Pratite nas

Neretva ugrožena hidroenergetskim projektima

Objavljeno

na

Izgrađeni hidroenergetski objekti u slivu rijeke Neretve nanose veliku štetu ribljem fondu, tvrde ribolovci i ekolozi. Brane sprečavaju migracije riba i izazivaju promjenu staništa. Naglim i velikim promjenama temperature i nivoa vode dodatno se ugrožava opstanak endemskih vrsta riba.

neretva1

Još jedna ulovljena potočna pastrmka u Neretvi… Ali, odmah potom i puštena. Dio je to ribolovne etike naziva “Uhvati i pusti”, koju godinama poštuju Menso Baralija i njegove kolege iz Sportskog ribolovnog društva Konjic.

Neretva je još puna ribe… No, ta bi se situacija mogla promijeniti ukoliko se nastavi sa zagađivanjem ove rijeke i izgradnjom hidroelektrana, čime je planirano prikupljanje i preusmjeravanje vode iz sliva Neretve.

“Već mi to osjećamo u Konjicu. Neretva je mutna.

Riba mora mijenjati režim i vrijeme prehrane. Na cjelokupnu floru i faunu će biti utjecaja. Nijedan istinski ljubitelj prirode ni ribolovac nije zaobišao tu temu… kroz moje dugogodišnje ribarsko iskustvo i druženje s raznim branšama ljudi… svima bi smetala izgradnja brane”, kaže Baralija.

Na udaru i Hutovo blato

Predviđena gradnja nekoliko hidroelektrana, tunela i kanala u bh. entitetu Republika Srpska te hidroelektrana u južnom dijelu Hrvatske ogroman je projekt koji bez odgovarajućeg pristupa, pripreme i uključivanja šire zajednice može imati iznimno negativne socijalne i ekološke posljedice, upozoravaju iz Svjetske organizacija za zaštitu prirode.

Park_prirode_Hutovo_blato_by_knockout15

“Prekograničnog utjecaja će definitivno biti, kao i onog prekoentitetskog i utjecaja na lokalnim nivoima. Određena istraživanja Svjetskog fonda za prirodu su u potpunoj suprotnosti s nekim temeljnim tvrdnjama planera projekta Gornji horizonti”, izjavio je Zoran Mateljak iz Svjetskog fonda za prirodu.

Osim poljoprivredne proizvodnje u regiji, ugroženo je i jedno od najvećih staništa ptica selica na Balkanu – park prirode Hutovo blato.

“Hutovom blatu je već značajno narušen vodni režim, a novim zahvatima svakako da se pribojavamo da će biti još više narušen. Osobito u ovim ljetnim mjesecima, kada imamo dosta interesa za posjete ovom području, ali zbog niskog vodostaja, naše brodice su na suhom”, rekao je Nikola Zovko, direktor parka prirode Hutovo blato.

Utjecaj podzemnih voda

Iskustva s već postojećim, sličnim projektom preusmjeravanja vode su negativna.

“Naša iskustva s projektom ‘Donji horizonti’, koji radi već 30-40 godina, izrazito su negativna. Tim projektom je kompletna lijeva strana Neretve, od Metkovića do Blaca, dakle u ovom hrvatskom dijelu, potpuno ostala bez voda. I danas to nisu oni ekosustavi kakvi su nekad postojali, nego smrdljive močvare, koje ne služe ničemu. Razlog toga je jer su oduzete velike vode koje se nisu ni na koji način kompenzirale”, smatra Branko Glamuzina, profesor Sveučilišta u Dubrovniku.

Poljoprivredna proizvodnja, turizam i ribarstvo u dolini rijeke Neretve su grane u kojima je zaposleno više od 30.000 ljudi. I njihovi poslovi ovise najprije od vodnog režima koji uvjetuje Neretva.

“Podzemne vode, koje utječu u brojne potoke, jezera, a i samu rijeku Neretvu, ugrožene su predloženim projektima koji bi mogli smanjiti dotok slatke vode, naročito u ljetnim mjesecima. To će prouzrokovati, kažu ekolozi, zaslanjenje i uništenje poljoprivrednih površina u donjem toku Neretve”, izvještava reporter Al Jazeere.

Entiteti bez međusobnih obaveza

Iz hidroelektrane Dabar (RS), koja je pripremila projektnu dokumentaciju na osnovu koje je dobivena ekološka dozvola, tvrde kako ne bi trebalo biti negativnih posljedica realizacije projekta “Gornji horizonti” po dolinu Neretve. No, i ako ih bude, predviđene su mjere za njihovo ublažavanje.

“Ako se utvrde negativne posljedice, postoji mogućnost upuštanja voda u ponorske zone i da se vode nadoknade. Vodoprivrednom dozvolom koja je dobijena za izgradnju HE Dabar, kao i drugim dogovorima i sporazumima sa susjednim opštinama, definirani su svi potrebni uvjeti i način korištenja voda. Predviđena su sredstva za smanjenje gubitaka vode u prirodnom koritu rijeke Bregave. Nove vodene površine imaće povoljan utjecaj i na razvoj ribarstva, lova, turizma, i svakako će obogatiti prirodni, surovi kraški pejzaž”, saopćeno je iz HE Dabar.

Zaštita okoliša u Bosni i Hercegovine po Ustavu je u nadležnosti entiteta. Bosna i Hercegovina je, pak, potpisnica međunarodnih konvencija koje je obavezuju da traži saglasnost od susjedne države za realizaciju projekta koji može imati negativan utjecaj na okoliš te države. Međutim, tu istu obavezu nemaju bh. entiteti jedan prema drugom.
bljesak.info

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Željka MARKIĆ: Zar nije žalosno da niti jedna hrvatska vlada nije osigurala da se u 26 godina snimi film o Vukovaru ili Škabrnji

Objavljeno

na

Objavio

Harrisonovo cvijeće na HRT-u. Film je snimljen 2002. Zar nije žalosno da niti jedan ministar kulture, niti jedna hrvatska vlada nije osigurala da se u 26 godina snimi film o Vukovaru ili Škabrnji poput ovog koji je snimio Francuz Eli Chouraqui?

O Vinkovicima, Osijeku, Slavonskom Brodu, Vukovaru, Iloku, Dubrovniku, Karlovcu, Slanom, Hrvatskoj Kostajnici… Toliko ljubavnih, obiteljskih priča, toliko junačkih djela, toliko hrabrih, dobrih ljudi.

Nije li sramotno da mi, nakon što su stotine milijuna kuna našeg novca dodjeljivane po političkom ključu raznim “kulturnim” projektima – sjedimo 2017. sretni i zahvalni što u pozadini priče, koja opisuje veliku ljubav i hrabrost Amerikanaca, možemo vidjeti i opis strave i užasa kojem su u Vukovaru bili izloženi Hrvati?, komentirala je Željka Markić.

Podsjetimo Harrisonovo cvijeće (engleski Harrison’s Flowers) je francuska ratna drama iz 2000. koju je režirao Elie Chouraqui prema romanu “Diable a l’avantage” Isabel Ellsen. Radnja se odvija tijekom bitke za Vukovar, usred koje jedna Amerikanka (Andie MacDowell) traži svojeg nestalog supruga, novinara Harrisona, koji je nestao tijekom opsade grada. Film je sniman u SAD-u i Češkoj.

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Tomislav Karamarko: Hvala vam, dragi Vukovarci i Škabrnjani, za sve što ste dali i dajete Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Došao je 18. studenoga, datum jakog pečata stradalništva, žrtve, ali i otpora i želje za životom jednoga grada i jedne zemlje.

U porušenom Vukovaru, gradu patnje i boli, niknula je taj dan klica života hrvatske domovine.

Još danas bole i razaraju srce prizori ostataka grada, prepunog leševa, i tužne ispaćene kolone naših sunarodnjaka koji napuštaju ognjišta. Bože dragi, zar opet kolone i križni putevi?

Hvala vam, dragi Vukovarci i Škabrnjani, za sve što ste dali i dajete Hrvatskoj. Hoće li vam ikada ovakva Hrvatska bar djelomično vratiti izgubljeno? Bar molitvu, ljubav i poštovanje, ali i brigu za neku novu djecu Vukovara i Škabrnje…

Zbog vas, ali i svih poginulih branitelja, moramo pobijediti sve one koji dovode u pitanje hrvatsku opstojnost i neovisnost, pa i vlastitu letargiju, bezvoljnost i obeshrabrenost.

“Hvala Bogu koji nam daje pobjedu po Gospodinu našemu Isusu Kristu.”
(1 Kor 15, 57)

18. 11. 1991. – Pad Vukovara i Škabrnje (VIDEO)

Predsjednica objasnila zašto je u Kolonu sjećanja došla u žutim ‘zengama’

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari