Pratite nas

Politika

Neovisni za Hrvatsku će podržati Dan državnosti 30. svibnja

Objavljeno

na

Plan HDZ-a da već od iduće godine Dan državnosti koji se sad obilježava 25. lipnja vrati na 30. svibnja kako se slavio prvih deset godina od uspostave višestranačkog Sabora, otvorit će i nove zahtjeve za mijenjanjem i drugih državnih praznika.

Saborski zastupnik i povjesničar dr. sc. Zlatko Hasanbegović (Neovisni za Hrvatsku) potvrdio je za Slobodnu Dalmaciju da bi njihova tri zastupnika podržala vraćanje Dana državnosti na 30. svibnja ali i da će u raspravi oko novih blagdana oni predložiti da se ukine 22. lipnja koji se obilježava kao Dan antifašističke borbe.

Dan antifašističke borbe 22. lipnja u Hrvatskoj je postao praznik 1991. godine kao “spomen na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda”.

O tome zašto Neovisni za Hrvatsku traže da se 22. lipnja prestane obilježavati dr. sc. Zlatko Hasanbegović kaže:

“Među ostalim zato što je riječ o apokrifnom nadnevku budući da 22. lipnja 1941. godine nije utemeljen nikakav odred. Za to u povijesnim izvorima nema bilo kojeg dokaza. Toga datuma Hitlerova je Njemačka napala Sovjetski Savez. Prekinula je dotadašnje savezništvo, političko i vojno. Skupina sisačkih komunista taj dan odlazi u šumu, na neku vrstu konzultacijskog ladanja – što učiniti u novonastalim okolnostima. Kako god vrednovali tu baštinu, nije se dogodilo apsolutno ništa“.

Nova generacija povjesničara ovaj događaj stavlja pod veliki upitnik

Podsjetimo, dr. sc. Vlatka Vukelić s Odsjeka za povijest Hrvatskih studija u Sisku je o ovoj temi 2016. održala predavanje o 22. lipnju 1941. kada je navodno osnovan Prvi partizanski odred u šumi Brezovica kod Siska.

„Nova generacija hrvatskih povjesničara, neopterećena prošlošću, mnogo manje indoktrinirana, s razlogom ovaj događaj stavlja pod veliki upitnik, smatrajući kako se radilo o skupini članova lokalne partijske organizacije koja je u strahu pred viješću da je Njemačka prekršila pakt o nenapadanju i prijateljstvu sa Sovjetskim Savezom pobjegla u šumu”, istaknula je povjesničarka doc. dr. sc. Vlatka Vukelić.

“Lojzo Buturac je osobno razgovarao s Vladom Janićem Capom u kući njegove sestre i to je zabilježio još davne 1955. godine, taksativno po svim događajnim točkama od lipnja do rujna 1941. Prvih dana travnja 1941. srušen je u Sisku spomenik kralja Petra Karađorđevića. Za taj su čin osumnjičeni sisački komunisti i takozvani „frankovci“ (kasnije su se prozvali ustašama), jer su im ciljevi bili podjednaki u odnosu na Kraljevinu Jugoslaviju. Zbog toga, a i radi sporazuma o nenapadanju od između Hitlera i Staljina od kolovoza 1939. pa sve do 22. lipnja 1941. godine sisačkih komunista i ustaša nije bilo nekih većih problema. Međutim, problemi su nastali, i to veoma ozbiljni, kad je Hitler prekršio sporazum sa Staljinom i 22. lipnja 1941. napao Sovjetski savez. Isti taj dan je Janić otišao u Petrinju i to da se s tamošnjim komunistima dogovori o povlačenju u ilegalnost. Marijan Cvetković je po istom zadatku pošao vlakom u Sunju i Kostajnicu. Navečer istoga dana, i Janić i Cvetković, našli su se u selu Žabno kod Siska, kod partijskih drugova Ive Lovrekovića i Jose Lasića. Uz još po nekoga člana partije, koji se tu zatekao, odlučeno je da se viđeniji komunisti povuku u ilegalnost i u prvo vrijeme da to bude Žabenska šuma. Tu u Žabnu su Janić i Cvetković i prespavali. Kao što se vidi, nema toga dana 22. lipnja 1941., nikakve Brezovice i nikakvoga odreda. Gospodina Lovrekovića sam imala prilike upoznati, a poznam i njegovu unuku. Ono što je nam bilo uvijek čudno kako njezin djed nije nikada htio pričati o tim događajima i nikada nije mislio da ima nešto bitno za ispričati, zapravo mislio je da je to sve bez veze. Lojzo Buturac nije jedini svjedok ove Janićeve priče te postoji još nekoliko svjedoka, a ove događaje imamo zapisane i u knjizi Miroslava Matovine i Dragana Božića iz 1981. godine. To sve ukazuju na to da je cijeli događaj bio povijesno nebitan“, upozorila je doc. dr. sc. Vlatka Vukelić te zaključno istaknula kako je nejasno koji se to događaj 22. lipnja svake godine u šumi Brezovica obilježava kao državni praznik.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

HRejting za predsjedničke kandidate: Kada bi u nedjelju bio 1. krug izbora, izvjesno je tko bi išao u drugi krug

Objavljeno

na

Objavio

Da se ovoga vikenda održava prvi krug predsjedničkih izbora, Kolinda Grabar-Kitarović osvojila bi 28,5% glasova, Zoran Milanović 24,8%, a na trećem mjestu je Miroslav Škoro s 18,2%. Stoji to u podacima HRejtinga u okviru kojega HTV večeras ekskluzivno predstavlja rezultate koje bi u prvom krugu predsjedničkih izbora mogli ostvariti potencijalni predsjednički kandidati.

Nema promjena u poretku troje vodećih kandidata za koje birači smatraju da bi bili najbolji izbor za predsjednika države, međutim odnosi snaga znatno su se promijenili. No topi se prednost Kolinde Grabar-Kitarović.

Ako se povuče paralela s jučerašnjim rezultatima HRejtinga, vidljivo je da i Zoran Milanović i Grabar-Kitarović uživaju gotovo identičnu potporu birača kao i njihove matične stranke. Mislav Kolakušić na četvrtom je mjestu s 8,6%glasova ovaj mjesec.

Od 2% do 4% glasova dobivaju tri potencijalna kandidata – Dejan Kovač 3,2%, Ivan Pernar 2,7%, Dalija Orešković 2,6%. Vlahu Orepića bi izabralo 1,3% birača, a Katarinu Peović i Tomislava Panenića neznatnih 0,5%. Na ostale potencijalne kandidate otpada 1,9% glasova birača, a neodlučnih je 7,1%.

Velika se promjena dogodila tijekom ljeta u odnosima kandidata koji prema HRejtingu prednjače u pretkampanji, i od kojih se naravno i očekivalo da će privući najveći broj birača.

U četiri mjeseca Kolinda Grabar-Kitarović izgubila je 6,17 postotnih bodova, gotovo isto toliko napredovao je Zoran Milanović, za 6,27. Razlika između njih dvoje u svibnju je iznosila malo više od 16 postotnih bodova, sad je manja od četiri. Najveći napredak ostvario je Miroslav Škoro, potpora birača tom kandidatu veća je za 8,86 postotnih bodova. Prednost Kolinde Grabar Kitarović u odnosu na Škoru smanjila se s više od 25 postotnih bodova, na oko deset. Od ostalih kandidata izdvojit ćemo još Daliju Orešković, koja je zabilježila velik pad popularnosti, sa 6,71, na 2,62 posto.

Uz HDZ i SDP još Most i HSS su tu gdje su rezultati, analitički gledano zanimljivi. Kod ostalih stranaka glasovi bi se uglavnom očekivano raspodijelili. Birači HDZ-a svoje bi glasove većim dijelom dali Kolindi Grabar-Kitarović, a tako bi glasovalo njih 74,2 posto. Međutim, 19,6 posto birača HDZ-a ipak bi za svog favorita izabralo Miroslava Škoru. 0,7 posto odlučilo bi se za kandidata ljevice Zorana Milanovića.

Zanimljivo, među SDP-ovim biračima čak ih je deset posto koji smatraju da bi bolji predsjednik bio jedan od kandidata s desnog spektra, pa bi tako njih 6,2 posto svoj glas dalo Kolindi Grabar-Kitarović, a 4,4 posto Miroslavu Škori. Zoran Milanović dobiva 78,5 posto glasova.

Birači Mosta najveću potporu daju Miroslavu Škori, 38,6 posto. Podjednaki broj glasova dali bi Kolindi Grabar-Kitarović i Mislavu Kolakušiću – 15,8. Deset cijelih pet posto opredijelilo bi se za Dejana Kovača, a 1,8 za Zorana Milanovića.

Šaroliko bi se raspršili i glasovi birača HSS-a, 23,5 posto za Kolindu Grabar-Kitarović, 17,6 za Zorana Milanovića, 14,7 za Miroslava Škoru i 11,8 za Mislava Kolakušića.

Vidjeli smo prema rezultatima prvog kruga da se odnosi među kandidatima mijenjaju kako se termin izbora približava, i da je sad ipak znatno manja razlika između Kolinde Grabar-Kitarović, Zorana Milanovića i Miroslava Škore. HRejting istražio je i kako bi izgledalo kad bi se u drugom krugu predsjedničke utrke ogledali Grabar-Kitarović i Milanović, zatim aktualna predsjednica i njen oponent s desnog spektra Miroslav Škoro, te što bi bilo kad bi u završnicu ušli Škoro i Zoran Milanović. Sve tri kombinacije su intrigantne, nude zanimljiv duel, kakav je ishod saznajte sutra, ekskluzivno u Dnevniku HTV-a.

Ovo je najveće istraživanje raspoloženja hrvatskog biračkog tijela koje je za HRT provela agencija Promocija plus. HRejting obuhvaća čak 1400 ispitanika, pa je statistička pogreška samo plus-minus 2,62%, a razina pouzdanosti 95%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

HDZ-a Donji Miholjac: Nemamo veze sa zabranom Škorina koncerta u D. Miholjcu

Objavljeno

na

Objavio

Iz HDZ-a Donji Miholjac danas su poručili kako nemaju nikakve veze s otkazivanjem Škorinog koncerta povodom Dana Grada Donjeg Miholjca.

Poručuju da HDZ ni sa koje razine, niti lokalne niti županijske, nije vršio pritisak na nezavisnog gradonačelnika Gorana Aladića oko dogovaranja imena koja će nastupiti povodom Dana Grada, a isto tako niti oko raskidanja suradnje i otkazivanja Škorina koncerta.

“Nakon što je gradonačelnik Grada Donjeg Miholjca Goran Aladić otkazao koncert Miroslava Škore koji se trebao održati povodom Dana Grada 29. rujna ove godine, pojavili su se netočni medijski natpisi o tome kako HDZ stoji iza otkazivanja koncerta.

Ovim priopćenjem želimo oštro demantirati teze koje u javni prostor plasira tim glazbenika Miroslava Škore koji je najavio svoju kandidaturu za predsjednika Republike Hrvatske.

Hrvatska demokratska zajednica u Donjem Miholjcu participira u gradskoj vlasti putem vijećnika u Gradskom vijeću, ali gradonačelnik Donjeg Miholjca gospodin Goran Aladić nije član HDZ-a, a na mjesto gradonačelnika izabran je kao nezavisni kandidat”, stoji u priopćenju koje potpisuje predsjednik Gradskog odbora HDZ-a Donji Miholjac Dražen Trcović.

“Odluka o odabiru izvođača kao i o otkazivanju koncerta istom nije u nadležnosti Gradskog vijeća niti je Gradsko vijeće odlučivalo o tome. Važno je naglasiti i da nitko od članova Hrvatske demokratske zajednice nije sudjelovao u odlukama oko izbora glazbenih izvođača povodoma Dana Grada.

Isto tako nitko s lokalne i županijske razine nije vršio pritisak na Gradonačelnika za raskidanje suradnje s glazbenikom Škorom kako bi otkazao ranije dogovoreni koncert.

Dakle, sva pitanja oko izbora izvođača i otkazivanje dogovorene suradnje, s gospodinom Škorom, povodom Dana Grada Donjeg Miholjca isključivo treba adresirati na gradonačelnika koji je sudjelovao u svim tim procesima i upućen je u tijek događaja vezanim za ovu temu”, nastavlja se u priopćenju.

“Glazbeniku Miroslavu Škori koncerte otkazuju brojni načelnici i gradonačelnici neovisno o političkoj opciji iz koje dolaze, vodeći pri tome računa da proračunskim novcima ne financiraju njegove javne istupe u vrijeme kada je najavio kandidaturu za predsjednika.

Vjerujemo da se istom moralnom odgovornošću prema svim građanima Donjeg Miholjca vodio i gradonačelnik Aladić. S obzirom na sve gore navedeno objave koje dolaze iz stožera gospodina Škore ocjenjujemo krajnje neprimjerenim jer koristite Hrvatsku demokratsku zajednicu u kontekstu otkazivanja koncerata pokušavajući time prikupiti političke bodove”, zaključuju iz HDZ-a.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari