Pratite nas

Herceg Bosna

Neriješen rat – Alija Šunje sanja bošnjački Mostar

Objavljeno

na

grafiti-crkva

U mnogim beha gradovima je neriješen ratni ishod zbog čega Bošnjaci i najavljuju nastavak sukoba. Bosanskohercegovački građansko-konfesionalni rat za teritorij, za sela, za gradove, te u konačnici za cijelu Bosnu i Hercegovinu zaustavljen je u Daytonu, ali nastavljen i traje u Bosni i Hercegovini za svaku stopu teritorija, za svako selo, za svaki grad i gradić.

[ad id=”68099″]

Traje neki vjersko-gerilski rat osvajanja u građansko-vjerskom sukobu neosvojenog. To se nije krilo, to se ne krije, i ne može sakriti, jer stanje u Bosni i Hercegovini sve  više to razoktriva, i otkrivaju se namjere i ciljevi zaraćenih strana, napose onih koje više nemaju strpljenja čekati za oružani nastavak, kojima na poseban način smetaju gradovi i sela u kojima je rat zaustavljen neriješenim rezultatom.

Naprosto ono zbog čega je beha rat i započeo, zbog svega se tako brutalno vodio, zbog toga se vodi i danas, i zbog toga najavljuju njegov otvoreni nastavak. Beha rat stoga i nije svjetska iznimka svih povijesni građansko vjerski, teritorijalno osvajačkih, ratova. Kada je riječ o ratu onda je Bosna i Hercegovina dio svjetski ratnih zbivanja, zbog čega je još uvijek nedovršen, zbog čega je i svjetski i vjerski. Pa gotovo globalni. No, ono što beha nedovršeni rat čini sve više opasnim i opasnijim od nekih drugih svjetskih vjerskih ratova je činjenica ogromnog broja vanjskih sudionika u njemu s terorističkim akcijama. Uz to i načini današnjeg vođenja vjerskih ratova koje unose islamske terorističke organizacije, skupine i radikalne islamske države. Zbog toga beha građansko-vjerski rat za teritorij, za selo, za grad, i za Bosnu i Hercegovinu, sve  je više brutalniji, s terorističkim dimenzijama, za kakve se vjerovalo da su neponovljiva prošlost u Europi.

Četvrt stoljeća koliko i dalje traje beha sukob Bosnu i Hercegovinu pretvara u europski Bliski istok trajnog nemira, nestabilnosti i rata. Beha rat će zbog toga trajati sve dok zaraćene strane ne osvoje zacrtane teritorije, sela i gradove u kojima je sukob neriješen, ili cijelu Bosnu i Hercegovinu, kako bi je pridružili islamskim zemljama koje ih ideološko vjerski podupiru, i financiraju u tim vrlo opasnim krvavim terorističkim nakanama. Jer, ni jedan rat koji se vodio, a koji će se i voditi nije mogao biti zaustavljen kao neriješen rezultat. Ratovi se ne vode da završe neriješeno. Ne bi se onda ni započimali i vodili. A u Bosni i Hercegovini planeri rata, Muslimani i Srbi, nisu ga ni jedan od njih završili pobjednički, i za obje strane je beha sukob u Daytonu zaustavljen neriješenim rezultatom. Ni jedna strana nije u ratu ostvarila ono što je prije rata planirala. I zato je beha rat nastavljen, i zato se vodi do konačne pobjede jedne od tri zaraćene strane. Tamo gdje je jedna strana apsolutni ratni pobjednik, ne u ovom ratu što je u Daytonu zaustavljen, već kroz cijelu ratnu beha  prošlost, na tom teritoriju, u tom gradu, u tom selu, beha sukob je zaista i stao. Završen je. No, to su samo male kockice ratne Bosne i Hercegovine koje je vrlo lako uvuči u finish sukoba koji slijedi, što znači da ipak još ništa nije završeno.

Kazao je to najjasnije potpredsjednik mostarske ratne muslimanske partije SDA Alija Šunje. A kad neki Alija, to se zna iz krvavog ratnog beha iskustva, kaže onda zaista dolazi tragično krvavo ratno vrijeme u Bosni i Hercegovini. Svaki Alija prije rata kojeg pripremi smijestiti svoju obitelj na sigurno i tada može započeti krvava igra. Alija Izetbegović je prije rata kazao „spreman sam žrtvovati i 250 hiljada Muslimana za (islamsku) Bosnu i Hercegovinu“, čime je zamišljao da bi beha sukob bio završen muslimanskom pobjedom na cijelom beha području, u svakom selu i u svakom gradu. Na svu sreču nije uspio izdati i poubijati toliki broj svog naroda, za svoju islamsko-deklaracijsku Bosnu i Hercegovinu. Zbog toga njegov imenjak Alija Šunje govori da je beha sukob neriješen, odnosno da se nastavkom koji traje mora riješiti.

Alija Šunje počima ratom za gradove u kojima je ostao neriješen, za razliku od Alije Izetbegovića koji je rat započeo za cijelu, unitarno centralističku Bosnu i Hercegovinu. Alija Šunje bi beha rat nastavio za Mostar i uredio ga kako je Izetbegović uredio Sarajevo. Za Aliju Šunje rat u Mostaru nije završen, te kaže: „Mostar ne može imati tretman kao Čapljina zato što je rat u Mostaru neriješen, dok su u Čapljini rat dobili Hrvati“. Najjasnija potvrda onoga što se znalo i zna među beha sukobljenim stranama, pa i šire, ali što se javno ne govori. Alija Šunje je to javno priznao i najavio nastavak beha rata do pobjede. Ne smije biti neriješenog rezultata, ne smije ostati ni jedan beha grad multikulturalni, multireligijski, onda bi to značilo da je rat neriješen.

Jiři Dienstbier, ondašnji  posebni izvijestitelj UN-a o stanju ljudskih prava u BiH i Hrvatskoj, kazao je: „U Bosni i Hercegovini svako selo je imalo svoj građanski rat“. Alija Šunje to danas i potvrđuje. Razlika je samo u tome što je Jiri kazao da je svako selo imalo svoj građanski rat, a Alija kaže i svaki grad je imao svoj građanski rat, pa i Mostar u kojem rat nije završen jer je neriješen rezultat. Stoga se rat nastavlja, kaže Šunje.

Mostar ne može biti neriješenim ratnim ishodom, on mora doživjeti sudbinu kakvu su doživjela hrvatska sela u Lašvanskoj dolini. Opustošena i spaljena, u nekima ni traga hrvatskog nacionalnog i vjerskog identiteta, zarasla u žbunje, putevi preorani, od kuća samo kosturi (Miletići). Tu su Muslimani apsolutni pobjednici, i tu je rat završen. Ako rat nije završen zbog neriješenog ratnog rezultata u Mostaru, a nije kaže potpredsjednik ratne SDA, onda nije završen ni u Travniku, ni u Bugojnu, ni u Zenici, ni u Kaknju, ni u Fojnici, pa čak ni u Sarajevu u kojem još uvijek ima mali broj nemuslimana. Za Bošnjake beha rat je završen u gradovima i selima u kojima više nema ni jednog nebošnjaka, u kojim su porušeni svi nacionalni i vjerski znaci kršćana. Moglo bi se, na tragu te bošnjačke ratne politike reći da u najvećem dijelu Bosne i Hercegovine rat nije završen. Tko onda može govoriti rat u Bosni i Hercegovini je završen i Dayton je sukob okončao. Dayton je zapravo završio samo prvo ratno poluvrijeme, i čeka se nastavak kojeg Bošnjaci najavljuju, i za koje se pripremaju. Nastavak drugog ratnog poluvremena vodit će se, po riječima visokih dužnosnika SDA, u svakom beha gradu, selu, a u konačnici na cijelom beha terenu. Jer, u mnogim beha gradovima je neriješen ratni ishod, zbog čega Bošnjaci i najavljuju nastavak sukoba.

 Vinko Đotlo

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Ćosić: Nikada nećemo pristati da nam se ukine konstitutivnost!

Objavljeno

na

Objavio

Foto: jabuka.tv

Nikada nećemo pristati da nam se ukine konstitutivnost,  Bosna i Hercegovina je zemlja triju konstitutivnih naroda koju su Hrvati prvi branili  na politički i svaki drugi način, a pravo da ravnopravno u njoj živimo nitko nam neće oduzeti. Stoga je danas, više nego ikad potrebno afirmirati vrijednosti Herceg Bosne, rekao je Zdenko Ćosić, predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke na svečanoj sjednici županijske Skupštine,  povodom obilježavanja Dana Županije Zapadnohercegovačke i Dana Hrvatske zajednice Herceg Bosne, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća te svečanom sjednicom Skupštine  Županije Zapadnohercegovačke danas je u Širokom Brijegu obilježen dan Županije Zapadnohercegovačke i Dan Hrvatske zajednice Herceg Bosne.

Na početku obilježavanja izaslanstva HDZ-a i HNS-a te predstavnici županijske vlasti položili su vijence i zapalili svijeće na Trgu širokobrijeških žrtava. Nakon toga je u Hrvatskom kulturnom domu u Širokom Brijegu (kino Borak) održana Svečana sjednica županijskog parlamenta.

Prisutnima su se obratili predsjednik Skupštine ŽZH Ante Mišetić, predsjednik Glavnog vijeća HZ Herceg Bosne mr. Vlado Šoljić, te predsjednik Vlade ŽZH Zdenko Ćosić.

Ćosić je napravio povijesni presjek društveno-političkih zbivanja koji su doveli do potrebe uspostavljanja Herceg Bosne te je povukao paralelu s današnjom situacijom u kojoj se hrvatski narod u BiH nalazi.

„Često se zaboravlja da su, prije nego smo mi 18. 11. 1991. osnovali HZ HB, i Srbi i Muslimani u Bosni i Hercegovini imali svoje nacionalne organizacije. Kod Srba je to bila Srpska Republika Bosna i Hercegovina, a kod Muslimana Vijeće za obranu muslimanskog naroda, a ne Bosna i Hercegovina. Danas nam ti isti poručuju da smo se mi obilježavajući dan HZ HB ponovno vratili u neka ratna vremena  i da, kako kažu, mi revitaliziramo zločinačke projekte“, rekao je Ćosić.

Ćosić naglašava da bošnjačka strana uporno želi afirmirati tezu da je Herceg Bosna zločinački projekt pri tome se pozivajući na Haašku presudu i navodnu tezu da je Haaški sud presudio HZ Herceg Bosni.

„Oni zaboravljaju da smo danas, više nego ikada, mi Hrvati primorani afirmirati vrijednosti Herceg Bosne jer se uporno želi ukinuti naša konstitutivnost. Time nas ne mogu uplašiti, to je svakome jasno. Ne mogu nikakve presude Haaškoga suda, koji je politički sud, nama davati politički okvir za naše djelovanje”, rezolutan je predsjednik Vlade ŽZH.

Citirajući suca  Davida Hunta koji je napuštajući Haaški sudu kazao „ovaj sud neće biti prosuđivan prema broju presuda koje donese ili prema brzini kojom izvrši završnu strategiju koju je donijelo Vijeće sigurnosti UN-a, već prema poštenju svojih suđenja. Većina odluka iz Žalbenog i drugih vijeća u kojima je završna strategija bila prioritet pred pravima optuženih ostat će velika mrlja na ugledu ovoga suda“, Ćosić kaže da je Haaškome sudu primarna bila završna strategija nad pravima optuženih.

„Nikada nećemo pristati da nam se ukine konstitutivnost, Bosna i Hercegovina je zemlja triju konstitutivnih naroda. Ovo je zemlja koju su Hrvati prvi na politički i svaki drugi način branili i pravo da ravnopravno u njoj živimo nitko nam ne može oduzeti”,  zaključio je Ćosić.

Inače, Svečanoj sjednici Županije Zapadnohercegovačke  povodom obilježavanja Dana Županije Zapadnohercegovačke i Dana Hrvatske Zajednice Herceg Bosne nazočili su mnogi uglednici iz javnog, političkog, kulturnog i vjerskog života Hrvata u Bosni i Hercegovini./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Vlado Šoljić: Nalazimo se u vremenu sličnom 1991. godini, samo što se sada ne gine

Objavljeno

na

Objavio

Odluka hrvatskih političkih predstavnika u BiH o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg Bosne bila pravovremena, mudra i odgovorna, a da nije bilo HVO-a Mostar bi doživio sudbinu Sarajeva koje je bilo u potpunoj blokadi. Međutim, dok su Hrvati radili i stvarali, drugi su se brinuli da nas sotoniziraju, oduzimaju nam prava i ekonomski nas blokiraju pa se slobodno može reći da se nalazimo u vremenu sličnom onome iz 1991. godine, samo što se sada ne gine, rekao je Vladimir Šoljić, predsjednik Glavnog vijeća HZ Herceg Bosne povodom obilježavanja dana Županije Zapadnohercegovačke i Dana Hrvatske zajednice Herceg Bosne, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća te svečanom sjednicom Skupštine Županije Zapadnohercegovačke danas je u Širokom Brijegu obilježen dan Županije Zapadnohercegovačke i Dan Hrvatske zajednice Herceg Bosne.

Prisutnima su se obratili predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Zdenko Ćosić, predsjednik Skupštine ŽZH Ante Mišetić te Vladimir Šoljić, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatske Zajednice Herceg Bosne.

Šoljić je kazao da je odluka hrvatskih političkih predstavnika u BiH o uspostavi HZ Herceg Bosne bila pravovremena, mudra i odgovorna. Iskazao je zahvalnost onima koji su svojim životima platili slobodu hrvatskog naroda, onima koji „robijaju po kazamatima domaćih i stranih zatvora“, kao i onima koji su se morali skloniti s ovih prostora bježeći od nepravde i progona.

„Odluka o utemeljenju Herceg Bosne bila je bitna, to se pokazalo kod agresije na Bosnu i Hercegovinu kada je HVO kojega je osnovala HZ Herceg Bosna obranio najveći dio teritorija gdje su Hrvati većina uključujući i Mostar koji bi u suprotnome doživio sudbinu Sarajeva koje je bilo u potpunoj blokadi“, rekao je Šoljić o ulozi HVO-a i Herceg Bosne u obrani Bosne i Hercegovine.

Prema Šoljićevom shvaćanju Herceg Bosna je imala bolje organiziran život nego područja gdje pod kontrolom Armija RBiH i Vojska RS-a.

“To pokazuju podaci o redu i miru na tome području gdje je napravljeno najmanje zločina i sama činjenica da nije bilo gladi i drugih većih problema takve vrste“, ističe Šoljić.

Šoljić ističe da je Herceg Bosna udarila temelje napretka znanosti kod Hrvata u BiH na čelu sa Sveučilištem u Mostaru koje je uspjelo obrazovati vlastiti znanstveni kadar.

„Poseban je slučaj s gospodarstvom jer su hrvatske općine, zahvaljujući našim gospodarstvenicima, koje su bile na začelju po razvijenosti danas na čelu općina s najboljim gospodarskim statusom u BiH”, kzao je.

Dok su Hrvati radili i stvarali, naglašava Šoljić, drugi su se brinuli da nas sotoniziraju, oduzimaju nam prava i ekonomski nas blokiraju pa se slobodno može reći da se nalazimo u vremenu sličnom onome iz 91. godine, samo što se sada ne gine.

„Zato je na svima nama da se mobiliziramo i pokažemo zajedništvo te dadnemo podršku našim političkim predstavnicima u izvršnoj vlasti kako bi izborili jednakopravnost hrvatskog naroda jer jedino takva Bosna i Hercegovina ima budućnost“, zaključuje Šoljić. (HMS)

 

Nino Raspudić vrlo argumentirano o izborima u BiH i mogućim posljedicama

 

 

Mario Karamatić: Nadam se da će uskoro Dan Herceg-Bosne biti Dan državnosti

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari