Pratite nas

Herceg Bosna

Neretva – boginja koja teče

Objavljeno

na

Legenda kaže da su Neretvi ime dali drevni Kelti ugledavši rijeku smaragdno zelene boje kako se moćno probija kanjonom, koji je tisućama godina uporno klesala, da bi napojila i dala život poljima u njenom donjem toku. Uzviknuli su Nera – Etwa!, što bi na jeziku starih Kelta bilo “Božanstvo koje teče”.

herzegovina_mostar_bridge[ad id=”68099″]

Stari Rimljani je pak u svojim geografskim kartama spominju kao Narentu, a drevnom gradu koji podižu na njenim obalama, u blizini današnjeg Metkovića, daju ime Narona, što se takođe dovodi u vezu sa etimologijom naziva ove rijeke.

Bilo kako bilo, Neretva je zaista za stanovnike krajeva koji se naslanjaju na njezin tok bila i ostala “ona koja život daje”, “boginja koja teče”.

Dolina Neretve, koja predstavlja i samo srce Hercegove zemlje, ima ogroman povijesni, ekološko-geološki, gospodarski, te kulturološki značaj za cijelu regiju. Naseljena još od najranijih vremena, prepuna arheoloških nalazišta, ovaj teritorij će oduševiti svakog posjetitelja impresivnim kanjonima, visokim divljim planinama, plodnim zelenim dolinama prepunim vinograda i ostalih mediteranskih kultura, ledničkim jezerima, izvorima pitke vode, te očaravajućim vodopadima.

Neretva je opjevana i oslikana zelenooka ljepotica, vječita muza umjetnika i umjetničkih duša, stalna inspiracija fotografima i filmskim režiserima, mnogobrojnim turistima i putnicima, kao i stanovnicima njezinih obala, koji opčinjeni tom zelenom magijom ostaju njeni odani zaljubljenici.

Rijeka Neretva izvire ispod planine Jabuka, na visini od 1.320 metara, u planinskim predjelima visoke Hercegovine, u dubokoj i nepristupačnoj šumi, na obodu Perućice, jedne od posljednjih prašuma na tlu Europe

Dužina toka rijeke je 225 kilometara, od čega Bosni i Hercegovini pripada 203 km, a Hrvatskoj 22 km, gdje se u obliku delte ulijeva u Jadransko more u blizini grada Ploče. Ona je ujedno i najduža pritoka istočnog jadranskog sliva.

U svom gornjem toku, Neretva je izrazito planinska rijeka, sa dubokim kanjonom neopisive ljepote, gdje zajedno sa pritokama sačinjava posebnu prirodnu cjelinu i jedinstven ekološki sustav u ovom dijelu Europe.

To je jedna od najhladnijih rijeka svijeta, sa prosječnom temperaturom između sedam i osam stupnjeva, nadaleko poznata po čistoći i kvaliteti vode, te po endemskoj flori i fauni. Sa parkovima prirode koji je okružuju, čini prirodnu geomorfološku cjelinu i predstavlja izuzetno prirodno blago.

Nakon što je izvajala jedan od najdubljih kanjona svijeta, zajedno sa kanjonom Rakitnice, jedne od njenih najljepših pritoka, Neretva nakon spuštanja sa visokih Dinarida, u blizini grada Konjica, naglo mijenja smijer, te iz smjera sjeverozapada svoj tok usmjerava prema jugu, prema Jadranu.

U tom je dijelu ta planinska ljepotica na nekoliko mjesta ukroćena branama hidrocentralami pretvorena u vještačka akumulacijska jezera. Usprkos tome, zahvaljujući prirodnim blagodatima podneblja u kojem se jezera nalaze, ona predstavljaju prave oaze prirode sa neiscrpnim potencijalima različitih iskoristivosti za čovjeka: turističkih, sportskih i lovno­ribolovnih. Jablaničko, Grabovačko, Salakovac, Mostarsko, sve su to jezera stvorena od snage vodenog toka Neretve.

U tom srednjem toku, Neretva, nakon svakog od nabrojanih jezera, vraća svoj prirodni tok i ostavlja nezaboravan prizor, na radost putnika koji koriste željeznicu ili cestu probijenu njenim kanjonom koji spaja Hercegovinu sa Bosnom. Tu treba izdvojiti i jednu od njenih najljepših desnih pritoka, ljekovitu rijeku Drežanjku, sa spektakularnim kanjonom koji se proteže između dvije hercegovačke ljepotice, planine Čvrsnice i Čabulje.

Neretva, protičući kroz grad Mostar, zadržava svoj prirodni tok divlje planinske rijeke, te zajedno sa arhitektonskim čudima ovoga hercegovačkog centra, čini posebnu priču, odavno već poznatu u cijelome svijetu. Jednostavno, čini se da i usprkos genijalnosti arhitektonskog remek­djela kao što je mostarski Stari most, ni ta opjevana ikona ne bi bila što jeste da se pod njegovim skutima nalazi neka druga rijeka.

Neretva je jedinstvena, kao što je jedinstven Stari most, sa kojim čini neodvojivu cjelinu i vječitu inspiraciju za slikare i umjetnike iz cijelog svijeta. Napustivši Mostar, Neretva se vrlo brzo sužava u svoj najuži dio srednjeg toka, znameniti Bunski kanal, pravu atrakciju za raftere i kajakaše zbog snage i brzine toka na tom dijelu. Upravo tu se susreće sa jednom od svojih najmoćnijih pritoka, rijekom Bunom, čiji izvor iz velike pećine podno starih kamenih gromadaneposredno uz znamenitu Tekiju, predstavlja drugi po snazi izvor pitke vode u Europi.

Nakon Bunskog kanala, Neretva se smiruje, usporava, te postepeno prelazi u ravničarsku rijeku. Tu će još susresti čarobni srednjevjekovni gradić Počitelj, inače najsjevernije brodogradilište jadranskoga sliva u vrijeme Tvrtkove srednjovijekovne Bosne. Brojni su dokazi da je Neretva u ovom dijelu svog toka bila plovna još u doba Ilira.

Neretva u čapljinskom dijelu svoga toka prima još tri veoma bitne pritoke, Bregavu, Trebižat i Krupu. Bregava, koja na ulazu u Stolac čini prekrasan vodopad, protiče kroz samo srce ovog pitoresknog hercegovačkog gradića, napajajući njegove opjevane opjevane bašče, te pružajući osvježenje žiteljima, a danas i u sve većem broju turistima, na skrivenim plažama i uvalama svojom za kupanje ugodnom vodom.

Rijeka Krupa praktično izranja iz Hutovog blata, najvećeg močvarnog staništa za preko 200 vrsta ptica močvarica u ovom dijelu Europe. Jedinstvenost rijeke Krupe je u mijenjanju smjera toka, ovisno o uticaju plime i oseke bliskog Jadranskog mora, tako da ujutro teče nizvodno, a popodne uzvodno.

Treća pritoka, Tribižat, poznata je po velikim vodopadima Kravice kraj Ljubuškog, omiljenog izletišta i kupališta domaćeg stanovništva i mnogobrojnih turista.

Južno od Čapljine, rijeka Neretva postaje izrazito ravničarska, gdje se kao njen osnovni potencijal izdvaja napajanje obližnjih polja, na kojima se uzgajaju brojne autohtone i mediteranske kulture. U ovome dijelu, pa sve do ušća u Jadransko more, zbog izrazite delte koju sačinjava, i blagodati koju pruža žiteljima ovoga kraja, Neretva je dobila ime hercegovački Nil.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Gradina: Obilježana 26. obljetnica stradanja hrvatskih branitelja na Gradini

Objavljeno

na

Objavio

U obrani hrvatske opstojnosti i slobode na lokalitetu Gradina, između čapljinske, stolačke i mostarske općine, 13. srpanj prije 26. godina život su izgubila 24 hrvatska branitelja iz općina sa juga Hercegovine.

U spomen na sve poginule branitelje i trajnu zahvalu za njihov veliku žrtvu – polaganje života za hrvatsku slobodu, na Gradini je još ranije podignut veliki križ ispred kojega se svake godine na ovu godišnjicu okupljaju njihove obitelji, preživjeli suborci, civilna i vojna izaslanstva, te mnoštvo žitelja južno hercegovačkih općina gdje se održava Sveta misa i polaganje vijenaca.

Vijence ispred križa na Gradini položili su Izaslanstvo HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora koje je predvodio dr. Mladen Bošković, predsjedatelj Kluba zastupnika HDZ BiH – HNS u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, izaslanstvo obitelji poginulih hrvatskih branitelja, gradonačelnik i načelnici općina i grada: Čapljina, Stolac, Neum i Ravno te izaslanstvo OS BiH.

Imena poginulih na Gradini vrijedi spomenuti: Goran Rebac, Vedran Đoković, Lenko Bule, Josip Bule, Zlatko Ivanković, Gojko Galić, Nikola Krmek, Krešo Bubalo, Dragan Miličević, Radoja Vidaković, Slavko Previšić, Ilija Krešić, Zoran Šuman, Franjo Bošković, Ivan Šimović, Vinko Babić, Zdravko Jelić, Ivan Čović, Miroslav Mandarić, Kruno Zlomislić, Slavko Kulaš, Božo Anić, Zdravko Sopta i Branko Grgić.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Iznad Duvanjskoga polja ponovno se vijori Hrvatski stijeg

Objavljeno

na

Objavio

HBZ Vijest

Nakon poduže vremenske stanke hrvatski se stijeg od danas opet ponosno vijori iznad Duvanjskoga polja, na Libu, gdje je prvi put postavljen početkom kolovoza 2015. godine, u prigodi 20. obljetnice vojno-redarstvene operacije”Oluja”.

Na obnovljeni jarbol, oštećen silovitim udarima duvanjske bure, simbolično, baš poput duvanjskoga puka kojega su kroz povijest šibale tuđe vojske i druge nedaće, ali ne slomile i pokorile ponovno je podignut hrvatski stijeg koji se opet vijori.

Obnovu jarbola financirala je Ljubica Krištić a sve su, kao i do sada profesionalno odradila braća Majić iz Kongore.

Naglasili su kako su je posvetili u čast svih branitelja iz Brigade kralja Tomislava čiju smo obljetnicu obilježili prije tri dana, pišu HBZ Vijesti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari