Pratite nas

Nestala jedna trećina Hrvata u BiH. Etničko čišćenje!?

Objavljeno

na

Izgleda treba zahvaliti Turskoj što je BiH saznala preliminarne rezultate popisa. Ankari je, navodno na njen zahtjev, iz Sarajeva prvoj poslana analiza, koja je procurila i u javnost. Prema tim podacima, u BiH danas ima 1,836.603 Bošnjaka (48,4 posto), 1,239.019 Srba (32,7 posto), 553.000 Hrvata (14,6 posto) i 163.000 onih koji su se izjasnili kao ostali (4,3 posto). Ukupno 3,791.622 stanovnika. Prije rata bilo ih je 4,377.033, odnosno 585 tisuća više nego danas.

Na zadnjem popisu 1991. godine 760.852 stanovnika ili 17,38 posto izjasnili su se kao Hrvati. To znači da ih je sada 208 tisuća ili 27,3 posto manje. Gotovo trećina. U demografskom smislu hrvatski narod je uvjerljivo najveći gubitnik. Može li se proglasiti etničko čišćenje?!

Potkraj pretprošlog stoljeća (1895.) Rimokatolika u BiH (tako su se popisivali) bilo je nešto više od 21 posto, a prije Prvog svjetskog rata (1910.) oko 23 posto. Nakon Drugog svjetskog rata (1948.), Hrvatima se izjasnilo njih 24 posto. Svaki sljedeći popis bilježio je

pad za jedan posto. Sve do 1991. kada je po popisu bilo 17,4 posto. Ako se zna da se iste te godine izjasnilo 5,5 posto Jugoslavena, među kojima je veliki broj i Hrvata, onda se može ustvrditi kako je tada bilo više od 19 posto Hrvata. Kada bi bilo gdje na svijetu između dva popisa nestala trećina jednoga naroda, raspravljali bi Ujedinjeni narodi. Podaci bi bili još katastrofalniji kada bi se pouzdano znalo koliko je u sadašnjoj brojci nekadašnjih Jugoslavena koji su se sada upisali kao Hrvati. [pullquote_right]Samouništili su se brojni Jugoslaveni i Bosanci u BiH. Svrstali su se među “svoje” Hrvate, Srbe i Bošnjake[/pullquote_right]

I Bošnjaka je u odnosu na 1991. godinu nominalno manje za 66 tisuća ako se kao baza uzme broj onih koji su se tada izjašnjavali Muslimanima.

Međutim, sada ih je u omjeru s drugim narodima više za pet posto. Iako su Bošnjaci najbrojniji, ipak sadašnji podaci rastužit će radikale. Upravo zbog želje da ih ima više od 50 posto popis su odgađali godinama. Čekali su 22 godine najbolji trenutak. Natpolovičnom većinom htjeli su dobiti pokriće za sadašnju politiku kako su većinski vlasnici države. A bili su tako blizu. bihudiohrvata1991

Manje je i Srba za 9,3 posto, odnosno za 127.085 stanovnika. No, svoj udjel u ukupnoj strukturi bh. stanovništva povećali su za 1,5 posto. U Republici Srpskoj su više nego dominanti. Ima ih 83 posto. Baš kao i Bošnjaka u Federaciji (69 posto). Upravo ova dva postotka su najveća opasnost za Hrvate. Jer, stvarni život je upravo u entitetima. Tamo su sva ministarstva koja život znače. Što mogu Hrvati s 2,5 posto u RS-u. Ili u Federaciji s 21 posto, a u tom su entitetu kao konstitutivan narod nekada imali polovinu ministarstava. Visoki predstavnik međunarodne zajednice im je prepolovio i ministarstva i prava. Time je širom otvorio vrata za razvlašćivanje Hrvata.

Od zadnjega popisa dramatično se promijenila slika s manjinama. U BiH ih je bilo skoro osam posto, a sada nešto više od četiri posto (163.000).

Tada se samo Jugoslavenima izjašnjavalo njih čak 242 tisuće. Rat ih je vjerojatno nacionalno osvijestio i svrstao među svoje Hrvate, Srbe i Bošnjake. Eto, tako Jugoslaveni nisu preživjeli ni i u “Jugoslaviji u malom” kako često zovu BiH.

Brojke o nacionalnim manjinama razotkrile su i kako je propao projekt uvođenja četvrte nacije. Naime, uz tri suverena naroda Hrvate, Srbe i Bošnjake htjela se uvesti i nacija Bosanac. Time se željela dodatno devalvirati suverenost, prije svega najmalobrojnijeg naroda Hrvata.

Međutim, kada se uoči izbora vidjelo da je projekt na klimavim nogama, od njega se odustalo. Islamska zajednica dala je jasan naputak da se svi trebaju izjasniti kao Bošnjaci kako Bosancima ne bi ugrozili Bošnjake.

Rezultatima popisa stanovništva svi su nezadovoljni. Svaki od naroda je stradao. Nacionalne manjine su prepolovljene. Osobito Jugoslaveni i Bosanci koji su se samouništili svrstavajući se među “svoje”. I ukupan broj građana u BiH je 13 posto manji. Stoga svi trebaju izvući pouku. Rat i poslijeratne političke igre su ih raselile. Kako sljedeći popis ne bi bio još pogubniji, treba hitno usuglasiti ustavne promjene po kojima će svi narodi i građani istinski biti ravnopravni. I bh. susjedima bi to moralo biti važno. Jer, jedino “mirna Bosna” jamči mirnu regiju. Za to bi Hrvatska i Srbija kao jamci Daytonskog sporazuma hitno trebali zatražiti i proučiti rezultate popisa stanovništva. Ako ni zbog čega drugoga, ono zbog činjenice da pokažu Turskoj kako se i oni brinu za svoje sunarodnjake. I kako se nakon etničkog ne bi nastavilo “političko čišćenje”.

Jozo Pavković/VL

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Veliki petak obilježen u oštećenoj katedrali Notre Dame

Objavljeno

na

Objavio

Katedrala Notre Dame oštećena je od požara i ima ogromnu rupu na krovu, a Pariz je zbog koronavirusa u karanteni, no slavna crkva ipak je obilježila Veliki petak.

Nadbiskup Michel Aupetit je sa samo troje suradnika ušao u 800 godina staru katedralu, sa zaštitnom građevinskom kacigom koju je skinuo samo kako bi se poklonio Trnovoj kruni.

Riječ je o jednoj od najsvetijih relikvija kršćanstva. Vjeruje se da su Rimljani njome okrunili Isusa prije raspeća koje se obilježava na Veliki petak.

Vatrogasci su spasili relikviju tijekom požara koji je prije godinu dana pogodio crkvu.

Ceremonija u petak druga je u Notre Dameu od te katastrofe, nakon što se prošle godine u kapelici pored održala misa.

Katedrala je izgubila krov i toranj te je kontaminirana živom koja se rastopila s krova.

„Danas, Gospode, u ovom svetom tjednu, cijeli svijet je pogođen pandemijom koja širi smrt te nas je paralizirala“, rekao je Aupetit pred krunom.

„Da, Gospode, dođi i pokaži nam da nas ne napuštaš u ova vremena koja moramo proživjeti“. (Hina)

Kršćani, pogotovo u Europi, umukli su. I dolazi vrijeme da kamenje progovori…

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

prof. dr. Ivica Granić: ‘Pomoć’ iz Zagreba prema Mostaru, ne zna se što je gore

Objavljeno

na

Objavio

Politički analitičar, dugogodišnji novinar i profesor na dubrovačkom sveučilištu dr.sc. Ivica Granić komentirao je odluku Vlade RH o pomoći BiH. Donacija je teška 43 milijuna kuna, a izazvala je lavinu reakcija u hrvatskoj javnosti.

Uvijek tzv. pomoć ili donacija iz Zagreba prema Hrvatima BiH u (ipak značajno malom) dijelu hrvatske javnosti pokrene raspravu treba li ili ne. Naravno, uvijek sa velikim NE prvi reagiraju ražalovani Titoisti i apologeti jugoslavenstva, koji su 90te prestali disati i u svojim ex-yu glavama još uvijek nisu upokojili tu sotonsku tvorevinu. Ako laže koza, ne laže rog, čak i pored ponekad glumljenje demokracije dovoljno je pogledati im facebook profile i stranačke članske iskaznice.

Onda se protivljenje nevješto, krajnje glupo i šlampavo, ilustrira loše fotošopiranom bolničkom zgradom u Mostaru, a ove godine i nekakvom snimkom ravnatelja bolnice, koji doista jest, kako se čini, neka teška primitivčina, koja bi odmah trebala biti smijenjena.

Ali, ne pišem ovo zbog njih, nisu ti zgubidani više toliko važni, čak se može biti zločest pa uživati u tom njihovom koprcanju na tihoj vatrici, njih i takve trendove će, čini se, jedino biologija počistiti. Rekao bi pokojni veliki Vlado Gotovac ‘umrijeti će u pustoši svog mrtvog srca.’

Pišem zbog činjenice kako i SDP i HDZ na tome pokušavaju politički lešinariti, profitirati, ušićariti pokoji poen. Dakle, SDP ovce mi morale konačno shvatiti što znači sintagma ‘hrvatsko jedinstvo’ i da bi ona trebalo biti aksiom, univerzalna i iznad svega, iznad svih stranaka i politika. I da nema razlike među Hrvatima Zagreba, Mostara, Orašja, Toronta, Canbere ili Ognjene zemlje ili… ili… Zagovarajući suprotnu politiku, što, tobože oportuno, čini dio njihovih elita, rade izravno u korist vlastite političke štete i idu na ruku zna se kome, od političkih suparnika do ortodoksnih četnika.

HDZ ovce bi morali znati i shvatiti da ‘njihova’ Vlada kada tobože pomaže, u stvari nikoga ‘ne pomaže’ nego izvršavajući ustav financira humanitarne, kulturne udruge i programe, opće projekte… a naj više, dakle naj više – u ogromnoj većini, novac ide – u zdravstvo.

Normalnom, zdravom i ponosnom čovjeku pomoć ne treba, ne treba niti Hrvatima BiH, iako žive u vjerojatno najšizofrenijoj i po svemu najgoroj državi u Europi, u državi, ovakvoj kakva jest, baš bez ikakve realne perspektive za opstankom.

A i jedni i drugi bi morali znati kako RH godišnje iz Hercegovine (i BiH) povuče, sofisticirano ‘reciklirajući’, čak i nekoliko desetina ako ne i stotina puta više novca nego ide iz Zagreba u npr. Mostar. Samo što se to ne zna a i proces ide ‘nevidljivije’. Npr. koliko se struje bagatelno ili po bitno nižim cijenama od tržišnih iz HE Buško Blato isporuči RH? I tako godinama, desetljećima. Dalje, BiH je možda čak i jedina država na svijetu s kojom RH ima pozitivnu vanjsko-trgovinsku bilancu, skoro 800 mil – 1. mlrd dolara, a znamo ‘tko’ u BiH kupuje hrvatske proizvode, tko srpske a tko turske. Podjela naravno nije striktna, ali je – u pravilu tako. O uplatama dijaspore, koja je pretežito BiH, a danas velikim dijelom ide ili direktno u RH ili putem hrvatskih banaka, ne treba niti govoriti, svaki ozbiljan ekonomist tvrdi kako se radi o grozno ogromnim (direktnim) sredstvima koji praktički ‘spašavaju hrvatski proračun’. Jedna sitnica, ne znam jeste li znali, samo u Neumu se godišnje proda preko 48 posto proizvodnje čokolade ‘Bajadera’ zagrebačkog Kraša. Ova sitnica tek kao ilustracija, svakom normalnom je jasno da hrvatska nema niti kvalitetu a niti kapacitete za ozbiljno EU tržište. A proizvode koji pune RH proračun netko treba kupovati, je li. O turistima ne treba niti govoriti, radna snaga BiH Hrvata je nezamjenjiv faktor RH gospodarstva… itd… itd…

Ništa to nije niti čudno niti nenormalno. Upravo suprotno, normalno je, politički poželjno, tako mora biti zauvijek, dakle, bilo kakvih granica među vlastitim narodom nema, niti smije biti. Za neke fejs-objave koje su osvanule ovih dana po ‘pojedinim’ što pravim što lažnim profilima, u npr. Izraelu se ide izravno – u zatvor, komentirao je Ivica Granić.

Vlada RH daje 43 milijuna kuna za pomoć na suzbijanju epidemije koronavirusa u BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari