i pluralističkoj Hrvatskoj u kojoj imamo slobodu mišljenja i političkog djelovanja, bez straha od inkvizitora i/ili ideoloških komesara koji će propisivati što se smije, a što ne smije govoriti i dehumanizirati one koji nisu na “liniji”. Smatram također da se fakultetska mailing lista ne bi trebala koristiti za političke obračune u izbornoj kampanji – napisao je Raspudić s Odsjeka za talijanistiku, ujedno i kandidat MOST-a na predstojećim parlamentarnim izborima.

Što vi mislite o ovoj temi?