Pratite nas

Hrvatska

Nemetin – Obilježena 27. obljetnica izlaska više od 700 Hrvata iz srpskih koncentracijskih logora 1991.

Objavljeno

na

Foto: Hina

U osječkom prigradskom naselju Nemetin u srijedu je u povodu Dana logoraša obilježena 27. obljetnica izlaska iz koncentracijskih logora u Srbiji 714 zatočenih hrvatskih branitelja, civila, žena i djece.

Naime, 14. kolovoza 1992. godine 714 zatočenih Hrvata – branitelja, civila, žena i djece, ramijenjeni su iz srbijanskih koncentracijskih logora nakon postignutog sporazuma o razmjeni po načelu „svi za sve” između državnih vlasti Republike Hrvatske i bivše Jugoslavenske vojske.

Prisjećajući se tog dana Danijel Rehak, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) rekao je kako su bili presretni što su došli na slobodni teritorij Republike Hrvatske i tada još nisu bili svjesni što su ustvari preživjeli u logorima u Srbiji. Govoreći o odšteti koju hrvatski logoraši traže od Srbije zbog svega što im se dogodilo Rehak je ustvrdio da, na žalost, hrvatske državne institucije ne čine ništa po tom pitanju.

„Osobe koje su izvršile agresiju kao da ne postoje za hrvatsku državu. Za zločine bi netko trebao odgovarati, a nadležne institucije ne čine ništa po tom pitanju. Ne znam što je razlog tome, a nas bivših logoraša je iz godine u godinu sve manje”, dodao je Rehak.

Zdravko Komšić, predsjednik vukovarske podružnice HDLSKL je rekao kako logoraši traže da se Hrvatska očituje o srpskom Zakonu o univerzalnoj jurisdikciji i zatraži od Srbije da ukine taj sporni Zakon.

„Ako ga ne ukinu, tražimo da Državno odvjetništvo RH podigne optužnice i sudi srpskom vojnom i političkom vrhu za agresiju na Republiku Hrvatsku, te ukine Zakon o općem oprostu kojeg je Hrvatska donijela u dobroj vjeri”, rekao je Komšić. Dodao je da Hrvatska ima pravo suditi za ratne zločine i one na koje je prethodno primijenjen Zakon o oprostu, ali još nije podignuta nijedna optužnica.

„S druge strane mnogi hrvatski branitelji ne smiju ići izvan granica Hrvatske zbog izmišljenih zločina za koje ih optužuje Srbija. Veliki broj tih optužnica se odnosi upravo na logoraše jer su iskazi u srbijanskim logorima iznuđeni torturom”, zaključio je Komšić.

Predsjednik osječko-baranjske Županijske skupštine Dragan Vulin zahvalio je bivšim logorašima za sve što su učinili kako bi Hrvatska bila neovisna. Podsjetio je da na žalost, od 714 razmjenjenih hrvatskih logoraša veliki dio više nije živ jer su torture koje su preživjeli u koncentracijskim logorima u Srbiji ostavile velike posljedice.

„Jako je važno kroz obrazovni sustav pronositi istinu o Domovinskom ratu da se nikada ne zaborave oni koji su zaslužni što imamo slobodnu državu jer im svi dugujemo vječnu zahvalnost”, rekao je Vulin.

Obilježavanju obljetnice nazočili su i izaslanica predsjednice Republike, dogradonačelnica Vukovara Ivana Mujkić, izaslanik Ministarstva hrvatskih branitelja Ivan Vukić, izaslanik osječkog gradonačelnika Darko Nađ, vukovarsko-srijemski dožupan Damir Barna i dogradonačelnik Vukovara Marijan Pavliček.

Nakon Nemetina u Hrvatskom domu u Vukovaru je održana Svečana akademija u povodu obljetnice izlaska iz logora i prigodan kulturni program.

(Hina)

 

Na današnji dan 1992. – Razmijenjeni vukovarski logoraši (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Žuta Lokva: 28. obljetnica pogibije četvorice hrvatskih redarstvenika

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U Žutoj Lokvi je u subotu obilježena 28. obljetnica pogibije četvorice hrvatskih policajaca, a potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović tom je prigodom poručio kako je upravo policija u prvim danima rata podnijela najveći teret jer je simbolizirala novonastalu hrvatsku državu.

Još su 1991. i 1992. godine Državnom odvjetništvu podnešene prijave za pogibiju četvorice hrvatskih redarstvenika – Zdravka Vukovića, Vinka Krznarića, Drage Toljana i Milana Vranića, ali do danas, naglasio je Božinović, nitko nije odgovarao.

“Stradali su obavljajući svoj posao nadzora prometa, kada je na njih iz zasjede krenula rafalna paljba iz dugog rafarnog naoružanja i ručnih raketnih bacača terorista i paravojnih formacija tzv. SAO Krajine, a sve osobe koje su se dovodile u vezu s ovim strašnim događajem do danas nisu dostupne hrvatskom pravosuđu, te se ne nalaze na teritoriju RH”, rekao je Božinović.

U ophodnji s poginulima bio je i Darko Murat, koji se uspio spasiti i danas svjedoči o tom događaju te je zajedno s obiteljima svojih poginulih suboraca položio vijenac i zapalio svijeće nedaleko od mjesta pogibije, na kojem danas njima u čast stoji kapelica.

Murat je opisao novinarima kako su oni na današnji dan 1991. godine regulirali promet na staroj cesti, tada polukružnom djelu raskrižja te su sjeli u auto. Nisu ni krenuli kada je na njih počela rafalna paljba. Pamti, kaže, već 28 godina krv, lomljavu, guranje po autu, ‘stojadinu’ na kojem je tada još pisalo ‘Milicija’ te je ogorčen što se još uvijek dolazi tamo, a da nitko nije odgovarao, “tim prije što se navodno i zna tko je to učinio“.

Blaževac na misi kritizirao političare

Kapelan Ivan Blaževac je u svojoj propovjedi na misi zadušnici kritizirao političare “koji se dolaze slikati i skupiti političke poene”, a novinare je prozvao jer “nisu 1991. godine izvještavali s takvih mjesta na kojima su ljudi davali svoje živote”.

“Kiša metaka nije vam dala ni da se branite, a pisali ste povijest svojom krvlju, sanjajući slobodu. Tada su novinari i političari govorili o vama sa sigurne udaljenosti, a vaše je stradanje znak povijesti iz koje svi mi moramo učiti, jer slobodu nismo dobili na pladnju, za nju se bilo potrebno krvavo boriti, rekao je kapelan Blaževac obraćajući se pokojnim redarstvenicima.

U ime policajki i policajaca glasnogovornica ličko-senjske policije Maja Brozičević rekla je da su poginuli hrvatski redarstvenici zadužili sve kako se njihova žrtva nikada ne bi zaboravila.

Cvijećem i paljenjem svijeća počast poginulim redarstvenicima odali su i izaslanstvo Ministarstva hrvatskih branitelja predvođeno Markom Ratkovućem, ličko-senjski župan Darko Milinović te predstavnici gradova, općina i braniteljskih udruga. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Božinović o slovenskoj ogradi na granici: To je njihova odluka, ali najbolje je europsko rješenje

Objavljeno

na

Objavio

Ministar unutarnjih poslova Hrvatske Davor Božinović izjavio je u subotu da je za borbu protiv ilegalnih imigracija najbolje zajedničko europsko rješenje, nakon što je Slovenija počela postavljati dodatne prepreke na granici s Hrvatskom.

Slovenija od četvrtka postavlja četiri kilometara dugu ogradu uz rijeku Kupu na granici s Hrvatskom, na sektoru gdje je ove godine zabilježen povećan broj ilegalnih ulazaka.

Ranije je na granicu s Italijom poslala vojsku i mobilizirala veći broj pripadnika rezervne policije.

“Što se tiče Hrvatske, policija i s tehnikom i s vrlo obučenim ljudstvom čvrsto štiti hrvatsku granicu od ilegalnih migracija, odoljevamo tom pritisku, a ovo što radi Slovenija njihova je odluka”, izjavio je Božinović novinarima.

Migrantska kriza i pogotovo ilegalne migracije, pritisak su na koje države različito reagiraju, a najbolje je reagirati po zajedničkom europskom rješenju, dodao je u Žutoj lokvi, na 28. obljetnici pogibije hrvatskih redarstvenika.

Slovenija je prepreke na granici počela postavljati u jeku velike migracijske krize 2015-2016. Na granici Slovenije i Hrvatske je trenutno 179 kilometara ograde, od čega 116 kilometara bodljikave žice, a 63 kilometra takozvane panel ograde.

Dodatne prepreke se postavljaju i zbog prijetnji talijanskog ministra unutarnjih poslova Mattea Salvinija da će postaviti fizičke prepreke na granicu sa Slovenijom, ako zajedničke patrole na granici i dodatne mjere slovenske vlade do jeseni ne rezultiraju smanjenjem ilegalnih ulazaka migranata u Italiji preko slovenskog teritorija.

Prema slovenskoj policiji, u srpnju je dostignut najviši mjesečni broj ilegalnih prijelaza granice nakon masovnog migrantskog vala 2015.-2016.. U tom je mjesecu privedeno 1740 migranata, a u prvih sedam mjeseci ove godine 7415, najviše iz Pakistana, Alžira i Afganistana. (Hina)

 

Slovenija počela s postavljanjem dodatne ograde uz granicu s Hrvatskom

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari