Connect with us

Komentar

Nenad Bakić: Novi totalitarizam – Orwell ili Huxley?

Objavljeno

-

Novi totalitarizam – Orwell ili Huxley? Koje je vaše mišljenje?

Orwell bi se iznenadio koliko su se neke njegove zamisli o totalitarnom društvu ostvarile tijekom pandemije!
Primjerice:

– Lockdowni, koje su u novogovoru nazivali ‘karantene’ iako je to nešto skroz drugo, a u Hrvatskoj smo skoro dobili i izlazak iz kuće prema kućnom broju
– Nadzor: u Hrvatskoj je vođa lockdowna Rudan predlagao i GPS praćenje i kretanje kroz ‘od virusa oslobođene zone, kao u ratu’
– Stalno izvrtanje i revizija istine, koja je bila potpuno nelogična: cjepivo štiti 100%, ali zapravo 95%, 57%, 45%, 0% … ali tko ga ne uzme je ‘antivakser’, cjepivo štiti 100% ali cijepljeni stradaju zbog necijepljenih; prirodna imunost nije dovoljna…

– Unutarnji i vanjski neprijatelji: nazivanje antivakserima svakoga tko nije uzeo dovoljan broj doza (iako mu nisu bile potrebne) ili cijepio djecu; tu već ulazimo i u Novogovor, ova etiketa potpuno sužava prostor govora i izražavanja, primjerice svi mi koji smo bili protiv lockdowna kad je trebalo smo ‘antivakseri’ (iako su sada samo oni s najmanje sreće u razmišljanju za lockdown i ‘novozelandski model’)

– ‘Influenseri – znanstvenici’ u medijima koji su svaki dan zahtjevali brutalne mjere iako se sami nisu pridržavali ni osnovnih…
Posebno je važna CENZURA – ona je ključna komponenta Orwellove distopijske vizije. Ona nije samo sredstvo za kontrolu informacija, već i alat za manipulaciju stvarnošću, uništavanje kritičkog razmišljanja i održavanje apsolutne moći Partije.

Američki Ustav nije bezveze kao prvi amandman stavio slobodu govora!
U Huxleyevom svijetu se pak ljude kontrolira ljude putem zadovoljstva, droga i hedonističkog uživanja. Ljudi su kondicionirani da budu zadovoljni svojim mjestom u društvu od rođenja. Poticanje konzumerizma i površnih zadovoljstava zamjenjuje dublje ljudske potrebe i želje. Kultura je plitka, a umjetnost i književnost su sterilizirani i besmisleni. Iako se čini da ljudi imaju slobodu, ta je sloboda iluzorna. Od rođenja su programirani da misle i djeluju na način koji odgovara društvenoj stabilnosti.

Mnoge stvari koje vidimo danas odgovaraju toj situaciji, a primjerice farmaceutska industrija, koja pruža lijekove za smanjenje anksioznosti i depresije (upotreba antidpresiva snažno raste, ali sada je tu i Ozempic koji će igrati sličnu ulogu saniranja posljedica umjesto korjenskog uzroka), podsjeća na Huxleyev ‘soma’ koji održava populaciju pasivnom i zadovoljnijom.

Najzanimljiviji aspekt promjena u zadnjih 4 godine je način na koji se elementi Orwellove i Huxleyeve CENZURE preklapaju. Orvelovska kontrola informacija, gdje se nepoželjne vijesti uklanjaju ili prepravljaju, može se vidjeti u obliku ‘zabrane’ nastupa pandemijskih ili klimatskih razumista u medijima, moderiranja sadržaja na društvenim mrežama i ‘suzbijanja dezinformacija’.

S druge strane, Huxleyeva cenzura kroz prekomjerno granatiranje trivijalnim informacijama i zabavom prisutna je u neprekidnom ciklusu vijesti, reality emisija i raznih oblika online sadržaja koji odvlače pažnju od važnih društvenih pitanja.

Nenad Bakić/facebook

Što vi mislite o ovoj temi?

Advertisement
Komentiraj
Advertisement

Komentari

Oglas