Pratite nas

Herceg Bosna

Neretva – boginja koja teče

Objavljeno

na

Legenda kaže da su Neretvi ime dali drevni Kelti ugledavši rijeku smaragdno zelene boje kako se moćno probija kanjonom, koji je tisućama godina uporno klesala, da bi napojila i dala život poljima u njenom donjem toku. Uzviknuli su Nera – Etwa!, što bi na jeziku starih Kelta bilo “Božanstvo koje teče”.

herzegovina_mostar_bridge[ad id=”68099″]

Stari Rimljani je pak u svojim geografskim kartama spominju kao Narentu, a drevnom gradu koji podižu na njenim obalama, u blizini današnjeg Metkovića, daju ime Narona, što se takođe dovodi u vezu sa etimologijom naziva ove rijeke.

Bilo kako bilo, Neretva je zaista za stanovnike krajeva koji se naslanjaju na njezin tok bila i ostala “ona koja život daje”, “boginja koja teče”.

Dolina Neretve, koja predstavlja i samo srce Hercegove zemlje, ima ogroman povijesni, ekološko-geološki, gospodarski, te kulturološki značaj za cijelu regiju. Naseljena još od najranijih vremena, prepuna arheoloških nalazišta, ovaj teritorij će oduševiti svakog posjetitelja impresivnim kanjonima, visokim divljim planinama, plodnim zelenim dolinama prepunim vinograda i ostalih mediteranskih kultura, ledničkim jezerima, izvorima pitke vode, te očaravajućim vodopadima.

Neretva je opjevana i oslikana zelenooka ljepotica, vječita muza umjetnika i umjetničkih duša, stalna inspiracija fotografima i filmskim režiserima, mnogobrojnim turistima i putnicima, kao i stanovnicima njezinih obala, koji opčinjeni tom zelenom magijom ostaju njeni odani zaljubljenici.

Rijeka Neretva izvire ispod planine Jabuka, na visini od 1.320 metara, u planinskim predjelima visoke Hercegovine, u dubokoj i nepristupačnoj šumi, na obodu Perućice, jedne od posljednjih prašuma na tlu Europe

Dužina toka rijeke je 225 kilometara, od čega Bosni i Hercegovini pripada 203 km, a Hrvatskoj 22 km, gdje se u obliku delte ulijeva u Jadransko more u blizini grada Ploče. Ona je ujedno i najduža pritoka istočnog jadranskog sliva.

U svom gornjem toku, Neretva je izrazito planinska rijeka, sa dubokim kanjonom neopisive ljepote, gdje zajedno sa pritokama sačinjava posebnu prirodnu cjelinu i jedinstven ekološki sustav u ovom dijelu Europe.

To je jedna od najhladnijih rijeka svijeta, sa prosječnom temperaturom između sedam i osam stupnjeva, nadaleko poznata po čistoći i kvaliteti vode, te po endemskoj flori i fauni. Sa parkovima prirode koji je okružuju, čini prirodnu geomorfološku cjelinu i predstavlja izuzetno prirodno blago.

Nakon što je izvajala jedan od najdubljih kanjona svijeta, zajedno sa kanjonom Rakitnice, jedne od njenih najljepših pritoka, Neretva nakon spuštanja sa visokih Dinarida, u blizini grada Konjica, naglo mijenja smijer, te iz smjera sjeverozapada svoj tok usmjerava prema jugu, prema Jadranu.

U tom je dijelu ta planinska ljepotica na nekoliko mjesta ukroćena branama hidrocentralami pretvorena u vještačka akumulacijska jezera. Usprkos tome, zahvaljujući prirodnim blagodatima podneblja u kojem se jezera nalaze, ona predstavljaju prave oaze prirode sa neiscrpnim potencijalima različitih iskoristivosti za čovjeka: turističkih, sportskih i lovno­ribolovnih. Jablaničko, Grabovačko, Salakovac, Mostarsko, sve su to jezera stvorena od snage vodenog toka Neretve.

U tom srednjem toku, Neretva, nakon svakog od nabrojanih jezera, vraća svoj prirodni tok i ostavlja nezaboravan prizor, na radost putnika koji koriste željeznicu ili cestu probijenu njenim kanjonom koji spaja Hercegovinu sa Bosnom. Tu treba izdvojiti i jednu od njenih najljepših desnih pritoka, ljekovitu rijeku Drežanjku, sa spektakularnim kanjonom koji se proteže između dvije hercegovačke ljepotice, planine Čvrsnice i Čabulje.

Neretva, protičući kroz grad Mostar, zadržava svoj prirodni tok divlje planinske rijeke, te zajedno sa arhitektonskim čudima ovoga hercegovačkog centra, čini posebnu priču, odavno već poznatu u cijelome svijetu. Jednostavno, čini se da i usprkos genijalnosti arhitektonskog remek­djela kao što je mostarski Stari most, ni ta opjevana ikona ne bi bila što jeste da se pod njegovim skutima nalazi neka druga rijeka.

Neretva je jedinstvena, kao što je jedinstven Stari most, sa kojim čini neodvojivu cjelinu i vječitu inspiraciju za slikare i umjetnike iz cijelog svijeta. Napustivši Mostar, Neretva se vrlo brzo sužava u svoj najuži dio srednjeg toka, znameniti Bunski kanal, pravu atrakciju za raftere i kajakaše zbog snage i brzine toka na tom dijelu. Upravo tu se susreće sa jednom od svojih najmoćnijih pritoka, rijekom Bunom, čiji izvor iz velike pećine podno starih kamenih gromadaneposredno uz znamenitu Tekiju, predstavlja drugi po snazi izvor pitke vode u Europi.

Nakon Bunskog kanala, Neretva se smiruje, usporava, te postepeno prelazi u ravničarsku rijeku. Tu će još susresti čarobni srednjevjekovni gradić Počitelj, inače najsjevernije brodogradilište jadranskoga sliva u vrijeme Tvrtkove srednjovijekovne Bosne. Brojni su dokazi da je Neretva u ovom dijelu svog toka bila plovna još u doba Ilira.

Neretva u čapljinskom dijelu svoga toka prima još tri veoma bitne pritoke, Bregavu, Trebižat i Krupu. Bregava, koja na ulazu u Stolac čini prekrasan vodopad, protiče kroz samo srce ovog pitoresknog hercegovačkog gradića, napajajući njegove opjevane opjevane bašče, te pružajući osvježenje žiteljima, a danas i u sve većem broju turistima, na skrivenim plažama i uvalama svojom za kupanje ugodnom vodom.

Rijeka Krupa praktično izranja iz Hutovog blata, najvećeg močvarnog staništa za preko 200 vrsta ptica močvarica u ovom dijelu Europe. Jedinstvenost rijeke Krupe je u mijenjanju smjera toka, ovisno o uticaju plime i oseke bliskog Jadranskog mora, tako da ujutro teče nizvodno, a popodne uzvodno.

Treća pritoka, Tribižat, poznata je po velikim vodopadima Kravice kraj Ljubuškog, omiljenog izletišta i kupališta domaćeg stanovništva i mnogobrojnih turista.

Južno od Čapljine, rijeka Neretva postaje izrazito ravničarska, gdje se kao njen osnovni potencijal izdvaja napajanje obližnjih polja, na kojima se uzgajaju brojne autohtone i mediteranske kulture. U ovome dijelu, pa sve do ušća u Jadransko more, zbog izrazite delte koju sačinjava, i blagodati koju pruža žiteljima ovoga kraja, Neretva je dobila ime hercegovački Nil.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Mostarci poslali jasnu poruku o nametanju Komšića

Objavljeno

na

Objavio

Na mostarskim ulicama noćas je postavljen plakat koji još jednom iskazuje mišljenje građana Mostara o nametnutom hrvatskom članu Predsjedništva BiH.

“Komšić –  persona non grata” čitali su jutros Mostarci koji su se zatekli ispred biskupske rezidencije, preko puta Katedrale, prenosi Prvi TV.

Nakon što su jučer predsjednici Vlada pet županija u FBiH iskazali jednako mišljenje o Komšiću otvorenim pismom upućenim javnosti, sinoć su i Mostarci potvrdili ono što je već poznato: da Željko Komšić kao nametnuti predstavnik hrvatskoga naroda nije poželjan u Mostaru./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Marin Topić otvoreno u emisiji Agape radiopostaje MIR Međugorje

Objavljeno

na

Objavio

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari