Pratite nas

Reagiranja

Neprofesionalnost na HRT-u: Čitatelji se žale – odabirom komentara s Facebooka zavarali gledatelje Otvorenog

Objavljeno

na

U HRT-ovoj emisiji Otvoreno emitiranoj u utorak tema je bila hoće li se raspisati referendum o izmjeni izbornog zakona prema kojoj se u Sabor više ne bi biralo osam zastupnika nacionalnih manjina.

Dr. Željka Markić rekla je kako svi hrvatski građani trebaju imati isti utjecaj na politički život. “Ne može netko s 400 glasova, a netko s 15 000 glasova ulaziti u Sabor”, poručila je.

HRT je, kao i inače, na Facebooku postavio pitanje na koje su gledatelji ostavljali svoje komentare. Pitanje je u ovoj emisiji bilo: ‘Što mislite o referendumskoj inicijativi protiv izbora zastupnika nacionalnih manjina?’

Pročitano je 6 komentara, pola ih je bilo za referendum, a pola protiv, no, brojni čitatelji upozorili su nas kako je među oko 250 komentara ispod pitanja na Facebook stranici HRT Otvoreno ipak više bilo onih za referendum nego onih koji su protiv, pa omjer objavljenih komentara u emisiji ne pokazuje realno stanje, zavarava gledatelje emisije i pokazuje neprofesionalnost i pristranost onog tko ih je odabrao. Na to su mailovima upozorili i HRT.

“Kako je moguće da se omjer ZA i PROTIV referenduma svede na takvu sramotnu manipulaciju gledatelja tako solidne emisije? Kome su u interesu očito namjerno i pomno odabrani komentari PROTIV referenduma, a koji su u apsolutnoj suprotnosti sa stavovima nas komentatora?”, zapitala se jedna čitateljica.

“Ne znam tko je takvom očitom novinarskom pristranošću i neprofesionalnošću u svrhu zavaravanja i manipuliranja gledatelja nacionalne televizije odabrao te komentare, ali sam ogorčena postupkom neobjektivnog izvještavanja”, napisala je.

U nastavku pročitajte većinu komentara s Facebook stranice i uvjerite se i sami:

Marin Švorinić: Apsolutna podrška

Karadžić Filip: Sramota.
21. stoljece i ovakvim stvarima se bavimo u RH.

Đuro David Ivić: Cijela Europa je luda,a samo smo mi pametni? Naravno da treba podrzati svaku ovakvu inicijativu!

Franjo Lukacin: Jedino ispravno rješenje.U kojoj se to državi ulazi u parlament sa 300 glasova? Pa onda još ucjenjuju.

Josip Frank: Apsolutna podrska referndumu
Vecina Europskih zemalja nema zajmacena mjesta za manjine.

Blaz Car: Da pitamo te zaostaloscu
Napaljene primitivce o
Ljudskim pravima??…

Lojzek Salic: Podrška jer su se manjinci češće pokazali kao profesionalni političari nego kao profesionalni borci za prava manjina.
No ako ćemo već naš Sabor “preuređivati” kako bi izgledao normalno za neke zdrave demokratske standarde jasno je da i ljudi koji ne žive u ovoj zemlji ne bi više trebali imati svoje predstavnike u njemu.

Lovro Sorić: Odlična inicijativa! Napokon jednaka pravila za sve koji ulaze u izbornu utrku!

Ivan Barišić: • Austrija (8,9% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Belgija (58% Flamanci + 31% Valonci + 11% manjina, 1 rezervirano mjesto u parlamentu)
• Bugarska (23,1% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)…Pogledajte više

Branko Škrtić: Manjine ne mogu imati svoje zastupnike.Kroz stranke nek se izbore za mjesto u saboru

Vesna Bojkovska: HALOOOO HRVATSKA PROBUDI SE

Robert Jung: konačno da se nešto pokrene zašto bi glas manjina bio vrijedniji od glasa jednog hrvata

Petar Bumba: Neka mi netko pokaže državu u EU koja ima ovoliko manjinskih zastupnika u parlamentu? Mnoge države uopće nemaju manjinskih zastupnika pa nisu ugroženi ni u kojem pogledu. Možda ipak jedan za sve manjine a ostali na liste stranačke.

Željko Turković: Bilo je mnogo prijepora kada je u igri bila priča o 5,6,7 regija u Hr.
Neka se raspiše referendum o Izmjenama Izbornog zakona tako da bude i toliko izbornih jedinica (ili da bude samo jedna izborna jedinica) i da broj zastupnika bude najviše do 90!!Time bi se malo pomoglo.Znam da je to apsolutno nemoguće jer je to premalo mjesta za stranačke uhljebe!

Mario Kovač: Apsolutna podrška ovakvom prijedlogu,neka se manjinci na listama stranaka izbore za mjesto u saboru a ne da kao do sada zive na račun nas poreznih obveznika,pa još ucjenjuju i postavljaju ultimatume a dobiju glasove od članova šire obitelji.toga u Europi nema……

Vesna Rubčić: A sto je s onima koji zive van HR
ne placaju poreze a imaju svoje predstavnike u Saboru koji primaju ohohooo dobru placu od nas poreznika lijepe nase ?

Ankica Tepić: Podržavam inicijativu I sigurno ću potpisat ZA.Dosta je bilo da nacionalne manjine budu jezičac na vagi, a kao kompromis provode ucjenu pod paskom ugroženosti. Ugledajmo se u Europu.

Diana Lakoš: Manjine,baš kao i mi-čistokrvni Hrvati, imaju neka svoja prava u ovoj državi s obzirom na to da imaju državljanstvo, poslovnu sposobnost,pravo glasovanja i slično a i netko mora zastupati prava manjina običnog naroda a i onih javnih osoba,bilo da se radi o inozemnim veleposlanicima ili pak sasvim običnim inozemnim konobarima!Svi smo mi pred Bogom jednaki,samo moramo naučiti poštivati svoja a i tuđa pravila!

Luka Likovic: Referendum

Marko Maximir: Teror političke korektnosti kopni u Europi i u Americi. Svaki čovjek bi trebao vrijedit jednako pred Zakonom i na izborima. Nemože netko samo zato jer je manjina imati veća prava u odlučivanju ili nametat svoje stavove većini.

Evald Robič: Naravno ! Pa nemogu manjinci odlučivati i uvjetovati kao do sada. Također i oni iz dijaspore.

Mario Meštrović: Treba IZBACITI manjinsku listu. Nije nikada trebala ni postojati. To je uvedeno u vrijeme Krivoustog kao JOŠ JEDNA PRIJEVARA kojom je HDZ kupovao glasove u Saboru. ?

Sandra Benic: Manjina (Srbi) imaju veca prava od vecine. Ako im se ne svidja, neka idu di im bolje! Podrzavam 100%

Ivan Karlić: Manjine trebaju biti birane na redovitim listama kao svugdje u Europi.
U SDP-u je mnogo pripadnika srpske manjine a profesionalni Srbi sa manjinskih lista najveću stetu rade valstitom narodu svojim ponašanjem

Vjeko Mutavčić: Sigurno je samo da status nacionalnih manjina trebamo urediti, mislim da bi referendum iznjedrio previše nacionalističku kampanju i to bi nas opet vratili u 45. i priču čiji je tata ustaša a čiji partizan! Dakle nikako na referendum!

Diana Lakoš: Iskreno gledajući,kao manjince više vidim one Saborske zastupnike koji se ne slažu sa pojedinim stavovima i mišljenjima Martine Dalić i njene ekipe nego prave, rodom manjine!

Suza Babic: Rado cu podrzat incijativu. Ne mogu manjine odredjivati politiku vecinskom narodu.

Nenad Geušić: Tako je u svim europskim zemljama, manjine nemaju šta raditi u saboru nego imaju sva prava ko i svi ostali građani, i to je to

Dubravko Pokrovac: Ta farsa sa toliko velikim brojem zastupnika u Saboru, je jedinstvena u svijetu.

Mario Šimunić: Konačno ? dosta je pupavca i stanimirovica i furia radina!

Anita Ivancic: Manjinski zastupnici ne smiju biti prevaga kod sastavljanja vlade. Ne trebaju se birati zasebno. Ne moze parsto glasova vrijediti kao nekoliko desetaka tisuca. To ima samo kod nas

Marko Kalich: Sve ih treba izbaciti, ne samo manjince! Kako nam ide za par godina ostat ce sami penzici…

Mile Horvat: trebamo hitno referendum, ovlasti nacionalnih manjina svesti po ugledu na EU, oni mogu lokalno djelovati.eventualno jedan zastupnik i to bez prava glasa.

Boole Bolimir: Hitno to uraditi..jučer ??

Rene Kummerle: U Švicarskoj manjine nemaju zagarantirana mjesta u parlamentu. Svatko tko ima Švicarsku putovnicu može se ljepo učlaniti u registrirane partije i tu se kandidirati za liste na izborima. Na kraju odlučuju birači.

Slavko Lubina: Puna podrska referendumu. Jedina drzava uz hrvatsku naravno koja ima u parlamentu nacionalne manjine je Slovenija. Pa nismo valjda mi i slovenci najpametniji u EU-u ili samo zelimo biti veci vjernici od samog Pape.

Kristijan Bozic: Netriba dirat manjince triba i ostavit u saboru imaju svog predstavnika al im triba ukratit pravo ulaska u vladu i krojenja vlade i kraj price

Bojan Antolić: Apsolutna podrška inicijativi. Bilo bi dosta da manjine budu prevaga za sastavljanje vlasti i onda da ucjenjuju većinu.

Zdenko Marina Šimić: Nikakva manjinska mjesta jer su ionako infiltrirani u stranke…svima ista prava…ako ne onda jedno mjesto i to je dosta ! Koliko vidim i u drugim državama je tako. Kome se mi to dodvoravamo ?

Mihailo Milošević: treba smanjiti broj izbornih jedinica, bar na pet, a ne da skoro svaka stambene zgrada ima pravo ući u Sabor, i to sa jednakim brojem zastupnika

Domagoj Beno: Super ideja da se to već jedanput sredi i da se Pupovca riješi sa Hrvatske politike! Po najmanjem pitanju!

Neven Fergec: Naravno! Dosta je vise trgovačkih koalicija. Neka svaki zastupnik zastupa određeni broj glasača. Ne da saborsko mjesto ostaje i postaje familijarno.

Ante Puh: manjine i dijaspora su političke igračke za političari, kada njima treba uzme, kada ne treba bacaju.

Danko Komljenovic: Manjine trebaju biti zastupljene, al trebaju se birati kao i svi saborski zastupnici. Srbi u HR. imaju veća prava nego Hrvati u Repub.srpskoj i Srbiji. Manjinama treba dat onolika prava koliko imaju Hrvati u BiH i Srbiji. Nažalost ovakvim izbornim zakonom hrvati su manjina u vlastitoj državi ? Ja u tuđoj zemlji poštujem kuću u kojoj živim, a kod nas omogućiš i dadneš mu sva prava i još ti ruši kuću. ?Tako da jesam za referendum i odmah ću potpisati!

Ivica Beškara: Predstavnici nacionalnih manjina bi bili prihvatljivi kad bi se “borili” za one koje predstavljaju. Ovakvo djelovanje, manjinaca u Saboru, je na korist malom broju izabranih i odanih, a za ostale ih uopće nije briga. Zbog okolnosti i samog izbornog zakona imaju prevelik utjecaj na državnu politiku, što je neprihvatljivo. Da, treba ukinuti zastupnike manjina…

Tom David Ford: Ovo je najpotrebnija inicijativa od trenutka kad je zbog pritisaka izglasan ovakav izborni zakon i koja obavezno mora zavrsiti refrendumom i svaki Hrvat sa pravom glasa koji se ne odazove i ne da svoj glas ZA je izdajnik i nije zasluzio imati vlastitu drzavu.

Nada Trajbar: Ima i vaznijih pitanja za referendum. Zar da na takva pitanja trosimo novce ? Opet nas neko zabavlja i odvlaci pozornost sa bitnih problema.

Kornelija Ivos: svi državljani trebaju imati ista prava i obaveze, svi po istim principima biti birani. ovo što imamo u hrvatskoj je bolesno i nakaradno, da 300 plaćenih birača izabere zastupnike koji o svemu odlučuju i ucjenjuju vladu i narod.

Mario Majic: Nije toliko sto su u Saboru koliko smeta sto se nisu pomirili s tim da nisu u Jugoslaviji, oni naprosto ne zele hrvatsku drzavu.

Drijenka Rebrina Kosić: A jesu gosti, nema što!! Već unaprijed znaš tko će braniti Zakon!

Ivan Smoljić: Na parlamentarnim izborima trebaju za sve kandidate postojati jedna vrata, a ne stražnji ulaz na koji će neki direktno ući jer su manjina. Nastavimo li ovako, vremenom će rasti broj manjina po raznoraznim osnovama.

Jaksa Tomic: Konačno u RH treba uvesti reda za ulazak u Sabor , svima se treba pružiti ista mogučnost i želja za ostvarenje tog cilja . Ako jesmo svi pred zakonom jednaki tada nitko nema pravo da uživa bilo koje privilegije na štetu drugoga bez obzira tko to bio , došlo je vrijeme da tu nepravdu jednom zauvijek prekinemo …

Lidija Paris: Smije li u Hrvatskom saboru biti stranka koju je utemeljio ratni zločinac koji je osuđen zbog agresije na Hrvatsku?

Robert Orlović: Jeli Arsen Bauk izvršio državni udar falsificiranjem broja birača? Treba li zbogtoga kazneno odgovarati?

Zvonimir Osičan: Koliko ja znam sve stranke u svojim redovima imaju pripadnike “manjine” tako da ne vidim smisao sadašnjeg zakona. Idealan referendum da se riješe meštari “ugroženi”

Dragisa Pilizota: Nismoli isti prid bogon i pravdom koje manjine svagdi ima gladni i siti ovi gladni i zedni su manjine ovo.je hrvatska drzava jedan posteni jednostavni nije tesko zakon za sve isti

Drijenka Rebrina Kosić: Nemam ništa protiv manjina, no oni moraju poštivati sve Zakone države, prestati biti pijavice novca na dvije strane, te ako su manjine i drže se toga da u svojim ustanovama zapošljavaju SAMO svoje, onda neka shvate da su u RH Hrvati na prvom mjestu. Hoće svoju školu? Neka. I treba. Ali upis na fakultet i zapošljavanje prema hrvatskim kriterijima. Nikakva “manjinska kvota”.

Ivan Ovčar: to je normalna stvar… samo što to komunjarama i lažnim domoljubima ne odgovara jer ovako imaju sigurne ruke za zakone i nadglasavanje.. sve je to stoka sitnog zuba … čast izuzecima… odavno je trebalo izač na ulice i srušit tu stoku koja nas t…

Ivona Sekulić: Puna podrska, trebalo je puno ranije! Ovog puta nemamo kalkulator gdina Bauka, ali racunam na druge kojima ovo nece odgovarati. Dosta je terora manjine nad vecinom!

Diana Lakoš: Ne može nam nitko ništa,jači smo od sudbine!

Darko Levacic: Nacionalne manjine s posebnim, povlaštenim statusom u Hrvarskoj i u Europi su relikt iz prošlisti.

Goran Maxi: Tema ok , samo gdje su pravi akteri koju na ustrb sadasnjeg zakona godinama sjede u saboru i ebu cijeli narod. Mislim na Pupovca , Radina , Kajtazija i ostale.. Zanima me sto oni imaju za reci.

Zvonko Mijić: Naravno da treba promijeniti zakon po kojemu se ne bi birali pripadnici nacionalnih manjina. Usporedbe radi, koliko Hrvata sjedi u parlamentu Srbije?

Dalibor Horvat: Možda ovim referendumom neki više neće imati svoje predstavnike u Saboru ali neće ni izbaciti glavnog huškaća Pupavca s tim da ćemo ispasti primitivci i netolerantni prema manjinama koje žive u RH. Pucanj u prazno…

Dinko Pelaić: Listu nacionalnih manjina kao i dijaspore treba ukinuti, ako to Ustav dopušta, ako ne onda referendumsko pitanje mora obuhvatiti obadvije liste. Najnovija trgovina glasovima u Saboru, govori sve o tim listama, bez kojih nije moguće formirati većinu. Ta trgovina ide uvijek na trošak i štetu nas građana s jednim državljanstvom i jednim mjestom boravka, za razliku birača s navedenih lista.

Nena Kereš: Manjine nemaju što tražiti u hrvatskom Saboru.. A u Vladi da ne pričam! Gdje to u EU manjine oddređuju sudbinu većine odnosno nacije?! Gdje to manjine vijeđaju, ucjenjuju i što sve ne rade naši manjinci Hrvatima..

Darija Kozaric: Zasto ne ukinuti mandate za dijasporu oni tu ne zive dok manjinci tu zive i skupa s nama placaju porez da bi dijaspora mogla ocuvat svoja stecena prava.Pa zar zbilja nemamo vecih problema od manjinskih zastupnika?

Ivana Matković Đuras: Samo kod nas manjina ima veća prava od većine, bilo koja…

Josip Mihaljević: Mislim da je krajnje vrijeme za taj potez.

Davor Penzar: Ako neko ne treba predstavnika u Saboru, onda su to ljudi koji ne žive u RH, pa tako ni dijaspora

Slobodan Šarić: To su gluposti,svi imaju Ustavom ljudska prava i tu je točka. Da je želja za iskrenim rješenjem ograničite mandate na najviše 2-3 mandata i gotova priča,ujedno ste utjecali i na korupciju!!

Anthony Sisarich: Cijela EU ima ukupno OSAM ‘manjinaca’ a mala 4 miljuna Hrvatska isto OSAM ? Zašto ? Ostala privrženost ‘Bratstvu i Jedinstvu’ ? Furio Radin i Milorad Pupovac imaju najduži staž u Saboru ; duži i od Šeksa ! Njima odgovara i lijeva i desna opcija , uvijek profitiraju , oni su uvijek u Saboru ?

Antun Horvat: Podržavam inicijativu!Daljnim zadržavanjem ovakvog izbornog sustava,europi i svijetu konstantno potvrđujemo sumnje koje nas percipiraju kao društvo u kojem su nacionalne manjine ugrožene i u neravnopravnom položaju u odnosu na većinski narod.Takova teza ne stoji jer je Hrvatska i gospodarsko i politički jednako “majka i maćeha” za sve svoje građane.

Ivana Ašprijan: Etnobiznismeni, rukopoloženi i uhljebi nek pakiraju kofere – sve ćemo ih potaracat – demokratski – ostat će birani od naroda koji će služiti narodu!
#ZaPromjenuIzbornogZakona

Goran Matanović: U ovoj drzavi je*eno smo najeb… dokle god je hdz na vlasti.
Zarih toliko ima u sadasnjoj vladi.

Boris Ferdelji: Katastrofa! Od svih stvari koje u izbornom zakonu treba promijeniti, prijedlog je da se izbace predstavnici manjina?
Nije bitno što u Saboru sjedi gotovo četvrtina zastupnika koje nitko u Hrvatskoj nije birao, a niti to što se izborne jedinice razlikuj…

Ivo Bodul: Manjine su sastavni dio RH, a civilizacijsko dostignuće i obveza većine je osigurati im i omogućiti iskazivanje i zadovoljenje specifičnosti koje su bogatstvo Hrvatske. Prava i položaj manjina ne treba suditi prema istupima pojedinaca i manjih grupa, Zar bi većinski hrvatski narod trebalo suditi prema stavovima i izjavama evidentne manjine koja veliča poraženi fašizam i zagovara NDH i ZDS.

Tomo Lujić: Inicijativu podržavam iz jedinoga razloga zato što manjine ugrožavaju većinski narod u svim političkim odlukama i nacionalnim odlukama za RH od velike važnosti za budućnost RH.Znamo koje su to manjine to su Srbska manjina ne svi ali njihovi predstavni…

Pavica Šubašić: Izborni zakon kreiran je za potrebe interesnih grupa . Omogućuje manipulacije glasovima većine kao i glasovima nacionalnih manjina….samo manjine to bolje naplate !…zato balkanski izborni zakon treba zamijeniti europskim !!!

Danica Bakar: Svi moramo imati jednako pravo glasa stoga sam za referendum!!

Eddie Borsalino: Ja ne znam zasto odjednom manjine smetaju a kad nas se trebalo za prvu liniju fronta nije se pitalo tko je i odkuda je !

Slobodan Šarić: Cijeli izborni zakon je ništavan, po meni bi trebalo definirati tko uopće može uči u politiku, imamo ljude koji su završili filozofiju,političke nauke, pravo,komunikacije i sl. a nama sjede u vlasti kafanđije, borci i suborci , ljudi koji trebaju ocjenjivati radove akademika pa gdje to ima…

Zdenko Udovičić: Republika Hrvatska jedina je država u Europi i svijetu u kojoj nacionalna manjina (srpska), odlučuje o sudbini većinskog hrvatskog naroda. Osobno ne vjerujem u mogućnost da se raspiše bilo kakav referendum na predloženu inicijativu jer će odmah u startu biti proglašena kao akt na nacionalne manjine i samim time odbačena.

Boris Sotošek: Nacionalne manjine su ogledalo hrvatske demokracije, a mnogi bi željeli uništiti najslabiju kariku.

Ante Pacho Bevanda: Kako netko sa Hrvatskom putovnicom može biti manjina ???

Marina Grom: Za referendum – ovo je preraslo u etnobiznis i beskrajne sramotne ucjene, a najvise pate upravo pripadnici manjina koji ne pripadaju predstavnickoj eliti.

Željko Pavličević: Mislim da su manjine prezastupljene u Hrvatskom Saboru. 8 zastupnika manjina od ukupno 151 je puno previše što im daje moć da uvijek budu neophodni za sastavljanje Vlade. Svaka dosadašnja Vlada je skupo platila njihovu podršku. Dakle u Hrvatskoj manjina upravlja većinom. Najbolje rješenje bi bilo smanjenje broja zastupnika manjina na 3. Tako ne bi bili izbačeni iz Sabora, a smanjio bi se njihov utjecaj.

Josip Mitrović: Grdno se varamo ako mislimo da s izmjenom izbornog zakona rješavamo problem.Ta tri glasa otići će lijevoj opciji i što onda.Opet dva bloka kao i dosad. Riješenje za Hrvatsku je jedna izborna jedinica.Tada će sve biti jasno i jako teško će biti manipulirati s biračima. Naravno i modernizirati sam proces izbora.

Franjo Bilder: Za referendum!
Dosta nam je ucjena!

Tomislav Graničar: zastupnike dijaspore kao i zastupnike nacionalnih manjina treba ukinuti jer se zasnivaju na rasističkoj osnovici krvi, srodstva. jedini ispravni zastupnici u saboru su predstavnici onih kojima sabor određuje prava i obveze.
Marko Svilaj Referendum,pa neka Hrvati odlučuju o Hrvatskoj a ne etnobisnismeni….

Gordana Zelenika: Za referendum o pravoj ravnopravnosti svih stanovnika RH . Neka budu izabrani ljudi sa najviše glasova koji su svojim radom stekli povjerenje biračkog tijela . Napredak i razvoj zemlje je u interesu sviju pa bi trebao biti i u interesu manjina u koliko se prema zemlji u kojoj žive ne odnose separatistički i autonomaški .
Potaknimo istinsko zajedništvo svih građana RH koje njeni lojalni građani istinski žele a ne vladavinu etnibiznismena koji trguju svojom nacionalnošću !

Bozena Plancic: Ne stoji li u Ustavu RH da svi imamo jednaka prava?! Osobno, smatram kako u našoj državi najmanja prava imaju Hrvati, jer manjine su u povlaštenom položaju, počevši od izbora zastupnika u Sabor RH, pa najdalje.

Ivan Bogumil Leto: Manjine trebaju imati JEDAN glas a ne dvostruki/Biraju listu manjna i stranačku listu/ Trebaju dobit mandata koliko prosječan mandat vrijedi za ostale.I Konačno treba u Hrvatskoj organizirati 100 izbornih jedinica i birati smao jednog zastupnika iz svake ali onoga tko tu živi najmanje četiri godine prije kandidature!Referendum za opoziv istog sa skupljenih 10% potpisa izišlih birača na izborima.Tako da svi iamo svog zastupnika i d aga možemo kazniti ili nagraditi bez obzira na stranačku pripasdnost ako se bori za svoju izbornu jedinicu!!!!!!!

Marija Bilic: Hvala dragom bogu da se ta inicijativa vec jednom pokrene i da bi se svi zastupnici mogli boriti po istim kriterijama, za ulazak u Hrvatski Sabor, bez obzira koga oni zastupaju i kojoj vecini ili manjini oni pripadaju.
Takoder je vazno da se sve stranke ukinu koje zastupaju samo jednu manjinu, kao sto je napr. SDSS. Trebamo se zasigurno zapitati, ciju politiku vodi ta stranka? Da li je to u skladu sa hrvatskim interesima ili je to interes njihove maticne drzave. To je upravo to sto radi podjele i stvara mrznju i netoleranciju u nasem drustvu. Jednako tako je nedopustivo da se u Hrvatskom Saboru koristi bilo koji jezik osim hrvatskoga, sto to nije slucaj.

To se moze rijesiti tako da se manjinci mogu ukljuciti u politicki rad kroz postojece ”hrvatske stranke” koje ce se boriti za njihova prava, gdje oni i sami mogu biti birani i dobiti odredeni broj glasova da bi mogli uci u Hrvatski Sabor i zalagati se za ostvarivanje svojih prava i zelja za bolji napredak u svakodnevnome i kulturnom zivotu. Ovo je praksa Skandinavskih zemalja, i poznato mi je iz vlastitog iskustva da se svaka stranka bori za glasove manjinaca kojih ima u parlamentima i vladama a takoder i u zupanijskim i komunalnim vjecima.

Grgo Mrva: Treba revidirati izborni zakon !
To je proces koji u Hrvatskoj predugo traje a sve zbog nesposobnosti stranačkih čelnika HDZ-a i SDP-a.

Željko Penić: što prije to bolje……podržavam apsolutno !!!!!!!

Božidar Maškarin: Hrvatski sabor ne bi smio imati više od sto zastupnika,vrijeme je za promjene….

Mario Miličević: Apsolutno podrzavam i jedva cekam referendum!
Dosta je ucjena!

Mihailo Milošević: ovo je kako vidimo treća podvala da neka stranka koja je na vlasti napravi sebi pogodniji položaj do pobjede na parlamentarnim izborima, prva je da imamo toliko napravljenih izbornih jedinica u kojima su većinom njihovi simpatizeri i ako te neke iz. jedinice imaju jako mali broj građana, druga podvala je ta da na biralištu ako se javi glasač i hoće glasati za nacionalnu manjinu, tada on nema pravo glasati za listu gdje su stranački kandidati i to baš njegovi simpatizeri, a ovo treće je u “toku” , prijedlog za referendum koji će samo još više podići mržnju prema različitosti …… Ako baš i ne objavite ovaj moj komentar (za mene to nije ni bitno) iza kojega ja stojim kao što znam da je to mišljenje mnogih parlamentarnih stranaka, zato pozivam i molim da ova krasna emisija HRT Otvoreno bar otvori pitanja koje sam ovdje istinito nabrojio . Hvala

Blaisepa Scal: Treba skrojiti zakon po singapurskom modelu ”JEDAN ČLAN JEDAN GLAS” gdje bi se predstavnici manjina birali preferencijalno iz redova vladajuće klike, a sve pod strogim nadzorom DIP-a, civilnih udruga te vatrogaštva ako bi među njima zaiskrilo. Takvo je naime singapursko uređenje demokracije koje se već počelo implementirati u razvijenim zapadnim zemljama, a imalo je nemjerljiva odjeka na porast uvažavanja različitosti, pozitivne diskriminacije žena te zapošljivosti imigranata u prekarijativnim djelatnostima te radu na crno. Dakle, strogo primjeniti singapurski model uz pokoju korekciju sukladno našim društvenim normativima i običajnostima.

Tomislav Sabadoš: Najpoštenije je tako,koliko glasova dobiješ tako i prođeš…demokracija..a ovako kakvi god izbori bili oni su uvijek pod suknom i drmaju Vlade…. Kako u Europi tako i kod nas…

Boris Vukic: omjer 4:1

Maja Seka Sekanić: Za referendum, dobili su vise nego igdje na svijetu i jos se usude ucjenjivati i to na sramotu upravo manjina koje predstavljaju!! Apsolutno nedopustivo!!

Judita Judy Keglevic: Izborni zakon treba mijenjati. Manjinci žive , rade i stvaraju u Hrvatskoj, plaćaju poreze, imaju obveze kao i svi drugi građani RH,hrvatski zakoni odnose se i na njih. Dijaspora živi po cijelom svijetu i nije u redu da preko svojih zastupnika nama “kroje” zakone. Oni žive po zakonima Njemačke, Novog Zelanda, Kanade, Australije, BiH, što ih briga kakve ćemo mi zakone imati? A manjinci ne bi smjeli biti “prevaga” na formiranju saborske većine. Tek kad mandatar skupi 76 glasova (bez manjinaca) onda bi se moglo eventualno razgovarati s njima o koaliciji. Sadašnja situacija pokazuje sav apsurd izbornog zakona.

Joja Dedaković: Za referendum sam, jer ove ucjene manjinaca su sramotne za Hrvate.

Branko Borlak: Srbi ,Mađari ,Italijani i drugi manjinci oni žive u hrvatskoj državi ,i svi jednaka prava imamo , zašto bi oni bili favorizirani ,kad nigdje više prava nemaju na svijetu ,u srbiji u parlamentu nemate ni jednog hrvata ,a mađar je veči srbin od srbina ,i zato ima privilegij na sve bonuse !

Toni Glowatzky: U Kanadi postoji 338 izbornih jedinica u kojisma se bira 338 zastupnika. Rezultat toga je činjenica da svatko zna tko mu je zastupnik, nema stranačke stege, nema zamjenika zastupnika a svim potencijalni ministri moraju biti prethodno izabrani na izborima. Ovo rješenje sam predlagao gospodinu Robert Podolnjak alio naravno bez njegve reakcije.

Marijan Milicevic: Tada ce tek Hrvatska biti slobodna

Luka Vranješ: Sve najbolje. Ako jedna Francuska sa milijunima pripadnika manjina nema nijednog zagarantiranog manjinskog zastupnika, zasto bi mala (uz to etnicki izrazito homogena) RH imala 8??

Senko Puskar: Zasto mislite da je to izbacivanje predstavnika manjina iz političkog života..bas suprotno.Budu imali vecu snagu.Ovak vec 27 godina sa sto glasova ulaze u Sabor .Nije uredu prema drugim zastupnicima.Svaka stranka moze ih staviti na svoje liste ..

Snjeska Kranjčec: Pupovac sa svojim zahtjevima maltretira većinsko stanovništvo i tako već godinama.Dal su Hrvati tako bučni u Srbiji i zaštićeni ko Velebitska degenija kao što su Pupovac i njegovi ovdje ? I uostalom zašto žive u zemlji koju toliko mrze ?
Široko im ispod neba…..

Senka Bakovic: Ona osoba koja ima hr državljanstvo i živi u RH je hrvat-ica točka sve drugo je korištenje sustava u Americi žive Amerikanci a svi znamo di su nativni Ameri završili

Josip Čunčić: Teško da predstavnici nacionalnih manjina imaju veliki doprinos u promjeni domaće politike; u većini slučajeva nešto “pošpotaju” ili iznose mišljenje,to jest zadovoljstvo. Ali zašto se inicijativa pokrenula sad?!

Branimir Šoda: Ako smo ušli u EU onda se tako i ponašajmo,svi smo taoci jedne manjine i svi znamo koje

Milos Karic: Opet srbi krivi za stanje u hrvatskoj. Da su druga vremena neke bi i noc popila. Srbi i dalje za sve krivi a hrvati cvijece. Pametni hrvati su spoznali kakav olos vodi hrvatsku pa bjeze, sabotiraju da imaju vise djece, ukratko hrvatska je sve losija i losija.I za sve krivi srbi. Strasna logika. Samo se pitam tko ce biti kriv hrvatima kada srbi potpuno izidju iz sabora i napuste hrvatsku. Ipak je problem u hrvatima i sva zla u hrvatskoj nacinili su hrvati i tako postali ocevi nacije, generali, branitelji, poduzetnici i bogatasi. Sada sa takvima treba zivjeti, zacepiti nos i usi i usta i iskljuciti mozak (pod pretpoetavkom da ga imaju)

Christina Mušac: U redu mi je da se manjine ne tretiraju posebnim pogodnostima ,a još bi mi više bilo u redu da se vrate glasovi dijaspori i da se uvede dopisno glasovanje za sve Hrvatske državljane ma gdje bili. Izborni zakon sada je užasno nepravedan prema Hrvatima. Diskriminirajuci za one van domovine .

Ivana Klanac Đuračić: Naravno da podržavam dosta mi je kojekakvih pupija…

Jasmina Markota: Prevelika prava manjini koja je od prvih dana protiv Hrvatske kao slobodne države i koji su bili teroristi te koji i danas rade protiv Hrvatske. U skladu sa ostalim primjerima iz drugih država vrijeme je za smanjivanje prava manjina.
Sanja Horvat: Sramotan prijedlog. To što pojedincima s manje moći ne odgovaraju pojedinci s više moći nije razlog da se tako strahovito bacimo niz liticu civilizacijskih postignuća. Ovakvi nas prijedlozi stavljaju uz bok fašističkim režimima koji očito opet cvijetaju u Lijepoj našoj.

Josip Budiša: Ukoliko su manjine u RH zadovoljne s postojećim izbornim zakonom i po njemu razmjerno broju stanovnika zastupljene u Hrvatskom Saboru nema potrebe zakon mjenjati. Manjine treba uvažavati po uzoru kako to čine države s razvijenom demokracijom.

Christina Mušac: Neki predstavnici nacionalnih manjina ,i nisu lojalni Republici Hrvatskoj . Takvima bi zabranila bit na listama za Hrvatski Sabor.

Ognjen Žegarac: Podržavam referendum, naročito nakon RTL-ovog razotkrivanja Pupovčevog kupovanja glasova novcem iz proračuna!

Marija Bojcic: Podržavam u cijelosti prijedlog dr Željka Markić za promjene izbornog zakona a poglavito ukidanje saborskih mandata manjinama i dodjela istih dijaspori te uvodjenje elektronskog i dopisnog glasanja pa će time izlaznost biti drastično veća i time izborni rezultat vjerodostojniji a takodjer preferencijalno glasanje doprinosi neposrednijem biranju kvalitetnih osoba a ne stranaka.

Željko Plavša: Za svih ista prava….

Dragica Camin: Zar ne mislite da je konačno nastupilo vrijeme da Hrvati uzmu sudbinu Lijepe Naše u svoje ruke, a ne da se unatoč stoljetnoj težnji i konačnoj neovisnošću i dalje savija pod ucjenama onih koji su je vjekovima tlačili, stoga smatram da manjinama definitivno nije mjesto u Parlamentu, uspostaviti praksu kao što je u većini država EU-a čija smo članica.

Mara Ćurić Buntić: Odlično, nigdje na ovom svijetu nema da nacionalne manjine zlostavljaju vecinu , ne mislim na postene Srbe vec na njihovog predstavnika

Nadalina Malenica: Jedino ispravno!!Referendum kojim će se spriječiti idiotske posebne liste za manjine, koje po sadašnjim „regulama“ mogu s neznatnim brojem glasova ući u Sabor i zlostavljati Hrvate.

Barbara Jonjić: Vrijeme je da Hrvat bude konačno svoj na svome…onako kako su to uredile i ostale nacionalne države.
Podrška prijedlogu u cijelosti ??✌

Vedrana Spadoni: Hrvatska je država ravnopravnih građana, a ne država jednakijih od jednakih.

Željko Mihetec: Ja sam za to da srbi budu u Hrvatskoj zastupljeni isto kako su Hrvati u srbiji!!

Helena Kljaić: 20.000 glasova Hrvata ima pravo na 1 zastupnika !

Lili Bencik: Od svih Europskih zemalja Hrvatska ima najviše manjinskih mjesta u Saboru ,čak 8! Mnoge zemlje EU sa većim postotkom manjina ,nemaju uopće rezervirano mjesto u Parlamentu za predstavnike manjina! Podržavam inicijativu za ukidanje manjinskih mjesta u Saboru,a povećanje mjesta za dijasporu umjesto manjinaca ! Manjine ostvaruju svoja prava u lokalnoj samoupravi !

Sinisa Modric: Potpisujem…neka rade postuju hrvatsku ili na vjesala

Davor Meštrović: hoće, ako se ne pojavi opet neki ministar uprave, kao što je zadnji put Arsen Bauk prevario javnost o stvarnom broju birača i nije dozvolio referendum mada je bio prikupljen dovoljan broj glasova za njega.

Davor Meštrović: ne zaboravimo i na ulogu vas(nehrvatskih) medija kod bilo kojeg referenduma, te kako stajete na stranu vladajućih i sprdate nosioce inicijative(npr. Markićku), tako da će to ovisiti o mnogim faktorima osim “političke volje.”

Ante Petričevic: Neka bude isto kako je to regulirano u EU !

Davor Meštrović: Osim toga predstavnici manjina(manjinskih lista) nemaju što tražiti u saboru i odlučivati o nacionalnim interesima još uvijek jedinog, hrvatskog naroda. To samo može stvoriti štetu i kontra efekt, pa i mržnju.

Vlatka Luba Vazdar: …obavezno sprovesti referendum, a ostaviti eventualno jednog predstavnika manjina i rotacijom ga mijenjati svake 4 godine na izborima…

Nenad Heho Komušar: Politički manifetluk za skretanje teme s bitnih pitanje, a ujedno i diskriminacija. Hoće li se ukinutu i mjesta dijaspori, jer je potpuno nebitno da ona sjedi u RH Saboru? Hoće li se inicijativom za ukidanjem predstavnika nacionalnih manjina dokinuti prava u zemljama gdje su hrvati nacionalna manjina?

Zef Kajtazi: Dok imamo preko 500 općina, 22 županija, na stotine agencija, nekoliko pravobranitelja, tajnica tajnice, po 3-4 savjetnika skora svaki načelnik općine… nije problem u 8 zastupnika. Ako mislite da sa par stotina glasova je nepošteno ući u Sabor, ja predlažem i drugi krug izbora. Nisam mišljenja da manjine diktiraju formiranje vlasti, manjine uglavnom čekaju formiranje većine bez njih, oni samo uvršćuju većinu.

George Bailey: Podržavam referendum. Nadam se da će uskoro odzvoniti etno biznismenima.

Robert Petris: To je više nego nužno, nebi li se hrv. demokracija spasila te izvukla iz ovog blata!!!

Klaudija Karamatić: Ponajprije predstavnici srpske i talijanske manjine, nisu realna slika svojih naroda i njihovih odnosa prema našoj domovini.
Upravo su oni preteća ovoj inicijativi koja mora ići u smjeru potpunog ukidanja lista nacionalnih manjina i obvezatnom povećavanju broja predstavnika hrvatskog iseljeništva.

Kata Rastigorac Samonik: Svi ljudi, bez obzira na nacionalnu pripadnost trebali bi imati ista prava i iste obaveze. Svako odstupanje u bilo kojem drugom smijeru izaziva kod drugih srdžbu i neslaganje.
Zato sam da se manjinski zastupnici biraju i budu birani kao i svi drugi gradjani lijepe nase.

Beza Hunter: diasporu treba prije maknuti…iz glasanja i sveg ostalog…što ima ko odlučivati u Australiji ili negdi drugdje kako ću ja živjeti u Hrvatskoj…

Ante Rašić: Zašto se u emisiju zovu pripadnici manjinskih političkih stranaka jer su one u sukobu interesa, trebalo je zvati pripadnike manjinskih zajednica.

Ana S. Zizi: Treba raspisati referendum da se drastično smanji ukupan broj zastupnika, po mom sudu bolje da ih uopce nema, ali eto može kompromisno njih 30-ak. Uvijek netko odvraća od stvarnih tema, treba sve države, regionalne i lokalne nepotrebne rashode srezati,…

Željko Stanić: Beza Hunter molim vas napišite jednu demokratsku državu svijeta gdje je dijaspora ne moze glasovati na izborima države čije državljamstvo ima?
Dajte molim vas.

Jurica Vrvilo: Prevelika prava manjini koja je od prvih dana protiv Hrvatske kao slobodne države i koji su bili teroristi te koji i danas rade protiv Hrvatske. U skladu sa ostalim primjerima iz drugih država vrijeme je za smanjivanje prava manjinama kako to da s…

Vlado Golubić: Ako manjinski zastupnici žele biti politički faktor koji će odlučivati i presuđivati u Saboru, nek onda svoje mandate izbore u jednakoj političkoj utakmici kao i sve druge stranke, Sa poklonjenim mandatima ne smije biti ucjenjivanja, a to traje već previše dugo. Hrvatske kune završile su kao pomoć Srbima na Kosovu.

Jozo Krnjić: Odma bez referenduma

Petar Ivanović: Gospodo manjine su jako mali problem i na to se ne troši energija, nama treba referendum o daleko važnijim stvarima. Prva od njih je zakon o političkoj odgovornosti i načinu donošenja zakona i odluka koji će uvesti narod i struku na scenu, i tako u sta…

Hrvoje Lokmer: gda. Markic – Zena, majka kraljica

Zeljko Zec Bogati: Pa molim vas zar ih nije vise dosta

Mirko Barnjak: za

Drago Papic: Uvijek prepisujemo europske zakone, prepišimo i sada

Manuel Mance: Ravnopravni izbori za sve kandidate bez obzira na nacionalnost, to je prava jednakost i demokracija. Bez manjinskih lista.

Anno Domini Jezerčić: Obavezno provesti referendum pa ako pređu prag onda ok

Vedran Veca Jadrijević-Mladar: Kakve manjine zar ne postoje Hrvatski građani!? Dosta je toga da manjina upravlja vecinom politickom trgovinom!

Đuro Kramarić: Taj zakon treba usvojiti i bez referenduma

Ivan Pivac: Ako manjine mogu odlučivati o svemu u Saboru, onda trebaju kao i svaki drugi zastupnik na potpuno jednak način biti i birani u Sabor.
Očigledno nisu svi jednaki po Zakonu (kako Ustav obvezuje) kad netko može u Sabor biti izabran sa 12000 glasova, a drugi sa 300 glasova…

Miroslav Ambruš-Kiš: Oni koji postavljaju to pitanje ne mogu izbjeći da ISTO TO što zagovaraju važi za – dijasporu. I to s isključivanjem državljana BiH koji nisu dijaspora.

Dragica Šimić Brcina: Naravno da podržavam referendum.

Marija Zdenka Malika: Da! Svakako referendum. Dosta je ucjenjivačke politike Pupovca, koji ide po instrukcije u Beograd Vučiću. Hrvati kao manjina NEMAJU ISTI TRETMAN U Srbiji.

Ivan Jurić: Slažem se da manjine imaju svoje zastupnike, kao i u drugim uljuđenim i demokratskim evropskim državama i to je to. Ako smo članica EU neka bude kao kod njih..

Zdenko Veber: Isto pitanje i za dijasporu..

Krešimir Šprajc: Potpuno podržavam. Neka se prava svedu na europski nivo, i prestane trgovina mandatima manjina. Ujedno neka glasuju jednim glasom kao svi mi.

Davor Meštrović: a Đapić je tu samo kao saboter(izdajnik) kao u prijašnjim akcijama(propasti HSP-a i hos-ove ploče). Željka, riješi ga se ako misliš imati šanse!

Miroslav Čolić: O izbornom zakonu treba raspravljati u Saboru, ali politički predstavnici u Saboru su korumpirani pa se unaprijed može znati da se ništa neće mijenjati. Zato je do promjena moguće doći samo djelovanjem iz civilnog društva. Nazalost, nekim političkim mrtvacima će predstojeće politikantsko napuhavanje priče o referendumu jako dobro doći da nešto, već po starom običaju, ušićare.

Luka Njj: Uz pitanje manjina trebalo bi potegnuti i pitanje dijaspore. Manjine za razliku od dijaspore barem plačaju porez u RH.

Drago Tomić: Smanjiti cjelokupnu upravu..administraciju..prava manjina regulirati na drugi nacin..nemoze netko u Sabor uci sa 500 glasova…neka samo glasaju o zakonima koji se ticu njihovih prava..

Goordana Jurić: Zamislite da Turci u Njemačkoj ucjenjuju Merkelicu, kao što to radi Pupovac u RH. Pametnom dosta.

Nikola Puhanic Nikica: Smatram da manjine trebaju imati isto pravo u donošenju odluka u saboru, ali znači naglašavam ISTO pravo , ali isto tako da imaju ista prava kao mi građani koji nismo manjine, a ne da imaju prava veca nego mi , što je sigurno tako zbog toga što oni mog…

Diana Kamenić: U slobodnim i otvorenim društvima, naspram nacionalističkih i totalitarnih društava, sva ljudska prava počinju od prava – manjine. Obrnuto ne može biti. Jer ako se kreće od većinskih prava, tada se uvijek i nepogrešivo teži potpunom obespravljivanju svih onih koji toj većini ne pripadaju. Tome nas je barem poučio primjer Hitlerove Njemačke i njezinih satelita….

Alen Filipovic: Za sabor bi trebalo uvest blesometar tako da neki zastupnici prestanu gnjavit ljude temama od kojih nitko nece zivjet bolje.
Raspisite referendum o minimalnoj placi !

Krešimir Lukinić: Krcag ide na vodu dok se ne razbije. Pupovac i SDSS su nakon rata dobili ruku pomirenja od vecinskog naroda s ta 3 zajamcena mandata, ali su ih iskoristili da bi krenuli u progon hrvatskih vrijednosti. Narod je iziritiran njihovim ponasanjem i sigurno ce oduzeti Pupovcu i SDSS-u ta 3 mandata, prije ili kasnije.

Tomislav Zeman: Ploče, manjine, debate i izbori?? Za koga?? OVE LJUDE U AUTOBUSIMA TO VIŠE NE ZANIMA!! A takvih je sve više i Hrvata i manjina!

Mato Popic: Puna podrska referendumu

Marijan Križić: Svega 10-ak posto pripadnika nacionalnih manjina glasuje na tzv. manjinskim listama. To znači ili da uopće nisu zainteresirani za manjinske liste ili koriste povlasticu fe facto dvostrukoga glasa: biraju svoje kandidate kao i ostali građani, jer ionako imaju zajamčeni broj manjinskih mandata u Saboru.

Tonci Peric: Uvesti standard EU za nacionalne manjine jer se stalno pozivamo na EU “vrijednosti”. Republika Hrvatska treba biti jedna izborna jedinica uz obvezatno uvodenje elektronskog glasovanja. Bez nemoralnih postizbornih koalicija.

Krešo Pavlek: manjine su meni najmanji problem. Meni su najveći problem političari RH, koji besramno pljačkaju svoj narod.

Vlado Sabljic: Ni u jednoj zemlji nema nacionalne manjina i takvih da odlučuju u vlasti samo u cirkus drzavi kao štoje hrvatska u dijaspori IMA više hrvata nego hrvatskoj a imaju 3 zastupnika …hrvatska je država u banani.

Dario Štehec: Bauk je doktor za ovu ekipu,a sugovornici su mu ne dorasli i nemaju legitimitet pokretati takve inicijative.

Andrej Vasilj: Gledam vas preko interneta iz New Jersey-a.Bruka I sramota od emisije
G.Bauk Sdp je uvjetovao USTAV HR PRED ulazak u Eu tj da se smanji broj zastupnika iz emigracije. Manjine u svijetu kojem vi u Hrvatskoj tezite nepostoje, kod vas xy osoba dobiva po…

Marijan Križić: Neki gosti spominju da je ukidanje tzv. manjinskih lista diskriminacija prema manjinama. Upravo obrnuto: pravo na povlašteno glasovanje, pri čemu zastupnici manjina ulaze u Sabor s 20-ak puta manje glasova u odnosu na ostake zastupnike – diskriminacija je u odnosu na ostale građane!

Fran Des Mozges: Komentar temi u vecerasnjoj emisiji.
Neke manjine rade na štetu hrvatskoj, djele narod i uvode ne mir među ljude, a strani mediji na našu štetu krivo prenose po njihovim obavijestima.Promijenimo to, neka se brinu o svojim manjinama i našim manjinama u njihovim zemljama.

Danko Komljenovic: Mi živimo i NJEGUJEMO još Bratstvo i Jedinstvo ; cijela EU zajedno ima 8 manjinaca kao jadna mala Hrvatska sama 8 ?

Marijan Križić: Posebne liste s manjinskim zastupnicima, koji odlučuju tko će formirati Vladu, nema ni jedna zemlja u Europi. Držimo se, stoga, europskih demokratskih standarda!

Davor Meštrović: a SDSS stranka ratnog zločinca Hađića treba biti zabranjena, a kamoli na našoj javnoj kući.

Darko Vidovic: Kada će se u Hrvatskoj znati broj glasača?

Franjo Crni Mamic: Zanima me zašto se gospoda u studiju bave sa pitanjima koja neće spriječiti odljev mladih i školovanih građana nego se bave pitanjima koja će samo njima pomoci i osigurati egzistenciju!!

Davor Vikert: Gospodin milošević laže tako da smrdi.
Veli lik da im na biračkim mjestima nedaju listić za manjince…ja tvrdim da je on lažov i molim ga da imenuje izborna mjesta gdje manjincima nisu dali da glasaju!!
Naprosto je jadno slušati takve laži od tih profesionalnih manjinaca.

Đuroq Tuković: Pitanje je zašto je važnije da postoje zastupnici manjina, a uopće se ne govori o zastupnicima iz redova socijalnih grupa prema učešću u stanovništvu. Npr. ako radnici nižih primanja imaju 25% učešća u stanovništvu, tada bi 1/4 zastupnika u Saboru trebali biti iz njihovih redova. Tko je nametno pogrešan fokus u zastupljenosti?

Darko Gse: Neka se da pravo 5 mjesta u Saboru braniteljima

Sanja Bašić: Veliki pozdrav gospođi Markić. Bravo.

Milica Pupic: Nigdje u svjetu manjine ne vode glavnu rijeć kao u Hrvatskoj ZAŠTO?

Darko Sabljak: Jel u SAD-u postoje nacionalne manjine I koja su njihova prava?

Tamara Tuđman: Šuk Za referendum!

Ruža Ravlić: Demokracija je vladavina volje većine. Manjinski zastupnici služe za potkusurivanje, trgovanje glasovima pa stoga ne bi smjeli sudjelovati u vladi. Cijela Hrvatska treba biti jedna izborna jedinica i svi trebaju po istom pravilu ulaziti u Sabor! I

Josef Horvatich: za referendum

Andreas Lončarek: Naravno da treba referendum. Hrvatska je država hrvatskog naroda a ne manjinaca. Neka Pupovac odlazi u povijest!

Stipan Jurisic: To sto se trenutno desava u Hrvatskoj je cisti Apartheid

Zeljko Matic: Potrebno je ne samo prilagodit izborni zakon, nego konačno i stranke profilirat iz pokreta u normalne stranke, a biračima izbit iz glava jednoumlje jednostranačje i komunističku uranilovku

Miljenko Marić: Ne kradu na izborim “HDZSDP”, na izborima krade D’Hondt (dontova metoda- preračunavanje glasova u mandate), stručnjak kojeg su zajedno unajmili SdpHdz i potpomogli ga nakaradno skrojenim izbornim jedinicama (kako bi onemogućuli bilo kakvu demokraciju osim dupola i izmjene na vlasti njih)! Da bi cijela operacija kodnog naziva”’41-45″uspjela izvršena je okupacija Ustavnog suda, DIP-a i APIS-a.
O krađama pri glasovanju, brojenju, analizi i informatičkom unosu tek slijedi.
Zaključak je da D’Hondta treba identificirati, locirati i transferirati odakle je i došao ili ga kratkim postupkom odstrijeliti zbog zdravlja naroda, nacije i države.
Neustavne i nezakonite izborne jedinice treba raskrojiti po hitnom postupku i onemogućiti da se izbori u RH ikad više provedu po ovom modelu. Bez toga nema ozdravljenja niti poboljšanja.
NEUSTAVNOST IZBORA U REPUBLICI HRVATSKOJ 11.09.2016.
MOGUĆNOST POTONUĆA U DEMOKRATSKI LIMB !?

Primjer 1.
4. izborna jedinica- broj birača 329.852
9.izborna jedinica- broj birača 422.985
razlika ± 93.133 ( što čini više od 22%), a zakonom ne smije prelaziti ± 5%

Primjer 2.
Na prošlim izborima koji su se održali 08.11.2015.g.
Broj izašlih birača koji su glasovali:
4.izborna jedinica- 191.974 (13.712 glasova za mandat)
7. izborna jedinica- 258.500 (18.464 glas za mandat)
razlika= 66.526 glasača (25%).

Primjer 3.
Razlika između 7. i 4.=19,6%
Razlika između 7. i 1.=16,09%
Razlika između 2. i 6.=13,34%
Razlika između 8. i 4.= 14,08%

Sumrak demokracije i ne zakonitost izbora !!!
Jeli to pravda!? Jesmo li zbog toga 900 godina bili bez države?
Jesu li zato umirali branitelji i domoljubi kroz stoljeća i u Domovinskom ratu?
Hoće li se sramiti, hoće li ih savjest peći, hoće li loše spavati onih 151 što ćemo im svojim glasovanjem i ne glasovanjem predati Hrvatsku u ruke sljedeće 4 godine?
Ja si ne oduzimam to pravo i ne odustajem od borbe za bolju Hrvatsku.
Nisam pobornik dobrovoljnog ropstva !
O drugim kršenjima hrvatskog Ustava i Zakona će svoj pravorijek donijeti
“novi-stari” Ustavni sud “uskoro”!!!!

Tanka je linija po kojoj korača hrvatska demokracija.
Zašto političke elite već deset godina ne mjenjaju ustavne propise i zakone i zašto Ustavni sud još nema odgovora ili rješenja za podnesenu ustavnu tužbu 2014.g.po tom pitanju, pitajte njih ( koga- novih 10 Ustavnih sudaca) !?
Prođoše dvije godine i evo će i drugi izbori nakon toga, a od opomene Ustavnog suda prolazi već šest(6) godina !

Vidi:
Izvješće Ustavnog suda U-X/6472/2010 (NN broj 142/10

Ivica Kulentić: Zašto manjinci kao državljani Hrvatske imaju još dodatno izborno pravo, pravo birati svoje predstavnike u Sabor. Jesmo li ravnopravni u državi ?
Nismo ! Drugim riječima neka se uključe u bilo koju stranku i preko stranke se bore za mnoga politička prava kao i svi drugi.Ako su im Ustavom zajamčena manjnska prava (pravo na kulturu,jezik,običaje) koja mogu ostvariti putem raznih udruga i kulturnih društava tada nema logike da imaju kao državljani HR , naglašavam DRŽAVLJANI, još i dodatno pravo za biranje svojih predstavnika u Sabor !!
Najgluplji mi je odgovor svih koji podržavaju ta prava manjina da je to stečevina EU-a, a isti nikad ne kažu u koliko i u kojim državama u Europi nemaju ta prava kao što ih imaju u HR !!!!!
Dok Pupovac ne bude kazao da je Hrvat (po državi) srbskog podrijetla nikad na zelenu granu ?
Isto me zanima do kada će u Otvorenom biti zastupljenost gostiju po načelu : sam protiv svih ,a ne pola-pola ??????????

Angela Marković: Jeli u Americi,Njemackoj ili Rusiji manjine matletiraju vecinu?….Referendum hitno dosta je ucjenjivanja.

Ivan Ivica Drljo: Angela ti si presla u profesionalne politicare. Niocem drugom nepises osim o politici.???

Ivan Kovač: Žive u Zagrebu mole se da sija sunce u Beogradu.

Petar Tomašević: Referendum pod hitno

Anno Domini Jezerčić: treba referendum

Oliver Marazovic: Primjena pravila drugih evropskih zemalja

Viktor Kramarić: Nemaju šta raditi u saboru, neka otvore zavičajni klub svoje domovine pa neka si tancaju koliko žele, ali također sa svojim financijskim sredstvima!

Narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Kampanja protiv ministra Krstičevića udar je na državni vrh

Objavljeno

na

Objavio

MORH

“Cijeli je proces vođen vrlo otvoreno, profesionalno i u tom smislu kao načelnik Glavnog stožera vrlo odgovorno kažem, pohvala struci  koja je sve to skupa pripremala i vodila i zahvala na razini i ministra i Vlade i predsjednice, koji smo donijeli odluku da se u taj proces ide”.

Ovo je u emisiji HTV, Prvi program, emisija “Otvoreno” (13. prosinca 2018.) na temu: “Treba li Hrvatska ustrajati u tome da dobije zrakoplove koje je tražila?” među ostalim izgovorio general Zbora Mirko Šundov, načelnik Glavnog stožera OS RH.

Pored njega, gosti u studiju bili su: pukovnik Željko Ninić, zapovjednik 91. zrakoplovne baze Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (hrvatski pilot koji je prvi letio na F-16 Barak), general-bojnik Josip Štimac, bivši zapovjednik HRZ-a Jan Ivanjek, vojni analitičar Marinko Ogorec, stručnjak za sigurnost, Veleučilište u Velikoj Gorici.

Dakle, na državnoj televiziji konačno su dobili riječ stručnjaci i odgovorne osobe iz MORH-a i oni su (po mome skromnom uvjerenju) pojasnili sve što je bilo “sporno” vezano za nabavu zrakoplova od Izraela, a na čemu se zasniva negativna kampanja koju već dulje vrijeme vode pojedini mediji čija je namjera dokazati kako se radi o “korupcijskoj aferi teškoj milijardu eura” i u tom kontekstu napadaju ministra Krstičevića.

Cjelokupni kontekst, međutim, govori kako se ne radi samo o napadu na ministra obrane, nego na instituciju MORH-a, na Vladu i u konačnici na predsjednicu države, jer koliko je razvidno iz svega što su rekli gosti u studiju, pa i načelnik Glavnog stožera OS RH, nabava zrakoplova F-16 Barak proces je u kojemu su postigli punu suglasnost MORH, Vlada, predsjednica države, saborski Odbor za obranu, i to je u interesu Republike Hrvatske i jačanja njezine obrambene moći.

Kao laik koji se ne razumije u zrakoplovstvo, postavljam pitanje svim čitateljima:

Treba li vjerovati njima, ili, recimo, Index-u hr i sličnim portalima za koje se jako dobro zna kakva im je orijentacija i koliko im je stalo do interesa Republike Hrvatske i njezine sigurnosti?

Je li pamflet Nataše Srdoč objavljen prije nekoliko dana na Indeks hr (https://www.index.hr/vijesti/clanak/natasa-srdoc-o-hrvatskoj-kupnji-f16-korupcija-teska-milijardu-dolara/2049682.aspx) argument kojim se može negirati ono što zastupaju i javno iznose najstručniji i najodgovorniji ljudi zaduženi za obrambeni sustav ove zemlje?

Na kraju, zašto oni koji tvrde kako je to “korupcija” i “pljačka” sve lijepo ne prijave DORH-u, nego vode kampanju preko medija?

Treba li podsjećati na to da je saborski Odbor za obranu na čijem je čelu Igor Dragovan (SDP) prije godinu dana jednoglasno dao potporu nabavi zrakoplova F-16 Barak od Izraela (onako kako su to predložili MORH, Vlada i predsjednica države), a 13. prosinca (istoga dana kad je emitirana spomenuta emisija “Otvoreno”) to i potvrdio, pa je predsjednik ovog tijela Sabora u tom smislu nakon održane sjednice dao i izjavu.

Situacija je, po meni, potpuno jasna i čista: na jednoj strani imamo institucije hrvatske države (MORH, Vladu, Ured predsjednice, Odbor za obranu Sabora RH), a na drugoj žuti tisak, portale i pojedine televizije koji ciljano stvaraju klimu histerije i sve proglašavaju kriminalom i lopovlukom.

Dopuštam da mnogi nisu dovoljno obaviješteni o temi i da su stoga skloni zaključke donositi na temelju naklapanja piskarala iz žutog tiska i samozvanih “stručnjaka” i njima preporučujem da pogledaju snimku emisije “Otvoreno” (https://www.youtube.com/watch?v=OS6v0xvlokg).

Za one koji vode smišljenu kampanju protiv institucija države i najodgovornijih osoba zaduženih za njezinu obranu i sigurnost nemam nikakvu preporuku, jer njihov cilj je destrukcija ove države i oni će tu svoju podrivačku djelatnost nastaviti. To im je posao za koji su plaćeni.

O šarlatanima koji “gutaju” splačine s Internet-portala i stranica žutog tiska i tko zna iz kojih sve razloga pušu u isti rog s Natašom Srdoč i sličnim plaćenicima, ne bih trošio riječi. Nisu vrijedni rasprave. Oni su ionako samo nus-produkt ovog ludila i histerije i kategorija koja je u svakom slučaju za žaljenje. Pogotovu kad se predstavljaju kao “zaštitnici” nacionalnih interesa i tobože govore “u ime naroda”.

Narod i država se ne štite tako što se blate i destruiraju institucije.

Tko god ima ikakva saznanja o koruptivnoj djelatnosti bilo koga u ovoj zemlji (uključujući i ministra obrane Damira Krstičevića), kao građanin je obvezan to prijaviti. Za slučaj da ne zna komu i gdje, adresa je:

URED ZA SUZBIJANJE KORUPCIJE I ORGANIZIRANOG KRIMINALITETA, Gajeva ul. 30a, 10000 ZAGREB

To je jedini pravi put za istjerivanje pravde, a ne pusta naklapanja i kampanja preko portala, žutog tiska i društvenih mreža.

Sve ostalo je tlapnja i trač. I time se ozbiljni ljudi koji drže do sebe ne bave.

Zlatko Pinter/Kamenjar.com

 

Mirko Šundov: Uvjeren sam da će Hrvatska imati avion kakav je tražila i kakav je Izrael ponudio

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Moramo promijeniti protuhrvatsku percepciju, koja ignorira činjenicu da su Hrvati konstitutivan narod u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Dr. sc. Ante Nazor, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata

Očitovanje o prijedlogu kurikula za nastavni predmet Povijesti

za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj

Prije svega želim zahvaliti na trudu svima koji svojim radom pokušavaju nastavu Povijesti u školama u Hrvatskoj učiniti kvalitetnijom i zanimljivijom. Moje očitovanje fokusirat će se na dio kurikula, odnosno na cjeline koje se odnose na nacionalnu povijest. Cilj nastave Povijesti jest obrazovanje odnosno stjecanje znanja o događajima i procesima iz prošlosti, a kada je riječ o hrvatskim školama, držim da je prije svega potrebno steći znanje o nacionalnoj povijesti, koja je, dakako, dio europske pa i svjetske povijesti i taj se kontekst ne može izostaviti u nastavi Povijesti.

Međutim, cilj nastave Povijesti u hrvatskim školama treba biti i odgoj jer se na primjerima iz povijesti mogu istaknuti opće vrijednosti kao što su, primjerice, poštenje, čovjekoljublje, borba za slobodu i pravdu, poštivanje prava osoba drugih nacionalnosti i vjere, ali i važnost njegovanja nacionalnoga identiteta, odnosno jačanje osjećaja i svijesti o pripadnosti hrvatskom narodu te prema političkom i etničkom teritoriju Hrvata. Sadašnjim prijedlogom cjelina i njihova sadržaja u kurikulu za predmet nastave Povijesti koje se odnose na nacionalnu povijest nisam zadovoljan. Držim da bi određene cjeline iz hrvatske povijesti trebale biti obvezne i u osnovnim i u srednjim školama/gimnazijama kako bi učenice i učenici tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja stekli znanje o temeljnim događajima i procesima iz hrvatske povijesti, o granicama hrvatskih zemalja kroz povijest te o područjima gdje žive Hrvati, s posebnim osvrtom na područja na kojima su Hrvati izvan Hrvatske autohton narod. Naravno, poštujući pritom činjenicu da su danas ta područja, primjerice dijelovi Bosne i Hercegovine, u sastavu međunarodno priznatih država. Nedopustivo je da sadržaj kurikula Povijesti za škole u suverenoj i samostalnoj Republici Hrvatskoj zanemari činjenicu da se i danas u Hrvatskoj mogu čuti izjave, primjerice, da „u BiH ne žive Hrvati nego katolici“ ili da „Hrvati nemaju ništa s BiH“, što je dobrim dijelom i rezultat sadržaja nastave Povijesti u jugoslavenskoj državi.

Očigledno je da se uz pomoć obrazovanja mora promijeniti takova neznanstvena i protuhrvatska percepcija, koja ignorira činjenicu da su Hrvati konstitutivan narod u BiH, zajedno s Bošnjacima-muslimanima i Srbima, odnosno da je BiH „i muslimanska i srpska i hrvatska“. Učenice i učenici, kad završe osnovnu i srednju školu u Hrvatskoj, moraju znati što je Hrvatima Bosna i Hercegovina, odnosno da je hrvatski narod u Bosni i Hercegovini dio jedne i nedjeljive hrvatske nacije. Kao što su to, uostalom, svi Hrvati koji žive u susjednim i drugim državama diljem svijeta. Osim obveznih cjelina iz hrvatske povijesti i u osnovnim i u srednjim školama/gimnazijama u kurikulu nastave Povijesti treba navesti teme odnosno „ključne događaje i procese“ koje treba obraditi u svakoj cjelini, ali i ključne termine i izvore koji će se pritom koristiti. Nažalost, u ovom prijedlogu kurikula za nastavni predmet Povijest to nije učinjeno. (Navedene cjeline za osnovne škole su obvezne, no nisam zadovoljan njihovim nazivom i nedostatkom točno navedenih ključnih događaja i procesa koje treba obraditi na nastavi.) Uostalom, to je bila jedna od glavnih primjedbi stručnoga povjerenstva HAZU-a, koje je prethodni sadržaj kurikula ocijenilo nezadovoljavajućim. Sadržaj koji sada čitamo nadopunjen je, no i dalje je preopćenit, a treba biti detaljniji i, kad je riječ o hrvatskoj povijesti, većim dijelom obvezujući i u osnovnim i u srednjim školama/gimnazijama.

Doduše, u kurikulu je sada napomenuto da „u obradu tema u 3. i/ili 4. razredu gimnazije obvezno treba ugraditi i sadržaj hrvatska država i društvo nakon 1990. te „Domovinski rat“ (str. 54 kurikula), no bez detaljnije razrade sadržaja tih tema. To treba promijeniti tako da se u sadržaj tema „ugrade“ ključni događaji i procesi koje treba obraditi. Stoga u proces predlaganja cjelina/tema i njihovih sadržaja treba uključiti nove znanstvenike. S obzirom na to da se u predloženom sadržaju kurikula Povijesti samo općenito navodi što obuhvaća pojedina cjelina – npr. „obrađuje ključne političke, gospodarske i društvene događaje i procese“, nameće se pitanje tko će odlučiti koji su to ključni događaji i procesi, a posebice termini koji će se koristiti – hoće li to biti prepušteno svakom nastavniku posebno ili će se još prirediti nešto poput Nastavnog plana i programa za svaki razred, odnosno za svaku cjelinu/temu, u kojem će se onda detaljno i na temelju rezultata znanstvenoga istraživanja navesti „ključni događaji i procesi“ koje treba obvezno obraditi u nastavi povijesti u školama u Hrvatskoj? Budući da ne možemo imati jednako dobro znanje o svim razdobljima povijesti, treba prepustiti znanstvenicima da za svaku obveznu cjelinu, odnosno za svako razdoblje hrvatske povijesti, odrede ključne događaje i procese te izvore, koje nastavnici i profesori trebaju obraditi u nastavi.

Jednako tako, određivanje satnice za obvezne cjeline/teme iz nacionalne povijesti u osnovnim i srednjim školama/gimnazijama, ne smije se prepustiti volji pojedinaca. Broj sati mora se propisati za sve obvezne cjeline i razine škola. Po vlastitom izboru mogu se odabrati tek „neobvezne“ teme kao i teme iz zavičajne povijesti. Poznato je da u tiskovinama i na internetu ima mnogo netočnih informacija i selektivno navedenih sadržaja izvora, posebice za povijest 20. stoljeća, a da u literaturi, čak i onoj namijenjenoj nastavnicima Povijesti, čiji sadržaj nije prošao recenziju znanstvenika koji se bave određenim razdobljem povijesti, ima pogrešaka, pa vjerujem da bi se na taj način broj pogrešaka smanjio, a nastavnicima i profesorima olakšao posao jer bi dobili gotov i znanstveno utemeljen sadržaj za svaku obveznu cjelinu/temu iz hrvatske povijesti.

Nasuprot tome, s obzirom na dosadašnje iskustvo i činjenicu da znanstvenici pojedinu problematiku istražuju godinama i pritom pročitaju tisuće stranica izvora kako bi došli do nekoga relevantnog zaključka, može se zaključiti da bi provedba ovako zamišljenoga sadržaja i mogućnost da nastavnici sami odabiru „ključne događaje i procese“, posebice za cjeline iz hrvatske povijesti u 20. stoljeću, značila otvaranje vrata anarhiji i kaosu u nastavi Povijesti. Ovako predložen sadržaj cjelina i „tema za dublju obradu“, bez točno navedenih „ključnih događaja i procesa“, ne garantira da će nastava povijesti ispuniti jedan od važnih ciljeva – njegovanje nacionalnoga identiteta, odnosno jačanje osjećaja i svijesti o pripadnosti hrvatskom narodu te prema političkom i etničkom teritoriju Hrvata.

Primjerice, za Cjelinu 6.2 u dijelu za osnovne škole napisano je: „Srednjovjekovna Hrvatska prati ključna obilježja srednjovjekovlja do kraja 14. st. Teme za dublju obradu mogu (Mogu, što ne znači da moraju!, nap. A. N.) obuhvatiti proučavanje hrvatskoga ranog srednjeg vijeka, uloge vladara i plemstva u državi i društvu, srednjovjekovno društvo, pokrštavanje, razvoj gradova, kulturnu i povijesnu baštinu.“ Dakle, nije navedeno koja to „ključna obilježja srednjovjekovlja“ nastavnici i profesori trebaju obraditi, a u programu za gimnazije od tema iz predmoderne povijesti – ponuđenih za odabir nastavnicima – za proučavanje hrvatskoga srednjovjekovlja predviđene su samo teme koje podrazumijevaju da su učenice i učenici u osnovnoj školi dobili temeljno znanje iz povijesti hrvatskoga srednjovjekovlja i da će to znanje, primjerice, o događajima iz hrvatskoga srednjovjekovlja, koje su učili u 6. razredu osnovne škole, zadržati i kad dođu u 2. razred gimnazije. Tako su za učenike 2. razreda gimnazije ponuđene samo teme za nadogradnju postojećega znanja, što nije realno, kako zbog ograničenoga broja sati, tako i zbog dobi učenika 6. razreda osnovne škole. Stoga bi, radi boljeg poznavanja i utvrđivanja znanja te razumijevanja događaja i procesa iz hrvatske povijesti, cjeline/teme iz hrvatske povijesti koje bi bile obvezne u osnovnoj školi, trebale biti obvezne i u srednjim školama/gimnazijama, samo s proširenim i detaljnije obrađenim sadržajem. Prema sadašnjem prijedlogu, profesorice i profesori Povijesti koji 2. razredima u gimnaziji predaju srednjovjekovnu povijest teoretski, bez obzira na preporuku, ne moraju izabrati niti jednu temu iz hrvatske povijesti jer, primjerice, u sadržaju „A1. Država, vlast i moć“ za 2. razred gimnazije imaju obvezu odabrati samo dvije od pet ponuđenih tema, a od tih pet tema tri su općenitoga karaktera.

Koliko će nacionalne povijesti i kako profesori obraditi u okviru ponuđenih tema, prema ovako napisanom kurikulu, može se samo nagađati i nadati da će se svi držati upute da 50 % predavanja treba posvetiti nacionalnoj povijesti. Budući da je to teško kontrolirati, potrebno je jasno navesti cjeline/teme sa sadržajem iz nacionalne povijesti koje su obvezne u nastavi Povijesti te precizno odrediti njihovu satnicu.

Istodobno, preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda čine mi se „preambiciozne“ kao da djecu u hrvatskim školama školujemo za buduće profesorice i profesore Povijesti. Sadašnji naslov cjeline (8.4) u programu ponuđenog kurikula za nastavni predmet Povijest za 8. razred: „Hrvatska nakon 1945.: Socijalistička Jugoslavija, samostalnost i Domovinski rat“, ne samo da nije precizan, nego je posebno iritantan i znakovit… Domovinski rat ima posebnu važnost, jer je to razdoblje najčvršći temelj suvremene Republike Hrvatske na kojemu treba graditi budućnost. Žalosno je što neki još uvijek ne razumiju da moderno hrvatsko društvo ne može biti stabilno ako se gradi na ruševinama ideologija iz Drugoga svjetskog rata koje su podijelile hrvatski narod. Uz poštovanje prema svima koji su se tijekom povijesti časno borili te živjeli i umirali za samostalnu i suverenu Hrvatsku, o čemu govore izvorišne osnove Ustava Republike Hrvatske, činjenica je da se tek u Domovinskom ratu Hrvatska izborila za nezavisnost u pravom smislu te riječi, da su Hrvati tek u Domovinskom ratu ostvarili potpunu nacionalnu slobodu te da su hrvatski građani tek stvaranjem suvremene Republike Hrvatske ostvarili svoja građanska prava i demokratske vrijednosti na način kako je to uređeno u državama zapadne demokracije. Tu činjenicu kurikul Povijesti za hrvatske škole ne smije zanemariti, stoga „Stvaranje samostalne i suverene Republike Hrvatske i Domovinski rat“ mora biti samostalna cjelina.

S obzirom na to da u Republici Hrvatskoj žive i pripadnici nacionalnih manjina, a posebice s obzirom na činjenicu da su i tijekom Domovinskog rata sve nacionalne manjine u Hrvatskoj (osim dijela jedne, srpske, nacionalne manjine) bile lojalne hrvatskoj vlasti i da su pripadnici svih nacionalnih manjina sudjelovali u obrani Hrvatske u Domovinskom ratu, potrebno je predvidjeti cjelinu/temu u kojoj će se obraditi povijest nacionalnih manjina i vjerskih zajednica u Hrvatskoj te njihova uloga u hrvatskom društvu kroz povijest. Spomenuta tema vjerojatno će biti i dio predmeta za koji se, za sada, predviđa naziv Građanski odgoj i obrazovanje, no potrebno je o tome posebno govoriti i na nastavi Povijesti. Iako nije predmet očitovanja o kurikulu Povijesti, moram i ovdje primijetiti da mi je umjesto naziva Građanski odgoj, primjereniji naziv Domovinski odgoj, koji bi uz teme sada predviđene za taj predmet, sadržavao i teme važne za razumijevanje problematike nacionalne sigurnosti jer su u predviđenim kurikulima za škole u Hrvatskoj one potpuno zapostavljene, a vrlo su važne, posebice s obzirom na to da u Hrvatskoj nije obvezno služenje vojnog roka.

Nastavni predmet Povijest treba biti u svim strukovnim školama, pa ga tako treba vratiti i u programe, odnosno strukovne kurikule srednjih škola (smjer prodavači, dimnjačari, staklari i kozmetičari), koje su ove školske godine ušle u eksperimentalni projekt Dualnog obrazovanja. Izbacivanjem nastavnog predmeta Povijest u pojedinim programima strukovnih škola podcjenjuje se važnost općeg obrazovanja i potrebe njegovanja nacionalnog identiteta. To sigurno nije u skladu ni s govorom predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića u Hrvatskom saboru od 10. listopada 2018., koji je u Izvješću o radu Vlade RH naglasio da treba učvrstiti nacionalni identitet, između ostaloga, „kroz hrvatski jezik, naše vrijednosti, našu kulturu i povijest“. Izbacivanje nastavnog predmeta Povijest u eksperimentalnom projektu dualnog obrazovanja i predloženi sadržaj kurikula za nastavni predmet Povijest za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj zasigurno neće pridonijeti učvršćenju nacionalnoga identiteta, na kojem javno inzistira i Vlada RH.

S obzirom na navedeno, nema razloga da se umjesto preporuke da „pri odabiru tema ili sadržaja za pojedine teme treba voditi računa o hrvatskoj povijesti tog razdoblja“, odnosno da se koriste „hrvatski primjeri“, u kurikulu nastavnog predmeta Povijest za osnovne i srednje škole/gimnazije jasno ne navedu kao obvezne cjeline/teme sa sadržajem iz hrvatske povijesti te točno propišu „ključni događaji i procesi“ koje treba obraditi, odnosno izvori i termini koje treba koristiti u obradi pojedinih razdoblja povijesti – npr. agresija i osvajački rat, okupacija i oslobađanje teritorija i slično. Moguće obvezne cjeline iz hrvatske povijesti u nastavnom predmetu Povijest: – Srednjovjekovna Hrvatska: Podrijetlo Hrvata; Hrvati i hrvatske zemlje u srednjem vijeku (4 – 6 sati) – Hrvatska pod vladavinom Habsburgovaca i osmanlijska osvajanja (2 – 4 sata) – Oblikovanje hrvatske nacije – Hrvatski narodni preporod (2 sata) – Hrvati i Hrvatska u Prvom svjetskom ratu i prvoj Jugoslaviji (2 sata) – Banovina Hrvatska i Hrvati izvan granica Republike Hrvatske, s posebnim osvrtom na povijest BiH (2 – 4 sata) – Hrvati i Hrvatska u Drugom svjetskom ratu i drugoj Jugoslaviji (2 – 4 sata) – Stvaranje samostalne i suverene Republike Hrvatske i Domovinski rat (4 – 6 sati) – Višestranački izbori i konstituiranje višestranačkoga Hrvatskog sabora – Oduzimanje naoružanja hrvatske TO – Protuustavno djelovanje i oružana pobuna dijela Srba u Hrvatskoj – Proglašenje Ustava RH – Cilj velikosrpske politike 1990-ih i prvi sukobi hrvatske policije i srpskih terorista – “Ustavna odluka o samostalnoj i suverenoj Republici Hrvatskoj” i konačan “Raskid državnopravnih veza sa SFRJ” – Stvaranje Oružanih snaga RH i obrana Hrvatske od velikosrpske agresije – Bitka za Vukovar (Ovu temu učenice i učenici obradit će prilikom posjeta Vukovaru koji je već u programu.) – Sarajevsko primirje – Područja RH pod srpskom okupacijom i dolazak snaga UN-a – Međunarodno priznanje RH – Oslobodilačke akcije i operacije hrvatskih snaga – Rat u BiH (uloga Hrvatske i Hrvata u obrani teritorija BiH od velikosrpske agresije, bošnjačko (muslimansko) – hrvatski sukob u BiH, Washingtonski sporazum, Splitski sporazum i savezničko djelovanje hrvatskih snaga i Armije BiH u borbi protiv srpskih snaga u BiH) – Daytonski sporazum i unutarnja podjela BiH – Mirna reintegracija Hrvatskog Podunavlja – Posljedice Domovinskog rata (ljudske žrtve i materijalna stradanja) – Povijest nacionalnih manjina i vjerskih zajednica u Hrvatskoj (1 – 2 sata) – Republika Hrvatska u procesima europskih i svjetskih integracija (1 – 2 sata)

U zagradama su prvo navedeni obvezni sati za osnovne škole, a potom za srednje škole/gimnazije, dok su podebljano označene teme koje u srednjoj školi/gimnaziji treba obraditi opširnije. Temu ‘Bitka za Vukovar’ i opširnije predavanje o obrani Vukovara učenice i učenici slušaju u Vukovaru u javnoj ustanovi Memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata. U preostalim satima predviđenim za nacionalnu povijest, uz obvezne teme, mogu se odabrati i teme koje se, s obzirom na raspoloživu satnicu, neće moći dublje obraditi u predavanjima u obveznim cjelinama (npr. za Domovinski rat: Velikosrpski projekti i izvori, Mirovne inicijative u Domovinskom ratu, Hrvatsko zdravstvo u Domovinskom ratu – Vukovarska bolnica, Nova Bila (…), Ratna fotografija, Stradanje sakralnih i kulturnih spomenika u Domovinskom ratu, Improvizirana borbena vozila i naoružanje za obranu Hrvatske 1991., Briga za izbjeglice i prognanike u Domovinskom ratu itd.).

Na satima predviđenima za zavičajnu povijest treba predvidjeti i barem jedan sat s temom iz razdoblja Domovinskog rata na tom području, posebice ako je riječ o području koje je stradalo u Domovinskom ratu (npr., Rujanski rat u Šibeniku, Obrana Zadra, Dubrovnika, Gospića, Karlovca itd.) U cjelini Domovinski rat predložio sam teme odnosno događaje koje držim važnim za razumijevanje procesa stvaranja i obrane Republike Hrvatske očekujući da će svoje prijedloge o nazivu i redoslijedu cjelina te broju sati dati i ostale kolegice i kolege koje se intenzivno bave istraživanjem pojedinih razdoblja povijesti te da će na kraju stručna i argumentirana rasprava iznjedriti bolji sadržaj kurikula za nastavni predmet Povijest.

Sažetak očitovanja na temelju navedenoga mišljenja o dijelu predloženoga kurikula za nastavni predmet Povijest za škole i gimnazije u Hrvatskoj, koji se odnosi na cjeline iz hrvatske povijesti – držim da:

 

  • Sadržaj kurikula za nastavni predmet Povijest za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj treba imati jasno određene obvezne cjeline/teme, koje će nazivom i sadržajem omogućiti učenicama i učenicima temeljno znanje o hrvatskoj povijesti, o političkom i etničkom teritoriju Hrvata te ukazati na važnost njegovanja nacionalnoga identiteta, odnosno osjećaja i svijesti o pripadnosti hrvatskom narodu.
  • Stoga zastupljenost sadržaja iz hrvatske i europske/svjetske povijesti, umjesto 50 % : 50 %, kako je predloženo za gimnazije, treba biti najmanje 50 % (nacionalna) te do 40 % (europska/svjetska) i najmanje 10 % (zavičajna), naravno, uz preporuku kombiniranja, tj. komparacije sadržaja nacionalne, europske/svjetske i zavičajne povijesti prilikom obrade pojedinih cjelina/tema.
  • Također, treba jasno navesti koliko sati će se, u predviđenih 70 sati godišnje, odrediti za svaku obveznu cjelinu/temu iz hrvatske povijesti kako bi se obvezalo nastavnike i profesore da najmanje 50 % nastavnih sati posvete obradi cjelina/tema iz hrvatske povijesti, a najmanje 10 % nastavnih sati na teme iz zavičajne povijesti, što sada u kurikulu nije navedeno (nego se „učiteljima dopušta da slobodno planiraju broj sati za pojedinu cjelinu“), dok je slobodno planiranje broja sati i samostalno biranje tema moguće samo za „neobvezne“ teme i teme iz zavičajne povijesti.
  • U sadržaj cjelina/tema treba jasno navesti „ključne događaje i procese“ koje treba obraditi, kao i termine, ali i izvore koje pritom treba koristiti; – „ključne događaje i procese“ te termine i izvore za obvezne cjeline/teme odredit će znanstvenici, čija biografija pokazuje da su ih sposobni prepoznati i preporučiti za pojedina razdoblja hrvatske povijesti.
  • Ne može se dopustiti da nastavnici i profesori u školama „ključne događaje i procese“ iz hrvatske povijesti određuju samostalno jer nitko od nas nema potrebnu razinu znanja niti takvu znanstvenu biografiju da može jamčiti kako jednako kvalitetno poznaje sva razdoblja hrvatske povijesti niti se to može tražiti od nastavnika i profesora u školama.
  • Nastavni predmet Povijest mora ostati u svim školama, pa tako i u svim programima za strukovne škole.
  • S obzirom na aktualne probleme, koji se, primjerice, očituju i kroz ubrzani rad na novim udžbenicima povijesti u okolnostima – kada još nije poznat konačan sadržaj kurikula Povijesti – odgovornost i mudrost navode na zaključak da primjenu predloženog kurikula za nastavni predmet Povijest treba odgoditi dok se ne steknu svi potrebni uvjeti, odnosno dok se ne postigne konsenzus znanstvenika i nastavnika/profesora u osnovnim školama i srednjim školama/gimnazijama o detaljnije razrađenom sadržaju svih cjelina, a posebno o detaljnije razrađenom sadržaju obveznih cjelina/tema i „ključnim događajima i procesima“ iz hrvatske povijesti.

 

U Zagrebu, 12. prosinca 2018.

Izv. prof., dr. sc. Ante Nazor/Hrvatsko nebo

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari