Pratite nas

Politika

Neovisni za Hrvatsku će podržati Dan državnosti 30. svibnja

Objavljeno

na

Plan HDZ-a da već od iduće godine Dan državnosti koji se sad obilježava 25. lipnja vrati na 30. svibnja kako se slavio prvih deset godina od uspostave višestranačkog Sabora, otvorit će i nove zahtjeve za mijenjanjem i drugih državnih praznika.

Saborski zastupnik i povjesničar dr. sc. Zlatko Hasanbegović (Neovisni za Hrvatsku) potvrdio je za Slobodnu Dalmaciju da bi njihova tri zastupnika podržala vraćanje Dana državnosti na 30. svibnja ali i da će u raspravi oko novih blagdana oni predložiti da se ukine 22. lipnja koji se obilježava kao Dan antifašističke borbe.

Dan antifašističke borbe 22. lipnja u Hrvatskoj je postao praznik 1991. godine kao “spomen na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda”.

O tome zašto Neovisni za Hrvatsku traže da se 22. lipnja prestane obilježavati dr. sc. Zlatko Hasanbegović kaže:

“Među ostalim zato što je riječ o apokrifnom nadnevku budući da 22. lipnja 1941. godine nije utemeljen nikakav odred. Za to u povijesnim izvorima nema bilo kojeg dokaza. Toga datuma Hitlerova je Njemačka napala Sovjetski Savez. Prekinula je dotadašnje savezništvo, političko i vojno. Skupina sisačkih komunista taj dan odlazi u šumu, na neku vrstu konzultacijskog ladanja – što učiniti u novonastalim okolnostima. Kako god vrednovali tu baštinu, nije se dogodilo apsolutno ništa“.

Nova generacija povjesničara ovaj događaj stavlja pod veliki upitnik

Podsjetimo, dr. sc. Vlatka Vukelić s Odsjeka za povijest Hrvatskih studija u Sisku je o ovoj temi 2016. održala predavanje o 22. lipnju 1941. kada je navodno osnovan Prvi partizanski odred u šumi Brezovica kod Siska.

„Nova generacija hrvatskih povjesničara, neopterećena prošlošću, mnogo manje indoktrinirana, s razlogom ovaj događaj stavlja pod veliki upitnik, smatrajući kako se radilo o skupini članova lokalne partijske organizacije koja je u strahu pred viješću da je Njemačka prekršila pakt o nenapadanju i prijateljstvu sa Sovjetskim Savezom pobjegla u šumu”, istaknula je povjesničarka doc. dr. sc. Vlatka Vukelić.

“Lojzo Buturac je osobno razgovarao s Vladom Janićem Capom u kući njegove sestre i to je zabilježio još davne 1955. godine, taksativno po svim događajnim točkama od lipnja do rujna 1941. Prvih dana travnja 1941. srušen je u Sisku spomenik kralja Petra Karađorđevića. Za taj su čin osumnjičeni sisački komunisti i takozvani „frankovci“ (kasnije su se prozvali ustašama), jer su im ciljevi bili podjednaki u odnosu na Kraljevinu Jugoslaviju. Zbog toga, a i radi sporazuma o nenapadanju od između Hitlera i Staljina od kolovoza 1939. pa sve do 22. lipnja 1941. godine sisačkih komunista i ustaša nije bilo nekih većih problema. Međutim, problemi su nastali, i to veoma ozbiljni, kad je Hitler prekršio sporazum sa Staljinom i 22. lipnja 1941. napao Sovjetski savez. Isti taj dan je Janić otišao u Petrinju i to da se s tamošnjim komunistima dogovori o povlačenju u ilegalnost. Marijan Cvetković je po istom zadatku pošao vlakom u Sunju i Kostajnicu. Navečer istoga dana, i Janić i Cvetković, našli su se u selu Žabno kod Siska, kod partijskih drugova Ive Lovrekovića i Jose Lasića. Uz još po nekoga člana partije, koji se tu zatekao, odlučeno je da se viđeniji komunisti povuku u ilegalnost i u prvo vrijeme da to bude Žabenska šuma. Tu u Žabnu su Janić i Cvetković i prespavali. Kao što se vidi, nema toga dana 22. lipnja 1941., nikakve Brezovice i nikakvoga odreda. Gospodina Lovrekovića sam imala prilike upoznati, a poznam i njegovu unuku. Ono što je nam bilo uvijek čudno kako njezin djed nije nikada htio pričati o tim događajima i nikada nije mislio da ima nešto bitno za ispričati, zapravo mislio je da je to sve bez veze. Lojzo Buturac nije jedini svjedok ove Janićeve priče te postoji još nekoliko svjedoka, a ove događaje imamo zapisane i u knjizi Miroslava Matovine i Dragana Božića iz 1981. godine. To sve ukazuju na to da je cijeli događaj bio povijesno nebitan“, upozorila je doc. dr. sc. Vlatka Vukelić te zaključno istaknula kako je nejasno koji se to događaj 22. lipnja svake godine u šumi Brezovica obilježava kao državni praznik.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Milan Bandić podržao Kolindu Grabar-Kitarović

Objavljeno

na

Objavio

Stranka rada i solidarnosti podržat će na predstojećim predsjedničkim izborima kandidaturu sadašnje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, objavio je u subotu predsjednik stranke Milan Bandić, nakon sjednice stranačkog Predsjedništva.

Predsjednica je, ocijenio je Bandić, uspješno ojačala međunarodni položaj Hrvatske, promovirala zajedništvo i pokazala socijalnu osjetljivost te otvorenost prema građanima.

“Treba cijeniti njezinu sposobnost i diplomatsko umijeće da jača položaj Hrvatske unutar EU-a istodobno održava iznimne odnose kako sa Trumpom tako i sa Putinom te da bude ugledna gošća na najvažnijim globalnim forumima i inicijativama”, rekao je Bandić navodeći sedam razloga zašto je njegova stranke dala potporu kandidaturi aktualne predsjednice.

Istaknuo je kako je Grabar-Kitarović povezivala Hrvatsku sa zemljama srednje Europe, a inicijativa “Tri mora” iskorak je u vanjskoj politici koja je godinama bila zarobljena u “regionu”. Sadašnja predsjednica imala je i korektne odnose prema susjednim zemljama zalažući se za uspostava novih mostova suradnje, rekao je Bandić.

“Promovirala je zajedništvo i pokazala socijalnu osjetljivost i otvorenost prema građanima za razliku od drugih koji vrlo često promoviraju isključivost, potiče na razumijevanje drugih i drugačijih. Za razliku od nekih drugih kandidata koji promiču elitizam i salonsku politiku predsjednica je u prvom mandatu bila glasnogovornica malih i slabih”, naveo je Bandić dodavši kako se njezin senzibilitet prema običnom čovjeku u potpunosti slaže i s njegovim političkim svjetonazorima.

Ocijenio je kako Hrvatskoj treba vratiti zajedništvo i optimizam, a to su dvije ključne stvari koje Hrvatskoj nedostaju i koje je Grabar-Kitarović činila u proteklih pet godina. Ocijenio je i kako Hrvatskoj na mjestu predsjednice ne trebaju “isluženi političari i neshvaćeni proroci”.

“Ne treba nam eksperiment niti povratak natrag. Za aktualnu predsjednicu znamo na čemu smo, a Hrvatskoj u ovom trenutku ne trebaju eksperimenti i da se netko uči obnašanju te odgovorne dužnosti”, rekao je Bandić zaključivši kako “Hrvatska treba i i zaslužuje imati damu za predsjednicu”.

Predsjedništvo Stranka rada i solidarnosti podržalo je kandidaturu Grabar-Kitarović s 15 glasova i dva suzdržana, rekao je Bandić.

Sam se, kaže, nije uključio u predsjedničku utrku zbog onoga što još mora odraditi u gradu Zagrebu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Kolakušić: ‘Želim plaću od minimalno 70.000 kuna i s obitelji bi živio na Pantovčaku

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić u subotu je izjavio da očekuje pobjedu na predsjedničkim izborima iako u kampanju ne namjerava uložiti niti kune, a na Pantovčaku, gdje planira povesti cijelu obitelj, očekuje i plaću od najmanje 70 tisuća kuna.

Bivši sudac i europarlamentarac Kolakušić je u emisiji RTL Danas rekao da neće imati klasičnu kampanji, biračima će se obraćati isključivo putem javnih nastupa, a plan mu je da u kampanji ne potroši niti kune.

Istaknuo je da u njegovu fokusu neće biti svjetonazorska pitanja, već pravosuđe i gospodarstvo, a pobjedom na izborima “uzet će ključ i uselit se na Pantovčak”

Sa sobom na Pantovčak planira useliti i svoju obitelj. “Živjet ćemo na Pantovčaku. Nećemo raditi probleme pa da zgradu u kojoj živimo opkoljava 15 ljudi”, rekao je Kolakušić.

Za sebe na predsjedničkoj funkciji očekuje, kaže, plaću od minimalno 70.000 kuna, ali smatra da i na drugim pozicijama “plaće trebaju rasti barem tri puta, ali i da uposlenih treba biti barem tri puta manje”.

Govoreći o svom timu, rekao je da je “ta priča zamišljena drugačije od svih priča dosad”.

“Imamo tim, cijelo vrijeme razgovaramo. Neki su dobri, neki su bili katastrofa. Biramo ih gledanjem kako se ponašaju”, rekao je.

Iako je predsjednički kandidat SDP-a Zoran Milanović oštro kritizirao datum održavanja izbora, čiji će prvi krug biti 22. prosinca, Kolakušiću to nije mu sporno. “Taj datum mi uopće nije sporan, bio mi je potpuno očekivan. Tko se bavi politikom, bilo je potpuno jasno da će to biti ovaj datum. Bit će manja izlaznost. Zato su osmislili sustav općina i županija kako bi zaposlili svoje članove stranke i znaju da će određeni broj njihovih birača izaći na izbore”, rekao je.

Kolakušić je posebno oštar bio prema Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) koje ga je prozvalo za nezakonitosti u predizbornoj promidžbi za protekle europarlamentarne izbore.

“Oni su to toliko paušalno to izveli. Zato ih nazivam bijednicima, oni su bijednici”, rekao je Kolakušić za članove DIP-a

Ako postane predsjednik države, Kolakušić im poručuje da će “svi odgovarati imenom i prezimenom”, dat će provjerit njihovu imovinu kako bi se utvrdilo je li bilo” čudnih kretanja i pritoka imovine u vrijeme izbora”.

Ponovio je da se vraća u Bruxelles ako na predstojećim predsjedničkim izborima ne osvoji 600.000 glasova

“U politiku sam ušao da bih promijenio stvari. Samo oni koji imaju 76 mandata mogu mijenjati stvari. Oni koji imaju 20 mandata donose 20 potencijalnih žetončića. Mogu učiniti isto kao da ih je 75 ili nula. Dakle, ne mogu učiniti ništa. U ovakvom izbornom sustavu nemoguće je doći do vlasti. Na prošlim izborima HDZ i SDP su zajedno 440.000, a mi oporba 600.000, a oni su dobili osam mandata, mi četiri. Onaj koji pobijedi na predsjedničkim izborima, ima pravo voditi državu. Kraj priče.”, rekao je Kolakušić.

Upitan kako misli ukinuti sto tisuća radnih mjesta, pozvao se na logiku te ukidanje prekomjernog broja gradova i općina, kojima bi, kaže, ukinuo financiranje. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari