Pratite nas

Zanimljivosti

Neobično prijateljstvo ljudi i divljih konja na Bilima

Objavljeno

na

Prostrana visoravan na Bilima dom je krdima konja koja lutaju slobodno prirodom

Na Bilima, visoravni iznad Mostara i Širokog Brijega, živi oko 130 divljih konja.

Preživljavaju zahvaljujući pomoći dobrih ljudi. Marijo Bošnjak jedan je od onih koji sa skupinom entuzijasta gotovo deset godina brine o divljim konjima koji iz godine u godinu odolijevaju nemilosrdnim vremenskim uvjetima.  Prostrana visoravan na Bilima dom je krdima konja koja lutaju slobodno prirodom.

Svaki dolazak na Bile za Marija, zaljubljenika u prirodu i životinje, predstavlja neizvjesnost – kako i gdje pronaći konje. Osobito ih je teško pronaći tijekom zime kada se često skrivaju od bure i leda. No kao pravi znalac prirode i njenih zakona, vrlo brzo ih i pronalazi, javlja N1.

”Nas ima petoro koji svaki dan dolazimo ovdje. Ljeti baš svaki dan, zimi zbog snijega, leda i obveza malo rjeđe, ali i zimi bar dva puta tjedno. Što se tiče pronalska konja, iako ih je šest grupa na Bilima, to je dosta neizvjesno jer ne znamo hoćemo li ih pronaći na Jastrebinci, Bogodolu ili u nekoj od vrtača oko nas”, ispričao je Bošnjak za N1.

Svakodnevno se suočavaju s nizom prijetnji i opasnosti, te s vremena na vrijeme trebaju pomoć. Najveću opasnost im predstavljaju vukovi i zmije otrovnice, a zimi se bore s nedostatkom hrane. U trenutku kada se otope snjegovi, mogu se sami snaći za svoju prehranu.

Međutim, kada ima snijega, treba im ljudska pomoć, a ovoga su se ljeta borili s nedostatkom vode. ”Nestalo je vode u svim pojilima pa smo im morali dovoziti vodu, tu su nam pomogli ljudi iz Mostara, iz Širokog Brijega i tvrtke, zimi je problem hrana ali nije toliko izraženo kao ljeti, jer oni ipak sebi nađu travu, rastinje tako da bez dodatne hrane mogu preživjeti”, kazao je Bošnjak.

Marijo često dolazi da vidi kakvo je stanje s konjima, kako bi mogao na vrijeme reagirati i pomoći. Svoje slobodno vrijeme koristi u druženju s njima, jer na neki način su se kaže sprijateljili.

”Ljudi kažu da je pas najbolji čovjekov prijatelj, ali ja kako imam pse to mogu potvrditi, ali i konji su dobri čovjekovi prijatelji, nas oni prepoznaju, ne samo kad nosimo hranu, nego kad dođemo da ih obiđemo oni nas prepoznaju, dođu do nas, uzmu hranu druže se s nama koliko god mi želimo”, dodao je Bošnjak.

A tradicija puštanja konja na Bile vezana je još za prošlo stoljeće, kada su tada nezamjenjive životinje za rad određeno doba godine slobodno lutale prostranstvima. ”Prije su se konji ovdje puštali u ljetnim mjesecima, samo kad nisu služili za rad, a od sredine devedesetih konji žive slobodno na Bilima bez svakodnevne ljudske pomoći”, zaključio je Bošnjak.

Prepušteni sami sebi i humanosti pojedinaca, divlji konji na Bilima nisu zakonom zaštićeni, a od nadležnih još nisu prepoznati ni kao turistička atrakcija Hercegovine, međutim ipak proplanke Čabulje sve više pohode kako domaći tako i strani gosti.

facebook komentari

Zanimljivosti

VIDEO – Bliski susret s vukom na Zidinama (Tomislavgrad)

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Marija Križić

Hercegovka Marija Križić je jutros na putu od Roška Polja prema Zidinama imala bliski susret s vukom te je čak taj susret uspjela i snimiti, piše tomislavcity.com

Izgleda da je to bio dosta blizak susret, a vuk je lijepo pozirao

Marija je krenula na posao u Tomislavgrad, odlučila se zbog snijega poći preko Zidina. Zasiguno nije očekivala ovakvo iznenađenje.

Lovac Iko Mladina kaže da je riječ o lijepome primjerku zreloga vuka. Tko zna, možda je to upravo onaj vuk čije otiske šape je nedavno u Krnjinu (Roško Polje) fotografirao jedan pučkoškolac na putu u školu.

facebook komentari

Nastavi čitati

Povijesnice

Prvi automobil u Splitu je izazvao šok, cijeli grad se sjatio da vidi makinju ča sama trče

Objavljeno

na

Objavio

Prvi splitski automobil kod Vidovića mosta na Jadru, 1902. (Privatni album / Slobodna Dalmacija)

Potkraj 19. stoljeća Split je bio na ‘kraj svita’, u prometno izoliranoj i gospodarski zaostaloj pokrajini Austro-Ugarske Monarhije, gradić od oko 18 tisuća stanovnika, s plinskom rasvjetom i telefonom sa 33 priključka. Željezničkom prugom preko Siverića bio je povezan sa Šibenikom, putnike i poštu iz Imotskog i Sinja u grad su dovozile ‘diliđence’ s tri brza konja, piše Slobodna Dalmacija.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari