Pratite nas

Nestala jedna trećina Hrvata u BiH. Etničko čišćenje!?

Objavljeno

na

Izgleda treba zahvaliti Turskoj što je BiH saznala preliminarne rezultate popisa. Ankari je, navodno na njen zahtjev, iz Sarajeva prvoj poslana analiza, koja je procurila i u javnost. Prema tim podacima, u BiH danas ima 1,836.603 Bošnjaka (48,4 posto), 1,239.019 Srba (32,7 posto), 553.000 Hrvata (14,6 posto) i 163.000 onih koji su se izjasnili kao ostali (4,3 posto). Ukupno 3,791.622 stanovnika. Prije rata bilo ih je 4,377.033, odnosno 585 tisuća više nego danas.

Na zadnjem popisu 1991. godine 760.852 stanovnika ili 17,38 posto izjasnili su se kao Hrvati. To znači da ih je sada 208 tisuća ili 27,3 posto manje. Gotovo trećina. U demografskom smislu hrvatski narod je uvjerljivo najveći gubitnik. Može li se proglasiti etničko čišćenje?!

Potkraj pretprošlog stoljeća (1895.) Rimokatolika u BiH (tako su se popisivali) bilo je nešto više od 21 posto, a prije Prvog svjetskog rata (1910.) oko 23 posto. Nakon Drugog svjetskog rata (1948.), Hrvatima se izjasnilo njih 24 posto. Svaki sljedeći popis bilježio je

pad za jedan posto. Sve do 1991. kada je po popisu bilo 17,4 posto. Ako se zna da se iste te godine izjasnilo 5,5 posto Jugoslavena, među kojima je veliki broj i Hrvata, onda se može ustvrditi kako je tada bilo više od 19 posto Hrvata. Kada bi bilo gdje na svijetu između dva popisa nestala trećina jednoga naroda, raspravljali bi Ujedinjeni narodi. Podaci bi bili još katastrofalniji kada bi se pouzdano znalo koliko je u sadašnjoj brojci nekadašnjih Jugoslavena koji su se sada upisali kao Hrvati. [pullquote_right]Samouništili su se brojni Jugoslaveni i Bosanci u BiH. Svrstali su se među “svoje” Hrvate, Srbe i Bošnjake[/pullquote_right]

I Bošnjaka je u odnosu na 1991. godinu nominalno manje za 66 tisuća ako se kao baza uzme broj onih koji su se tada izjašnjavali Muslimanima.

Međutim, sada ih je u omjeru s drugim narodima više za pet posto. Iako su Bošnjaci najbrojniji, ipak sadašnji podaci rastužit će radikale. Upravo zbog želje da ih ima više od 50 posto popis su odgađali godinama. Čekali su 22 godine najbolji trenutak. Natpolovičnom većinom htjeli su dobiti pokriće za sadašnju politiku kako su većinski vlasnici države. A bili su tako blizu. bihudiohrvata1991

Manje je i Srba za 9,3 posto, odnosno za 127.085 stanovnika. No, svoj udjel u ukupnoj strukturi bh. stanovništva povećali su za 1,5 posto. U Republici Srpskoj su više nego dominanti. Ima ih 83 posto. Baš kao i Bošnjaka u Federaciji (69 posto). Upravo ova dva postotka su najveća opasnost za Hrvate. Jer, stvarni život je upravo u entitetima. Tamo su sva ministarstva koja život znače. Što mogu Hrvati s 2,5 posto u RS-u. Ili u Federaciji s 21 posto, a u tom su entitetu kao konstitutivan narod nekada imali polovinu ministarstava. Visoki predstavnik međunarodne zajednice im je prepolovio i ministarstva i prava. Time je širom otvorio vrata za razvlašćivanje Hrvata.

Od zadnjega popisa dramatično se promijenila slika s manjinama. U BiH ih je bilo skoro osam posto, a sada nešto više od četiri posto (163.000).

Tada se samo Jugoslavenima izjašnjavalo njih čak 242 tisuće. Rat ih je vjerojatno nacionalno osvijestio i svrstao među svoje Hrvate, Srbe i Bošnjake. Eto, tako Jugoslaveni nisu preživjeli ni i u “Jugoslaviji u malom” kako često zovu BiH.

Brojke o nacionalnim manjinama razotkrile su i kako je propao projekt uvođenja četvrte nacije. Naime, uz tri suverena naroda Hrvate, Srbe i Bošnjake htjela se uvesti i nacija Bosanac. Time se željela dodatno devalvirati suverenost, prije svega najmalobrojnijeg naroda Hrvata.

Međutim, kada se uoči izbora vidjelo da je projekt na klimavim nogama, od njega se odustalo. Islamska zajednica dala je jasan naputak da se svi trebaju izjasniti kao Bošnjaci kako Bosancima ne bi ugrozili Bošnjake.

Rezultatima popisa stanovništva svi su nezadovoljni. Svaki od naroda je stradao. Nacionalne manjine su prepolovljene. Osobito Jugoslaveni i Bosanci koji su se samouništili svrstavajući se među “svoje”. I ukupan broj građana u BiH je 13 posto manji. Stoga svi trebaju izvući pouku. Rat i poslijeratne političke igre su ih raselile. Kako sljedeći popis ne bi bio još pogubniji, treba hitno usuglasiti ustavne promjene po kojima će svi narodi i građani istinski biti ravnopravni. I bh. susjedima bi to moralo biti važno. Jer, jedino “mirna Bosna” jamči mirnu regiju. Za to bi Hrvatska i Srbija kao jamci Daytonskog sporazuma hitno trebali zatražiti i proučiti rezultate popisa stanovništva. Ako ni zbog čega drugoga, ono zbog činjenice da pokažu Turskoj kako se i oni brinu za svoje sunarodnjake. I kako se nakon etničkog ne bi nastavilo “političko čišćenje”.

Jozo Pavković/VL

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Krešimir Macan: Ne bih se iznenadio da idemo u ponovljene izbore

Objavljeno

na

Objavio

Ne bih se iznenadio da idemo u ponovljene izbore, rekao je komunikacijski stručnjak Krešimir Macan u HRT-ovoj emisiji Otvoreno u kojoj se razgovaralo o kampanji uoči parlamentarnih izbora koji se održavaju 5. srpnja.

Macan je rekao da po prvim istraživanjima zasad HDZ ima blagu prednost pred Restartom te da je jasno da će treći blok biti Miroslav Škoro, a Most se bori za nekoliko mandata.

– Jasno je da nitko neće osvojiti većinu da može sam sastaviti Vladu, trebat će mu koalicijski partner, rekao je Macan, dodajući da se ne bi iznenadio da idemo u ponovljene izbore.

Komunikacijska stručnjakinja Ankica Mamić rekla je da zasad nemamo vidljivog pobjednika.

– Je li realno da imamo još jedne izbore na jesen? Moguće je, rekla je Mamić, izrazivši nadu da će naši političari biti odgovorni i shvatiti da Hrvatskoj zbog teške situacije treba Vlada s punim mandatom, a ne tehnička vlada.

Komunikologinja Smiljana Leinert-Novosel s Fakulteta političkih znanosti rekla je da trebamo osvijestiti da se nalazimo u specifičnim okolnostima, u postepidemijskoj fazi koja je jako uzdrmala ljude u Hrvatskoj. Smatra da ovi izbori u velikoj mjeri pokazuju udaljenost između sadržaja koji bi trebao biti ključan za predizbornu situaciju, gdje bi se sučeljavale različite politike i teme, a sve se više usmjerava u stepenicu efekata – kako privući ljude, izazvati skandal, pronaći novo lice, napraviti spektakl…

– Čini mi se da smo preskočili ovu prvu stepenicu, a da smo se svi apsolutno usmjerili na to kako privući, kako biti izložen, popularan i kako kroz te vanjske faktore dobiti glasove i sudjelovati u podjeli kolača, rekla je Leinert-Novosel.

Mijić o razlazu sa Škorom

Mate Mijić, komunikacijski konzultant i bivši šef kampanje Miroslava Škore, rekao je da između njih dvojice nije “pukla ljubav”, već su prijatelji kao što su i bili, ali se Škorin tim kod osnivanja stranke odlučio za stranački PR.

– To nije moj profesionalni izbor, rekao je Mijić.

– Ponuda koja je bila na stolu meni nije odgovarala, dodao je.

Macan: Plenković glasove mora tražiti na centru

Mamić je rekla da svaka stranka mora maksimizirati svoj izborni potencijal pa napada svoje najjače oponente. Međutim, dodaje, postizborna retorika bit će puno koncilijarnija.

Macan je rekao da je desnica konsolidirana.

– HDZ, kad se preračuna, gledajući neodlučne, oni su na oko 30, Škoro može doći do 15, i tu je Most tih 5. To je onih 50 posto na desnici, rekao je.

Na ljevici je pak, dodaje, ogromna rupa.

– Ljevica ima 26, 28, koliko sad, kako koja anketa daje, 30. Ostaje 20 posto glasova koji su centar i lijevo i pitanje je hoće li tu netko uzeti mandate SDP-u. Ako ostanu podijeljeni, neće, rekao je Macan, koji smatra da premijer i šef HDZ-a Andrej Plenković desničarenjem ne može ništa dobiti te da mora tražiti glasove u centru.

Mijić je istaknuo da ostaje 10 posto protestnih glasova koje smo vidjeli od kandidature Ivana Vilibora Sinčića na predsjedničkim izborima, a koji su se konsolidirali i javljaju se iz izbora u izbore.

– Pokupio ih je djelomično Most, Živi zid, kasnije Kolakušić…, rekao je Mijić.

Dodao je da ostaje taj dio protestnog biračkog tijela koji nitko ne zastupa te da je pitanje hoće li izaći, hoće li prepoznati stare opcije…

Leinert-Novosel: Plenković odličan u sučeljavanjima

Komentirajući temu koju je otvorio šef HSS-a Krešo Beljak o uvođenju zakona o porijeklu imovine Mamić je rekla da nema potrebe za takvim posebnim zakonom ako Porezna uprava redovito radi svoj posao.

– To sve već postoji, rekla je.

Macan je rekao da je takozvanih “žetončića” uvijek bilo, a Mamić je rekla da ih je ovaj put stvarno malo previše da će birači to sigurno kazniti.

Koliko će sučeljavanja presuditi? Leinert-Novosel smatra da su sučeljavanja Plenkoviću odlična strana, dok je predsjednik SDP-a i čelnik oporbe Davor Bernardić puno manje spretan u javnim nastupima.

– Moram priznati da mi je unaprijed jasan finale jednog takvog raspleta sučeljavanja. Ako se bude radilo onako kako se meni čini, a to je prosuđivalo prema vodećim osobama, onda bi to moglo značiti prognozu za ovu HDZ-ovu stranu u smislu većeg broja glasova, rekla je Leinert-Novosel.

O europskim sredstvima

Mijić je u emisiji također kritički komentirao današnje predstavljanje europskih sredstava gospodarskog oporavka rekavši da se ne radi o poklonima već o “spuštanju gaća za novac”.

– Imamo priliku dobiti povoljan zajam, rekao je Mijić.

– Dio novca se planira kao zajam, a dio bespovratno, rekla je Mamić.

– Ali i taj bespovratni dio ide iz zajma, uzvratio je Mijić.

– Svi novci idu iz nekog zajma, rekla je Mamić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Najave

Na Dan državnosti besplatno u Muzej Domovinskog rata u Karlovcu

Objavljeno

na

Objavio

Na Dan državnosti, 30. svibnja, ulaz u Muzej Domovinskog rata Karlovac -Turanj bit će besplatan za sve posjetitelje i to za sve sadržaje, među kojima je i dio vezan uz konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkoga Hrvatskog sabora 30. svibnja 1990.

Riječ je o stalnoj izložbi o Karlovcu u razdoblju od 1991. do 1995. posvećenoj životu u gradu i na karlovačkoj bojišnici tijekom Domovinskog rata smještenoj u staroj austrijskoj vojarni, zgradi koju su branitelji tijekom Domovinskog rata ironično nazvali “Hotel California”.

Danas je i sama zgrada jedan od “muzejskih predmeta”.

Stalna izložba postavljena je na suvremen i interaktivan način što posjetiteljima omogućuje samostalno otkrivanje teme i istraživanje.

Dio izložbe posvećen je najmlađima, a riječ je o edukativnom kutiću u kojem kroz pitalice, slagalice i kviz mogu učiti o povijesti Domovinskog rata.

U prizemlju zgrade uređena je Spomen soba poginulim karlovačkim braniteljima Domovinskog rata. U vanjskom dijelu izložbe može se razgledati borbena tehnika, među kojom je i lovački zrakoplov MiG-21 bis.

Muzej će biti otvoren od 10 do 18 sati, s pauzom od 13 do 14 radi propisane dezinfekcije prostora. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari