Pratite nas

U Neumu službeno započeo NAFF

Objavljeno

na

naff-neum-2014-otvaranjeU ugodnom ambijentu dupkom ispunjene terase hotela ‘Sunce’ u Neumu, sinoć je otvoren deveti Festival animiranog filma, NAFF 2014. Kao najbolji uvod u pet razigranih dana NAFF-a, priusutne su na samom početku svojim vještinama pozdravile Mostarske mažoretkinje, a potom i vrsnim glasovima, članice klape ‘Neum’.

Ispred Fondacije za kinematografiju FBiH koja je jedan od dugogodišnjih pokrovitelja NAFF-a, animirani auditorij festivala pozdravio je i član upravnog odbora ove fondacije, Ivo Čolak. Čolak je pritom istaknuo važnost, ali i status koji ovaj festival iz godine u godinu potvrđuje.

A “nogom o ploču”, potvrdili su to i uvijek zanimljivi lindžaši iz HKUD ‘Neum’ koji su tradicionalnim plesom pozdravili i povezali Festival sa njegovim gostima.

Nažalost, isto nije učinio nitko ispred Općine Neum; doduše, načelnik se ispričao zbog službenog puta, no nejasno je zašto to u njegovo i ime Općine nije učinio nitko drugi. Nemogućnost dolaska zato nije spriječila američkog atašea za kulturu u BiH, Erica Catalfamoa da festival podupre kratkim video klipom kojega je snimio, te poslao organizatorima.

Na samom kraju, prisutnima se kratkim prigodnim govorom obratio i Direktor festivala Jurinko Rajič, a riječima “neka festival počne” oskarovka i ovogodišnja predsjednica žirija, Joan Gratz, izražavajući očito zadovoljstvo što se našla u Neumu, vidjela i taj djelić mora svijeta, tako draga lica u publici, susrela mnoge autore, izrazivši zahvalnost organizatoru što ju je pozvao, istaknuvši čast što ju je dopalo predsjedanje žirijem tako važne manifestacije i službeno pokrenula kotač festivala.

Napomenimo još samo, kako je sinoć prikazano i prvih sedam filmova iz natjecateljske konkurencije nakon čega je uslijedila zabava na ljetnoj terasi hotela ‘Sunce’, priopćeno je iz organizacijskog tima.

bljesak.info / kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Švedska epidemiologinja oštro kritizirala vlasti: ‘Pogriješili smo, trebali smo sve zatvoriti’

Objavljeno

na

Objavio

Švedska je imala najmanje restriktivni pristup borbi protiv pandemije. Oni su smatrali kako mogu računati na zdrav razum pojedinaca i njihovu društvenu odgovornost.

Švedski pristup borbi protiv koronavirusa zaprepastio je svijet koji je u čuđenju nastavio promatrati jedinu zemlju na svijetu koja nije uvela stroga ograničenja. S današnjim danom ima više od 33 tisuće zaraženih i 3998 smrtnih slučajeva.

Bivša glavna švedska epidemiologinja Annika Linde odlučila je progovoriti o kontroverznoj strategije te države u borbi protiv koronavirusa. Iako je do sada podržavala švedski pristup pandemiji koji je predvodio epidemiolog Anders Tegnell, predomislila se vidjevši koliko smrtnih slučajeva ima Švedska naprema Danskoj, Norveškoj i Finskoj.

Ona smatra da su vlasti trebale uvesti stroga ograničenja u ranim fazama pandemije da bi virus stavili pod kontrolu, piše The Guardian.

– Mislim da nam je trebalo više vremena da se pripremimo. Da smo zatvorili vrlo rano, za to vrijeme mogli bismo se uvjeriti da imamo ono što je potrebno za zaštitu onih najranjivijih skupina – rekla je Linde, prenosi Večernji List.

Švedska je imala najmanje restriktivni pristup borbi protiv pandemije. Oni su smatrali kako mogu računati na zdrav razum pojedinaca i njihovu društvenu odgovornost.

Švedska javnost i političke strukture i dalje podržavaju Tegnella i agenciju za javno zdravstvo, no kritike koje je iznijela ugledna epidemiologinja nisu ostale nezapažene.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Moratorij nije besplatan – iznos koji ćete vratiti banci bit će veći

Objavljeno

na

Objavio

Gotovo 40.000 građana zatražilo je od banaka moratorij na otplatu kredita zbog pandemije koronavirusa. Do sada je određena polovica zahtjeva, a banke su nudile najmanje tri, a najčešće i do šest mjeseci počeka. Međutim, moratorij nije besplatan pa će iznos koji ćete na kraju vratiti banci ipak biti veći.

Dijana Dorontić dobro zna da moratorij ima svoju cijenu pa ga u ovoj situaciji ipak nije tražila.

– Postoje dodatni troškovi na koje ljudi nisu računali koji će im se pokazati kasnije kroz anuitete jer taj moratorij je samo dio koji se odnosi na dio glavnice, a kamatu morate i dalje plaćati, kazala je Dorontić za HRT.

Upravo zbog toga moratorij su tražili samo oni koji su to morali zbog svoje situacije.

– Oni kojima je plaća smanjena, oni su u obiteljskom krugu pokušavali naći način da ne uzmu moratorij kad su vidjeli troškove povećanja ukupne cijene kredita koja će se u konačnici dogoditi, kaže Sandra Žiga, voditeljica Udruge “Franak”.

Korisnik kredita za vrijeme moratora može plaćati samo kamate. U slučaju da nema novca, sad ne plaća ništa, no povećava mu se za iznos kamate glavnica nakon isteka moratorija što znači ili će mu mjesečni obrok biti veći ili će iznos platiti na kraju otplate kredita.

– Kamate se ne naplaćuju sad, one će se obračunavati i građani će to platiti, ali kod stambenog kredita to stiže tek za 10 godina. Znači, što ga dulje produljujete, nažalost, trošak moratorija mora biti veći, objašnjava Zdenko Adrović iz Hrvatske udruge banaka.

Kad je riječ o moratoriju, u povoljnijem su položaju oni koji su se manje zadužili, na kraće razdoblje i pri kraju su otplate.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari