Pratite nas

Zanimljivosti

Neobično prijateljstvo ljudi i divljih konja na Bilima

Objavljeno

na

Prostrana visoravan na Bilima dom je krdima konja koja lutaju slobodno prirodom

Na Bilima, visoravni iznad Mostara i Širokog Brijega, živi oko 130 divljih konja.

Preživljavaju zahvaljujući pomoći dobrih ljudi. Marijo Bošnjak jedan je od onih koji sa skupinom entuzijasta gotovo deset godina brine o divljim konjima koji iz godine u godinu odolijevaju nemilosrdnim vremenskim uvjetima.  Prostrana visoravan na Bilima dom je krdima konja koja lutaju slobodno prirodom.

Svaki dolazak na Bile za Marija, zaljubljenika u prirodu i životinje, predstavlja neizvjesnost – kako i gdje pronaći konje. Osobito ih je teško pronaći tijekom zime kada se često skrivaju od bure i leda. No kao pravi znalac prirode i njenih zakona, vrlo brzo ih i pronalazi, javlja N1.

”Nas ima petoro koji svaki dan dolazimo ovdje. Ljeti baš svaki dan, zimi zbog snijega, leda i obveza malo rjeđe, ali i zimi bar dva puta tjedno. Što se tiče pronalska konja, iako ih je šest grupa na Bilima, to je dosta neizvjesno jer ne znamo hoćemo li ih pronaći na Jastrebinci, Bogodolu ili u nekoj od vrtača oko nas”, ispričao je Bošnjak za N1.

Svakodnevno se suočavaju s nizom prijetnji i opasnosti, te s vremena na vrijeme trebaju pomoć. Najveću opasnost im predstavljaju vukovi i zmije otrovnice, a zimi se bore s nedostatkom hrane. U trenutku kada se otope snjegovi, mogu se sami snaći za svoju prehranu.

Međutim, kada ima snijega, treba im ljudska pomoć, a ovoga su se ljeta borili s nedostatkom vode. ”Nestalo je vode u svim pojilima pa smo im morali dovoziti vodu, tu su nam pomogli ljudi iz Mostara, iz Širokog Brijega i tvrtke, zimi je problem hrana ali nije toliko izraženo kao ljeti, jer oni ipak sebi nađu travu, rastinje tako da bez dodatne hrane mogu preživjeti”, kazao je Bošnjak.

Marijo često dolazi da vidi kakvo je stanje s konjima, kako bi mogao na vrijeme reagirati i pomoći. Svoje slobodno vrijeme koristi u druženju s njima, jer na neki način su se kaže sprijateljili.

”Ljudi kažu da je pas najbolji čovjekov prijatelj, ali ja kako imam pse to mogu potvrditi, ali i konji su dobri čovjekovi prijatelji, nas oni prepoznaju, ne samo kad nosimo hranu, nego kad dođemo da ih obiđemo oni nas prepoznaju, dođu do nas, uzmu hranu druže se s nama koliko god mi želimo”, dodao je Bošnjak.

A tradicija puštanja konja na Bile vezana je još za prošlo stoljeće, kada su tada nezamjenjive životinje za rad određeno doba godine slobodno lutale prostranstvima. ”Prije su se konji ovdje puštali u ljetnim mjesecima, samo kad nisu služili za rad, a od sredine devedesetih konji žive slobodno na Bilima bez svakodnevne ljudske pomoći”, zaključio je Bošnjak.

Prepušteni sami sebi i humanosti pojedinaca, divlji konji na Bilima nisu zakonom zaštićeni, a od nadležnih još nisu prepoznati ni kao turistička atrakcija Hercegovine, međutim ipak proplanke Čabulje sve više pohode kako domaći tako i strani gosti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Zanimljivosti

Dnevni SHOWinist: Tko stoji iza Šešelja i paljenja hrvatske zastave? (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Dnevni SHOWinist: Tko stoji iza Šešelja i paljenja hrvatske zastave?

Teoretičari zavjere u produkciji Projekta Velebit.

Dnevni video komentari aktualnih političkih apsurda ‘Dnevni SHOWinist’.

U izvedbi ‘stand up’ komičara, Domagoja Pintarića, bez dlake na jeziku, satira koja ne satire, nego rasvjetljava nelustrirane budalaštine hrvatske svakodnevnice.

Projekt Velebit

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Pogledajte kako će izgledati obnovljena tvrđava Herceg Stjepana

Objavljeno

na

Objavio

Već dulje vremena Ljubušaci i Hercegovina vape za obnovom jedne od najljepših tvrđava u ovom podneblju. Koja je lijepa ne samo po svojoj impresivnoj  pozicionirasti  i prekrasnom okruženju, u jednom od najepših krajeva mediterana, nego i zbog  povijesti koja iz nje prodire i koju priča. Iz činjenice da prkosno stoji već stoljećima, kao simbol, ovog kraja da se tu živjelo od davnina, da je to plodan i bogat kraj na kojem život neprestano traje, piše poskok.info.

Tvrđava je to uz koju se vežu razne legende. Prema predanjima nije bila stolno mjesto Herceg Stjepana. No bila mu je jedno od najomiljenijih. Legenda tako kaže da je jednom davno Herceg Stjepan, ne mogavši odoljeti ljepoti mlade Venecijanke, buduće zaručnice svog sina, poznat po svojoj nekontroliranosti, oteo predivnu  venecijansku nevjestu svome sinu, koju je ovaj brodom dovozio od Mletaka, a koji je potom pozvato Turke i zaratio s ocem. Nevjestu je Kosača, tako,  ukrao na moru i odveo u svoju tvrđavu u Ljubuški. Otud navodno naziv Ljubuški. Mjesto gdje je Kosača ljubovao. Bila istina ili ne turistima bi ta priča mogla  biti itekako zanimljiva.

Obnovom Herceg Stjepanove tvrđave Ljubuški će tako uz Kravicu, slapove koji su već postali europski hit imati dodatan turistički adut: Srednjovjekovnu Tvrđavu, jednog od najvažnijih i najvažnijih vladara Zahumlja, Huma, Dalmacije i dijelova Bosne. Herceg Stjepana iliti Stjepana Vukčića Kosače. Oca posljednje kraljice Bosne, Katarine Kosače Kotromanić, koja je prema tome, u jednom dijelu svoje mladosti zasigurno živjela i u Ljubuškom.

Ljubuška povijest daleko je starija. Osim već poznatih rimskih nalazišta čiji se fragmenti nalaze i u muzeju na Humcu, osim Humačke ploče, u Ljubuškom je preko graditeljstva Kosačinih zastupljena i autentična arhitektura srednjeg vijeka uz pretpostavku da feudalni vladar Herceg Stjepan  u 15. st. gradi tvrđavu na najistaknutijem vrhu brdskog lanca brda Butorovice iznad Ljubuškog.

Pokojni Radoslav Dodig, najveći hercegovski arheolog našeg vremena, na žalost, nije dočekao ovaj dan, koji bi mu bio vjerojatno jedan od sretnijih u životu. No sudjelovao je u raspravama o tome kako i na koji način se tvrđava treba obnavljati. Uz to je poticao stručan nadzor obnove Tvrđave i inzistirao na njemu.

Upravo Dodigovim zalaganjem, ovom problemu pristupilo se studiozno i opet njegovim zalaganjem tvrđava je stavljena  pod zaštitu, kao kulturni spomenik nulte kategorije.

Tvrđava se tako neće obnavljati stihijski i nestručno kao  neke druge u BIH  nego prema stručnom  projektu  dugom dvije godine, koji je radila jedina tvrtka u BIH ovlaštena za ovu vrstu posla.

Njen izgled bit će autentičan, i bit će vraćena u potpuno izvoran oblik a obnova će ići  točno po fazama kako je nastajala. Prvo će se obnavljati rani srednjovjekovni dio zidina, potom kasni srednjovjekovni a onda i zidine nastale u osmanskoj fazi.

Uz to sve planira se obnova Podgrađa, postavljanje rasvjete kroz gornji grad, uređenje istog, te uklapanje u ukupnu cjelinu Ljubuškog. Zapravo je malo gradova koji su od središta samog današnjeg grada do tvrđave povrh njega potpuno naseljeni. Naime i danas mnoge obitelji u Ljubuškom žive ispod same tvrđave. Obnova kompleksa planiraja je u drugoj fazi od tvrđave, obnovom putova do prvog naselja ispod, pa obnovom infrastrukture sve do središta grada.

Ispod austrougarske vojarne koja se nalazi na podno Buturovice planira se uređenje vidikovca. Ljubuškog “Cmroka”.

Nekada je u Gornjem gradu bilo sjedište zanatskih radnjih, postojala je čak i banka, gore je bila i pijaca. Ukoliko sve prođe po planu, i turizam zaživi kako je planirano Ljubuški kao urbanistička cjelina postat će pravi mali dragulj Hercegovine. On to već jest, no pravo vrijeme je tek pred njim.

Projekt je inače proveden u razdoblju od 15. siječnja do 15. ožujka 2018. godine, financira se kroz poziv „Transfer za obnovu kulturnog i graditeljskog naslijeđa“ iz proračuna federalnog Ministarstva kulture i športa, uz sufinanciranje J.P. Parkovi d.o.o. Ljubuški.

Izvršitelj projekta je licencirana tvrtka za projektiranje zaštite, konzervacije i rehabilitacije nacionalnih spomenika BiH, Studio Urbing d.o.o. Sarajevo, uz nadzor voditelja projekta mag. arheol. Mirka Rašića.

Projektni zadatak odnosio se na izradu Idejnog projekta konsolidacije, konstruktivne sanacije, konzervacije, restauracije i revitalizacije zone A (tvrđava Herceg Stjepana Kosače u Ljubuškom).

Uz navedenu dokumentaciju izrađeni su 3D modeli sa rekonstruiranim elementima, piše poskok.info.

Ovako kompleksna i  cjelovita projektna dokumentacija omogućava parcijalnu analizu opsega i potreba kompleksa, čime su stvorene pretpostavke kontinuiranog ulaganja prema vlastitim financijskim kapacitetima, ali i mogućnost apliciranja na Europske fondove prekogranične suradnje kao najznačajnije instance u osiguravanju sredstava za obnovu.

Rezultat obnove, zaštite i prezentacije ovog nacionalnog spomenika, generirati će ubrzan razvoj podgrađa, naselja ispod Tvrđave, koji zapravo i jeste stari grad Ljubuški, i to  kao prostora povoljnog za osnivanje raznovrsnog ugostiteljskog, edukativnog i dr. sadržaja poštujući ambijentalne vrijednosti, a dodatno će pored nedvojbenih kulturno-povijesnih vrijednosti, stvoriti nove i tako omogućiti dugoročnu zaštitu kroz ekonomsku održivost.

Ljubuški će tako uređenjem središta grada koji je u zamahu, imati što ponuditi. Osim slapova Kravice i Koćuše,  posjetitelji će šetnjom iz austrougarske arhitekture, potom moderne 70-ih, penjući se prema Tvrđavi proći kroz nekoliko povijesnih razdoblja, od modernističkog, kasnog otomanskog, do srednjovjekovnog. Takvim koloritom i takvom prirodom malo koji grad u BIH može se pohvaliti.

I na kraju, oni najhrabriji, nakon što popiju kavu u Starom gradu Ljubuškom, te prošetaju zidinama kule Herceg Stjepana, imat će priliku, spustiti se u grad s jednim od ljubuških jahača zmajeva – paragladjerima. Koji postaju još jedan novi turistički hit i zaštitni znak ovog grada. Koji je oduvijek bio grad. Ma što o tome govorila državna birokracija.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati