Pratite nas

Hrvatska

Nemetin – Obilježena 27. obljetnica izlaska više od 700 Hrvata iz srpskih koncentracijskih logora 1991.

Objavljeno

na

Foto: Hina

U osječkom prigradskom naselju Nemetin u srijedu je u povodu Dana logoraša obilježena 27. obljetnica izlaska iz koncentracijskih logora u Srbiji 714 zatočenih hrvatskih branitelja, civila, žena i djece.

Naime, 14. kolovoza 1992. godine 714 zatočenih Hrvata – branitelja, civila, žena i djece, ramijenjeni su iz srbijanskih koncentracijskih logora nakon postignutog sporazuma o razmjeni po načelu „svi za sve” između državnih vlasti Republike Hrvatske i bivše Jugoslavenske vojske.

Prisjećajući se tog dana Danijel Rehak, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) rekao je kako su bili presretni što su došli na slobodni teritorij Republike Hrvatske i tada još nisu bili svjesni što su ustvari preživjeli u logorima u Srbiji. Govoreći o odšteti koju hrvatski logoraši traže od Srbije zbog svega što im se dogodilo Rehak je ustvrdio da, na žalost, hrvatske državne institucije ne čine ništa po tom pitanju.

„Osobe koje su izvršile agresiju kao da ne postoje za hrvatsku državu. Za zločine bi netko trebao odgovarati, a nadležne institucije ne čine ništa po tom pitanju. Ne znam što je razlog tome, a nas bivših logoraša je iz godine u godinu sve manje”, dodao je Rehak.

Zdravko Komšić, predsjednik vukovarske podružnice HDLSKL je rekao kako logoraši traže da se Hrvatska očituje o srpskom Zakonu o univerzalnoj jurisdikciji i zatraži od Srbije da ukine taj sporni Zakon.

„Ako ga ne ukinu, tražimo da Državno odvjetništvo RH podigne optužnice i sudi srpskom vojnom i političkom vrhu za agresiju na Republiku Hrvatsku, te ukine Zakon o općem oprostu kojeg je Hrvatska donijela u dobroj vjeri”, rekao je Komšić. Dodao je da Hrvatska ima pravo suditi za ratne zločine i one na koje je prethodno primijenjen Zakon o oprostu, ali još nije podignuta nijedna optužnica.

„S druge strane mnogi hrvatski branitelji ne smiju ići izvan granica Hrvatske zbog izmišljenih zločina za koje ih optužuje Srbija. Veliki broj tih optužnica se odnosi upravo na logoraše jer su iskazi u srbijanskim logorima iznuđeni torturom”, zaključio je Komšić.

Predsjednik osječko-baranjske Županijske skupštine Dragan Vulin zahvalio je bivšim logorašima za sve što su učinili kako bi Hrvatska bila neovisna. Podsjetio je da na žalost, od 714 razmjenjenih hrvatskih logoraša veliki dio više nije živ jer su torture koje su preživjeli u koncentracijskim logorima u Srbiji ostavile velike posljedice.

„Jako je važno kroz obrazovni sustav pronositi istinu o Domovinskom ratu da se nikada ne zaborave oni koji su zaslužni što imamo slobodnu državu jer im svi dugujemo vječnu zahvalnost”, rekao je Vulin.

Obilježavanju obljetnice nazočili su i izaslanica predsjednice Republike, dogradonačelnica Vukovara Ivana Mujkić, izaslanik Ministarstva hrvatskih branitelja Ivan Vukić, izaslanik osječkog gradonačelnika Darko Nađ, vukovarsko-srijemski dožupan Damir Barna i dogradonačelnik Vukovara Marijan Pavliček.

Nakon Nemetina u Hrvatskom domu u Vukovaru je održana Svečana akademija u povodu obljetnice izlaska iz logora i prigodan kulturni program.

(Hina)

 

Na današnji dan 1992. – Razmijenjeni vukovarski logoraši (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Kolinda Grabar-Kitarović o odluci vukovarskog Gradskog vijeća: Nisu sazreli uvjeti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ured predsjednice

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u petak komentirajući u odluku vukovarskoga Gradskog vijeća kako je u ovom trenutku bitno da još nisu sazreli uvjeti za ćirilične ploče i slično, da najprije treba riješiti velike stvari, a zatim u činiti korake koji će “omogućiti svima da ostvare nova radna mjesta”.

“Ono što je meni bitno jest da je odluka koju je sad donijelo Vijeće, a to je da u ovom trenutku još nisu sazreli uvjeti za ćirilične ploče i slično s obzirom da i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina predviđa da sva ta prava moraju biti u svrhu suživota između većinskoga hrvatskog naroda i manjina, odnosno da treba poštovati prava većinskoga hrvatskog naroda”, rekla je predsjednica Grabar-Kitarović.

“Radila sam u mirnim reintegracijama, mogu reći da su postignuti rezultati veći nego što se netko nadao. Hrvati i Srbi, koji su tada imali dovoljno hrabrosti, dogovorili su se o zajedničkom životu, a Hrvatska je prva pokazala da ne želi više rat, nego je pristala na neke uvjete iako ja vjerujem da se to moglo riješiti i drugim putem”, istaknula je.

Kako je dodala, hrvatsko državno vodstvo je potvrdilo da ne želi rat, već da želi mirnu državu i suživot sa Srbima i drugim nacionalnim manjinama.

“Vjerujem da će se riješiti pitanje na koje sam upozorila prije nekoliko dana u Vukovaru, da je naše pravosuđe zakazalo, da se Hrvatska u međunarodnoj zajednici zalaže za međunarodne sudove koji će dijeliti pravdu jer bez pravde nema pomirenja i nema budućnosti. E pa napravimo to i u vlastitoj državi”, istaknula je.

Neugodno je iznenađena “brzinom kojom hrvatsko pravosuđe djeluje na neke prijestupe, da grad koji je razoren, gdje su braniteljiu mučeni i silovani nije nikad doživio pravdu”.

“Mislim da prvo treba riješiti velike stvari, a onda učiniti one korake koji će omogućiti svima da ostvare nova radna mjesta i zaposliti ljude. Ne podcjenjujem niti jedno pitanje jer je nekima ćirilica važna i – ako ja mogu nešto pomoći ispred hrvatskog većinskog naroda – ja ću to učiniti”. poručila je.

Nakon svečanosti u povodu 28. obljetnice zaustavljanja prodora srpskog agresora preko Kupe, na pitanje novinara je li spremna na sučeljavanje s predsjedničkim kandidatima, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je odgovorila kako ona ne postavlja nikakve uvjeta za sučeljavanje, ali je upozorila kako službeno još nitko nije kandidat.

“Dok gospodin Milanović ide Hrvatskom kako bi promovirao sebe i svoje ideje, ja obnašam svoje državničke dužnosti. Kampanja će doći kada za to dođe vrijeme, a kada kandidati predstave svoje programe, vrlo rado ću s njima raspravljati. Sadašnji napadi i pošalice su vrlo neozbiljne. Dok nismo kandidati, ne znam o čemu ćemo razgovarati”, rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. (Hina)

Predsjednica u Novom Farkašiću: Obrana Sisačko-moslavačke županije bila je presudna za obranu Hrvatske

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Predsjednica u Novom Farkašiću: Obrana Sisačko-moslavačke županije bila je presudna za obranu Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ured predsjednice

U povodu 28. obljetnice zaustavljanja prodora srpskog agresora preko Kupe u ponedjeljak je, na Dan branitelja Sisačko-moslavačke županije, održana svečanost u Novom Farkašiću, gdje je hrvatska predsjednica poručila je da je obrana te županije bila od presudne važnosti za obranu Hrvatske.

Obrana Sisačko-moslavačke županije bila od presudne važnosti za obranu cijele Hrvatske i konačnu pobjedu u Domovinskom ratu, rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

Podsjetila je da je razdoblje od 1991. do 1995. bilo vrijeme hrvatskog zajedništva. “Nije se pitalo tko je tko i tko je što, nego samo je li odan domovini. Bilo je teško, ali nam je snagu davala vjera”, rekla je Grabar-Kitarović.

Cijena razaranja bila je golema, a za mnoge zločine krivci još nisu odgovarali, upozorila je predsjednica i dodala da obitelji ubijenih i nestalih branitelja i civila imaju pravo na pravdu.

Ponovila je kako se moramo posramiti nad hrvatskim pravosuđem, koje još nije donijelo konačni pravorijek o agresiji na Hrvatsku, posebice o Vukovaru.

“Neki nastoje zamagliti činjenicu da su upravo oni opstruirali postupke. To neću dopustiti i protiv toga ću se boriti”, rekla je Grabar-Kitarović.

U vezi s problemom iseljavanja, istaknula je da Hrvatska može, zna i hoće riješiti sve probleme, pa i onaj najveći, demografiju.

Na svečanosti su bili izaslanici Hrvatskoga sabora i Vlade – sisačko-moslavački župan Ivo Žinić te ministar branitelja Tomo Medved.

U sjećanje na poginule branitelje, položeni su vijenici i zapaljene svijeće uz spomenik na kojem su istaknuta imena 31 poginulog, uglavnom pripadnika postrojbe Crne mambe iz sastava 2. gardijske brigade Gromova. (Hina)

 

19. listopada 1991. – Bitka za Novi Farkašić (VIDEO)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari