Pratite nas

Vijesti

Neovisni za Hrvatsku podržat će Bandićev proračun ali imaju tri uvjeta

Objavljeno

na

Neovisni za Hrvatsku najavili su u petak da će na sjednici Gradske skupštine 9. prosinca podržati gradonačelnikov proračun za iduću godinu ukoliko on prihvati njihove amandmane na prijedlog proračuna, vrijedne 10 milijuna kuna

Gradska zastupnica Bruna Esih ustvrdila je da projekti Neovisnih za Hrvatsku nisu megalomanski, ali jesu kapitalni projekti koji trebaju početi i za njih je potrebno ishoditi različite dozvole i obaviti druge pripremne radnje.

Neovisni traže novac za istočni jarunski most i uređenje vojnog groblja iz Drugog svjetskog rata.,

Potpredsjednik zagrebačke Gradske skupštine Krešimir Kartelo pojasnio je da se prvim amandmanom želi osigurati 2,5 milijuna kuna za pripremu dokumentacije za izgradnju istočnog jarunskog mosta koji će imati pješački priključak na Jarunskom jezeru kako bi se spojile remiza i Arena Zagreb. Time bi se, smatra, jugozapadni Zagreb učinio poželjnim za život i podigla kvaliteta života u naseljima izravno uz Savu te u naseljima južno od Laništa koja nisu visoko urbanizirana.

Drugi prijedlog izmjene proračuna je milijun kuna za uređenje vojnog groblja iz Drugog svjetskog rata, a Kartelo je istaknuo da se tu nije riječ o uokviravanju njihove priče o Drugom svjetskom ratu, već isključivo o civilizacijskom pitanju.

‘Ne radi se o masovnoj grobnici s neimenovanim ljudima, moji su tamo ubijeni, već o grobnim poljima s imenima i prezimenima. Oni do danas nisu dobili nadgrobne spomenike koje su imali do 1945. kada su u jednom morbidnom obračunu jugoslavenske armije s mrtvacima njihova groblja polja preorana’, rekao je.

Treći amandman Neovisnih odnosi se na pripremu dokumentacije za izgradnju novog stadiona na Maksimiru, ‘težak’ 6,5 milijuna kuna.

Katarelo: Želimo pravi stadion u Maksimiru, a ne vulkan ili pećinu

Kartelo je rekao da u proračunu za 2020. nema predviđenog novca za izgradnju novog stadiona na Maksimiru, a njihov amandman predviđa raspisivanje natječaja, prikupljanje idejnih rješenja, najprije za rušenje, a potom i izgradnju stadiona na istom mjestu gdje je i bio.

‘Gotovo milijardu kuna je dosad uloženo u taj projekt, a nikada nismo dobili ništa od njega. Došlo je vrijeme da se neke stvari pokrenu s mrtve točke i da se taj stadion uredi kako to zaslužuje grad Zagreb i GNK Dinamo, pa i hrvatska reprezentacija. Dakle, nikakvo Blato, nikakvi stalaktiti, vulkani, stalagmiti, pećine i gejziri, već stadion na Maksimiru gdje je i bio i gdje ga žele oni koji dolaze gledati utakmice’, poručio je Kartelo.

Najavio je da će Neovisni zatražiti da se u proračuna izbriše aktivnost sanacije sjeverne tribine maksimirskog stadiona u vrijednosti od 3,5 milijuna kuna jer nema smisla rekonstrukcija sjeverne tribine ako se ruši stadion. Drugi razlog zbog čega traže brisanje te stavke je taj što je taj novac bio predviđen za useljenje središta za automatsko upravljanje prometom u Zagrebu u prazne prostore sjeverne tribine.

‘Niti ćemo podržati GUP, niti to znači da smo dio koalicije niti da smo se prodali. Gradonačelnik Bandić ima svoju većinu, na njemu je hoće li ovo prihvatiti. Ako prihvati, mi ćemo vrlo rado poduprijeti proračun’, naglasio je Kartelo.

Neovisni ne vjeruju da će se GUP naći na dnevnom redu, a s obzirom da je ‘iziritirao’ građane, smatraju da ga je potrebno ili mijenjati ili bolje komunicirati s građanima.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Evo kad će se održati ovogodišnji, peti po redu Hod za život

Objavljeno

na

Objavio

Ilustracija/arhiva

Ovogodišnji, peti po redu Hod za život neće se održati u svibnju kao prethodnih godina, već se odgađa za vrijeme kada će epidemiološke mjere to dopustiti, najavili su u ponedjeljak organizatori.

Koordinatorica Hoda za život Zagreb Andrea Kotnik rekla je na konferenciji za novinare da su jučer izvješene zastave manifestacije u Zagrebu, no organizacijski odbor te inicijative je odlučio da se peti Hod za život ove godine neće održati u svibnju zbog epidemioloških mjera oko koronavirusa.

Naglasila je da će se manifestacija održati čim epidemiološke mjere to dopuste. “Pratit ćemo mjere Nacionalnog stožera, kako će se situacija odvijati i sukladno tome ćemo postupati”, dodala je Kotnik.

Neki gradovi, kaže, ako će htjeti, mogu održati Hod za život i ranije, svaki ima svog koordinatora.

Ove se godine “za zaštitu svakog ljudskog života od začeća do prirodne smrti bez diskriminacije” trebalo hodati tri subote u osam gradova.

Koordinator Hoda za život Zagreb Ivan Mihanović naveo je da će u Hodu, kada epidemiološke mjere to dopuste, sudjelovati Zagreb, Osijek, Slavonski Brod, Sisak, Rijeka, Zadar, Split i Imotski, a geslo ovogodišnjeg Hoda je “Za zaštitu svakog života bez diskriminacije”.

“Posebice smo se u ovoj situaciji pandemije koronavirusa nastojali sjetiti onih najstarijih – naših baka i djedova”, naglasio je Mihanović.

“Osim što je broj gradova koji sudjeluju veći, i broj zastava je na lokacijama je veći, što pridonosi osvještavanju društva za zaštitu svakog ljudskog života”, ustvrdio je.

Koordinatorica Hoda za život iz Osijeka Lidija Blagojević podsjetila je da se u Osijeku i Zadru prošle godine Hod održao po prvi puta, “čime je veliki broj Slavonaca i Dalmatinaca imao priliku hodati za uvažavanje znanstvenih činjenica koje bez sumnje potvrđuju da ljudski život počinje začećem”.

Ove godine će, dodala je, po prvi puta sudjelovati i Slavonski Brod.

“Želimo stvoriti optimistično područje, da svaka vlast štiti život mlade obitelji, da majke imaju fleksibilno radno vrijeme, da se stvore ekonomske i svake druge mogućnosti, da svi ljudi koji žele mogu imati djecu i obitelj”, naglasila je Blagojević.

Boris Prpić, koordinator inicijative Hod za život u Sisku, grada koji ove godine sudjeluje u manifestaciji prvi put, naveo je da se prema istraživanjima najveći broj žena odlučuje na pobačaj zbog ekonomske situacije ili neprihvaćanja okoline.

“Mi smo tu da podupremo svaku ženu koja se nađe u takvoj situaciji”, dodao je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Za pripadnike hrvatske manjine i iseljeništva i ove godine posebne upisne kvote

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Za pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva i u nadolazećoj akademskoj godini osigurane su posebne upisne kvote na nekoliko hrvatskih visokih učilišta, objavio je Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske.

Posebne kvote osigurala su im sveučilišta u Zagrebu, Osijeku i Zadru, Hrvatsko katoličko sveučilište te Veleučilište Lavoslava Ružičke u Vukovaru.

Natječaji za upis, sa stotinjak mjesta, već su objavljeni na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (7), Sveučilištu u Zadru (70-ak) i Veleučilištu u Vukovaru (20 mjesta).

Uskoro se očekuje da ih objave i na Sveučilištu u Zagrebu i Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, napominje Ured.
Posebna kvota odnosi se na pripadnike hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih država: Austriji, Bugarskoj, Crnoj Gori, Češkoj, Italiji, Kosovu, Mađarskoj, Rumunjskoj, Republici Sjevernoj Makedoniji, Slovačkoj, Sloveniji i Srbiji te na Hrvate iseljenike u prekooceanskim i europskim državama i njihove potomke.

Za upis studijskih programa u posebnoj kvoti, kandidati, pripadnici hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva prijavljuju se izravno na fakultete koji samostalno, prema prethodno objavljenim kriterijima, provode rangiranje ovih kandidata te zadržavaju mogućnost provođenja razredbenog postupka.
Kandidati, napominje Ured, ne trebaju pristupati Državnoj maturi u Hrvatskoj, nego dostaviti dokaz o završenom srednjoškolskom obrazovanju u državi u kojoj žive.
Kako bi im olakšao snalaženje, Ured je izradio tablice s popisom fakulteta, rokovima i specifičnim uvjetima koje je objavio na svojim mrežnim stranicama.

Potencijalne studente uputio je i na mrežne stranice sveučilišta u Zagrebu, Osijeku i Zadru, HKF-a te Veleučilišta u Vukovaru na kojima su dostupni cjeloviti tekstovi natječaja i detaljno navedeni svi uvjeti.
Uz samu prijavu na željeni fakultet, kandidati koji se odluče koristiti posebnu upisnu kvotu trebaju predati zahtjev za priznavanje inozemne srednjoškolske kvalifikacije te zahtjev za izdavanje Potvrde o pripadnosti hrvatskom narodu koje izdaje Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

U akademskoj 2019./20. godinu putem posebne upisne kvote na hrvatskim sveučilištima osigurana su bila 202 upisna mjesta, 15-ak manje nego godinu prije.

U taj projekt Središnjeg ureda prvo se uključilo Sveučilište u Zagrebu, potom Hrvatsko katoličko sveučilište, Sveučilište Sjever te Veleučilište Lavoslav Ružička u Vukovaru. Ured je potom potpisao sporazume o suradnji i sa Sveučilištem Josipa Jurja Strossmayer u Osijeku, te sveučilištima u Dubrovniku, Splitu, Zadru, Rijeci i u Puli. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari