Pratite nas

Politika

Neutemeljeni hvalospjevi MOSTovaca i kukurikavaca o poreznom USKOKu

Objavljeno

na

Što znamo o poreznom Uskoku – Zasebnom uredu za lov na ‘velike igrače’

Hrvatski sabor u srijedu je raspravio niz prijedloga kojima se s europskim propisima usklađuju zakoni s područja financija.

Predložene zakonske izmjene podržala je i oporba, no SDP-ov Gordan Maras raspravu je iskoristio kako bi upozorio da se usporedo s predloženim poboljšanjima planira ukinuti Samostalni sektor za otkrivanje poreznih prijevara, tzv. porezni Uskok.

“Rekli smo da ne želimo da Hrvatska postane oaza za muljaže i pranje novca, ali ukidamo sektor koji je u zadnjih godinu i pol dana napravio, ja bih rekao velike stvari u otkrivanju poreznih prijevara”, kazao je Maras.

Njegove je riječi HDZ-ov Ivan Šuker nazvao politikantstvom, naglasivši kako istodobno uspješno djeluje i Ured za sprječavanje pranja novca.

“Sigurno da su tu Ured za sprječavanje pranja novca i Porezna uprava odradili lavovski dio posla, jer po ovlastima ljudi mnoge stvari u poreznom Uskoku nisu mogli odraditi, ali očigledno neke teme, koje su prije svega praktične i stručne, poprime politikantske note i onda odemo u krivom smjeru”, ocijenio je Šuker.

[ad id=”93788″]

Zoran Marić najavio jačanje poreznog Uskoka

Još prije dva tjedna Šuker je kazao da ne zna tko je uopće pustio vijest o pripajanju poreznog USKOK-a Poreznoj upravi.

“Ministar još ništa nije najavio, ministar još ništa nije rekao. Logična je stvar da će vjerojatno napraviti organizaciju Ministarstva da ono bude efikasno i funkcionalno, a netko je to pustio iz ne znam kojeg razloga jer u Ministarstvu nemaju nikakvih spoznaja”, tvrdio je Šuker.

Još nedavno je Zdravko Marić, aktualni ministar financija istaknuo da namjerava ojačati aktivnosti poreznog Uskoka.

Do prijedloga za ukidanja Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prijevara Ministarstva financija, tzv. poreznog USKOK-a, dolazi zbog nesuglasica između vladajućih stranaka, navodi HRT.

Osnovao ga SDP-ov ministar financija Lalovac

Takozvani porezni Uskok, osnovao je SDP-ov ministar financija Boris Lalovac krajem 2014. godine.

Ustrojen je kao središnja nacionalna jedinica za prikupljanje, kontrolu, analitičku obradu i razmjenu podataka u cilju otkrivanja rizičnih poreznih obveznika koji sudjeluju u organiziranim poreznim prijevarama koje imaju za posljedicu velike porezne utaje, osobito u međunarodnim prijevarama iz područja PDV-a (kružne i lančane transakcije, fiktivne isporuke i sl.), otkrivanja fizičkih osoba koje posjeduju imovinu značajne vrijednosti, a koju su stekle na nezakonit način, bez pokrića u zakonito ostvarenim primicima te otkrivanja imovine poreznih dužnika koja nije obuhvaćena mjerama ovrhe ili koja je u cilju onemogućavanja naplate poreznog duga prenesena na druge osobe; suradnje s tijelima kaznenog progona u otkrivanju kaznenih djela povezanih s gospodarskim kriminalitetom i druge zadaće bitne za razvoj preventivnog sustava i sprječavanje poreznih utaja.

Osnivanju je prethodilo potpisivanje sporazuma o suradnji Hrvatske sa Sjedinjenim Američkim Državama prema kojem se pri Ministarstvu financija osniva Specijalni odjel za otkrivanje poreznih prevara.

Na čelu Ana Dorić Škeva

Otkrivajući kako će porezni Uskok djelovati buduća načelnica Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prevara i dotadašnja zamjenica ravnatelja porezne uprave Ana Dorić Škeva rekla je da će na meti budućeg sektora za borbu protiv poreznih prevara bit će ona područja na kojima se dosad gubilo najviše novaca, koja uključuju i porezne dužnike koji izbjegavaju plaćanje poreznih dugovanja.

“Trenutno se bavimo analitičkim aktivnostima i krećemo s radom čim zaživi određeni zakonodavni okvir. Planiramo da će to biti do kraja ove godine, a zaposleno je 26 ljudi”, rekla je Škeva na N1 televiziji.

Kadrovi su im dolazili iz Ministarstva financija, Porezne uprave i Carine. Sjedište Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prijevara nalazi se u Katančićevoj 5 u Zagrebu, na istoj adresi kao i Ministarstvo financija, a odgovarali su samo ministru financija. S operativnim radom započeli u siječnju 2015., a zaposlenici su prošli obuku u američkom IRS-u (Internal Revenue Service). Pomoć pri formiranju Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prijevara dali su i Nizozemci koji imaju slično tijelo, FIOD.

“SSOPP je središnja nacionalna jedinica za analitičku obradu podataka bitnih za oporezivanje ustrojena prema sličnim rješenjima u drugim državama članicama EU. Radi učinkovitijeg, bržeg i sveobuhvatnog pristupa raznim bazama podataka ustrojena je u užem dijelu Ministarstva financija”, navodilo se iz Ministarstva.

Rođena Splićanka Ana Dorić Škeva u Ministarstvo financija stigla je 2013. iz bankarskog sektora na poziv bivšeg ministra Slavka Linića. Dvanaest je godina radila u Raiffeisen grupi na visokoj poziciji.

Navodilo se da porezni Uskok tijesno surađuje s DORH-om i USKOK-om, imaju svoje značke, izlaze na teren i imaju zakonske ovlasti na licu mjesta oduzimati dokumentaciju.

Prošle se godine zbog njihovih akcija najavljivala vruća jesen i procesuiranje novih poreznih prevaranata, a prvi na udaru su lažni trgovci zlatom, navodiJutarnji list.

“Nakon što je Ana Dorić Škeva, načelnica Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prevara, podnijela ostavku pojavile su se špekulacije da bi se tzv. porezni USKOK mogao u potpunosti rasformirati, odnosno da bi potpao pod kapu Porezne uprave. Maro Kristić, saborski zastupnik Mosta nezavisnih lista, kazao je novinarima u Saboru kako unutar koalicije sa svojim partnerima nisu razgovarali na tu temu, ali da je Most izričito protiv spomenute ideje”, napisao je Božo Petrov, čelnik Mosta na Facebooku.

Lalovac protiv ukidanja poreznog Uskoka

Za bivšeg ministra financija koji ga je ustrojio ukidanje poreznog USKOK-a je pitanje domovinske sigurnosti.

“U godinu dana vidjeli ste preko milijardu kuna otkrivenih prijevara. U Europskoj uniji takvi uredi se ekipiraju i dobivaju na važnosti, jer služe da štite nacionalnu ekonomiju. Ovo je pitanje za mene domovinske sigurnosti, smjer u kojem su krenuli neće biti dobar”, ocijenio je Lalovac. Naglasio je još jednom da se “porezni USKOK” sastoji od provjerenih kadrova i da nema ni jednog razloga za njegovo rasformiranje, a da se “tome mogu veseliti samo ulovljeni u velike mreže”.

Hoće li se Samostalni sektor za otkrivanje poreznih prijevara tzv. porezni Uskok ukidati ili ne, zasad je neizvjesno, no svakako će se reorganizirati. Kako kaže ministar financija Zdravko Marić, ostavka načelnice Ane Dorić Škeva krivo je protumačena kao najava zatvaranja tog ureda, on baš naprotiv – taj sektor želi ojačati.

Ministar je dodao “kako je njegova ideja oko nove organizacije i sistematizacije da nema paralelnih sustava upravljanja već da postoji jedan sustav, da sve službe budu međusobno interaktivne i povezane, informatičke znatno osnažene te da i dalje surađuju sa svim organima kaznenog progona RH, od DORH-a, Uskoka i Ministarstva unutarnjih poslova, kao i sa međunarodnom mrežom odgovarajućih institucija”, navodi Liderpress.hr.

Goran Marić nije bio impresioniran radom

Hvaleći se prošle godine radom poreznog Uskoka Igor Rađenović, zamjenik ministra financija RH, istaknuo je gostujući na HRT-u da Porezni Uskok hvata krupne “ribe” i da trenutačno rade na 50-ak slučajeva vrijednih 120 mil. “Nemam čime biti impresioniran”, odgovorio mu je tadašnji potpredsjednik Odbora za financije i državni proračun Sabora RH (HDZ) Goran Marić. “Svaki dužnosnik treba znati smisao, domet i važnost izgovorene riječi. Ministri zauzimaju medije, a sve se manje bave svojim poslom – a kada se to svede u vrijeme koje dolazi, zaključuje se da je to politikantski potez. Kao potkrijepu za to uzmimo nalaz Državne revizije koji kaže da Ministarstvo financija nije poduzelo u prošloj niti prethodnim godinama ni jednu propisanu radnju radi naplate koncesija! One su potpuno nenaplaćene!”, istaknuo je Marić.

U godinu i pol rada Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prijevara rezultiralo je pokretanjem 54 slučaja u kojima je država prevarena za oko milijardu kuna, navodi Jutarnji list.

Zvučni proces protiv braće Mamić

Od sva 54 slučaja koje je pokrenuo tim koji je donedavno vodila Ana Dorić Škeva, najpoznatiji su procesi protiv braće Mamić koje USKOK tereti da su Dinamu nanijeli štetu od 70 milijuna kuna.

Kada je tzv. porezni Uskok krenuo sa svojim radom, Hrvatska je prvi put dobila na uvid podatke o štednji svojih građana u inozemstvu, a prve liste imale su više od 12 tisuća imena.

Spominjala su se tu imena mnogih političara, bankara, sportaša i estradnjaka.
Na obavijesni razgovor pozivane su osobe iz javnog života kao i dvojica velikih poduzetnika Ivica Todorić i Emil Tedeschi, navodi dnevnik.hr.

U poznatije slučajeve koji su rezultat rada poreznog Uskoka spada i nedavno uhićenje 15 osoba zbog pranja novca za narkokartele.

Okidač za tu akciju bila je provala u sjedište zagrebačke policije i krađa dva kilograma zlata i 280.000 eura. Ovo je slučaj koji sadrži niz kontroverzija zbog kojih bi se u više institucija, prije svega u Ministarstvu financija i policiji, trebale napraviti vrlo temeljite inventure. Ne zna se kada je počelo pranje novca čije je podrijetlo ilegalna trgovina drogom, no poznato je da je ta priča prvi put otvorena još 2013. godine, i to upozorenjem Ureda za sprječavanje pranja novca.

Rade li institucije svoj posao?

Bivši ministar financija Slavko Linić postavio je pitanje zašto se prije nije ništa dogodilo u smislu pokretanja kaznenog progona iako su sve nadležne službe i institucije imale podatke o sumnjivim transakcijama. Linić također ističe da je trebalo nastaviti s jačanjem Porezne uprave koja mora biti učinkovita prema svima, ali i prema svima jednako postupati. Uz napomenu da ne zna što je svrha tzv. poreznog Uskoka, Linić naglašava kako se ne slaže s kritikama da Ured za sprječavanje pranja novca ne radi dobro svoj posao. “Oni rade dobro, ali rade u tajnosti. O svakoj sumnjivoj transakciji obavještavaju sve koje trebaju, a više od toga niti ne treba biti njihov posao”, smatra Linić.

Premda je na pranje novca upozoreno još 2013., u prijavi ta godina ne postoji, nego je obuhvaćeno razdoblje koje je pokrivenom postojanjem Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prevara, iz čega bi se moglo zaključiti da se prije formiranja tima Ane Dorić Škeva nitko time nije ozbiljno i sustavno bavio, javlja Jutarnji list.

Neimenovani izvori Jutarnjeg lista smatraju da je priča oko poreznog Uskoka prenapuhana te da je njegovo osnivanje izravna posljedica sukoba između premijera Zorana Milanovića i Slavka Linića.

U Linićevo se vrijeme reformirala Porezna uprava, a u sklopu nje se nastojao osnažiti Odjel za porezna kaznena djela koji je trebao raditi posao što ga je preuzeo Samostalni sektor za porezne prijevare.

Zadnje otkriće poreznog Uskoka

Zadnje otkriće poreznog Uskoka prijava je protiv ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar i bivšeg pročelnika zagrebačkog Ureda za zdravstvo Zvonimira Šostara osumnjičenog zajedno s još deset osoba za štetu veću od 35 milijuna kuna.

U priopćenju na svojoj internetskoj stranici tužiteljstvo je objavilo da Šostara i njegove suosumnjičenike tereti za zlouporabu položaja i ovlasti, primanje i davanje mita, pranje novca, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, utaje poreza ili carine, povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga, poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti te pomaganja u zlouporabi povjerenja u gospodarskom poslovanju.

Uz Šostara je, kako se neslužbeno doznaje u istrazi koju je pokrenuo tzv. porezni Uskok, osumnjičena i njegova nekadašnja stručna suradnica iz gradskog Ureda za zdravstvo Mirta Lončar te direktori tvrtke Ekotours Davor Ljubić i Goran Žonja čija se tvrtka, među ostalim, bavi dezinfekcijom, dezinsekcijom, deratizacijom i čišćenjem klimatizacijskih sustava.

Hoćemo li opet dobiti Financijsku policiju?

Prisjetimo se Financijske policije kao posebne upravne organizacije ustrojene 1993. u sastavu Ministarstva financija koja je 2006. ponovno osnovana nakon što je 2001. ukinuta.

Početkom 2012. SDP-ova Vlada Zorana Milanovića opet ukida Financijsku policiju, pravdajući se racionalizacijom državne uprave i preklapanjem nadležnostima.

U razdoblju od početka 2006. do konca 2011. Financijska policija obavila je 4289 nadzora i otkrila 1,9 milijardi kuna proračunskog novca koji treba naplatiti.

Na taj način je naplaćeno 405 milijuna kuna, a porezni gubitak smanjen je za 264 milijuna kuna. Utvrdila je protupravno stečenu imovinsku korist od 357 milijuna kuna, donijela 1671 rješenja na iznos od 1,7 milijardi kuna za naplatu, izdala 70 privremenih zabrana obavljanja djelatnosti, podnijela 152 kaznene prijave i 1388 optužnih prijedloga, navodi Poslovni.hr.

Vlada Jadranke Kosor proširila je djelokrug rada Financijske policije na područje provedbe Konvencije o zaštiti financijskih interesa EU, a Milanovićeva Vlada ukidanje Financijske policije pravdala je upravo preporukama međunarodnih institucija koje su kritizirale nedovoljnu učinkovitost nadzora.

Milanovićevom odlukom na neki se način ponovila povijest: Račanova Vlada ukinula je 2001. Financijsku policiju smatrajući ju odgovornom za propast brojnih poduzeća iako u njima nije pronašla niti jednu nepravilnost.

Hoćemo li uskoro opet dobiti Financijsku policiju, neki drugi ured ili samo učinkovitije postojeće institucije, ostaje vidjeti.

Izvor: Narod.hr/http://narod.hr/hrvatska/


Interesantno je kako Maro Kristić i Most žele pod svaku cijenu zadržati takozvani Porezni uskok, iznoseći hvalospjeve o njihovim navodnim rezultatima rada o čemu sam jučer pisao obezvređujući rad svih istražnih službi 25 godina. Zbog toga Vas upućujem na podatke koji su objavljeni u Poslovni.hr.

 Financijska policija je bila u sastavu Ministarstva financija koja je 2006. godine ponovno osnovana nakon što je 2001. godine ukinuta. Početkom 2012. godine SDP-ova Vlada Zorana Milanovića opet ukida Financijsku policiju, pravdajući se racionalizacijom državne uprave i preklapanjem nadležnostima. U razdoblju od početka 2006. do konca 2011. godine Financijska policija obavila je 4289 nadzora i otkrila 1,9 milijardi kuna proračunskog novca koji treba naplatiti. Na taj način je naplaćeno 405 milijuna kuna, a porezni gubitak smanjen je za 264 milijuna kuna. Utvrdila je protupravno stečenu imovinsku korist od 357 milijuna kuna, donijela 1671 rješenja na iznos od 1,7 milijardi kuna za naplatu, izdala 70 privremenih zabrana obavljanja djelatnosti, podnijela 152 kaznene prijave i 1388 optužnih prijedloga. Vlada Jadranke Kosor proširila je djelokrug rada Financijske policije na područje provedbe Konvencije o zaštiti financijskih interesa EU, a Milanovićeva Vlada ukidanje Financijske policije pravdala je upravo preporukama međunarodnih institucija koje su kritizirale nedovoljnu učinkovitost nadzora.Milanovićevom odlukom na neki se način ponovila povijest: Račanova Vlada ukinula je 2001. Financijsku policiju smatrajući ju odgovornom za propast brojnih poduzeća iako u njima nije pronašla niti jednu nepravilnost.

  Isto tako vezano za moj jučerašnji članak pranja novca od 630 milijuna kuna koje su oprane preko tvrtki koje su se bavile fiktivnim otkupom zlata želim napomenuti da navedeno pranje novca nije otkrio Porezni uskok već su to uradile banke postupajući po Zakonu o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma (kada su vidjeli da mladi ljudi dižu na desetine milijuna kuna). Nakon prijave banaka Uredu za sprečavanje pranja novca isti je podatke dostavio Poreznoj upravi odnosno Poreznom uskoku. To navodim iz razloga da se vidi kako funkcionira istraga vezano za pranje novca koja nema nikakve veze sa poreznim prevarama kako navodi Maro Kristić. Međutim navodno ima poreznih prevara od strane nekih tvrtki kako je pisao Jutarnji list kao što je Pismohrana servis koje su ispostavljale fiktivne fakture prema tvrtkama peračima novca, a sve zato da bi se umanjila osnovica poreza na dobit i osnovica PDV-a.

 Ono što je Porezni uskok trebao raditi a nije je utvrditi fiktivno izdavanje faktura odnosno utaju poreza.

Dali je to razlog o čemu je više puta pisao Jutarnji list i dokumentirano prezentirao istraživački novinar Gordan Malić na Bujici i HTV-u?. Ponovno želim napomenuti da se takozvani Porezni uskok takoreći isključivo bavio retrogradnim i neustavnim člankom 63. Zakona o porezu na dohodak (nesrazmjer imovine i dohotka) otvarajući preko 4000 postupaka dok su njemci otvorili svega 5 postupaka, umjesto da se bavio kriminalom u predstečajnim nagodbama, kriminalom u privatizaciji i pretvorbi, ratnim profiterstvom, korupcijom u visokoj politici CO, DUUDI, MORH-MIGOVI…..i kružnim prevarama PDV-a.

  Interesantno je i kako Mostovce ne zanima u što je i kako utrošeno 100 milijardi kuna koje nas je Kukuriku vlada zadužila posljednje 4 godine.
Toliko o poštenju i reformama Mostovaca!

Mr.sc. Robert Knežević, dipl.oec./Hrvatsko nebo

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Što se događalo za vrijeme ‘nogometne euforije’: Agrokor, mirovinska reforma, unutarstranački prijepori u SDP-u…

Objavljeno

na

Objavio

Agrokor, mirovinska reforma i unutarstranački prijepori u SDP-u neke su od tema kojima smo se bavili prije kolektivne euforije posljednja dva tjedna, tijekom kojih je donesen i zakon o najmoprimcima i porasle su cijene nekretnina.

Valutna klauzula u slučaju švicarskog franka – ništetna

Visoki Trgovački sud je zaključio da su banke povrijedile interese potrošača nudeći im kredite u toj valuti. Procjena je Udruge Franak da bi banke u ime odštete mogle klijentima isplatiti od 10 do 15 milijardi kuna. Čelnici Udruge Franak preporučili su svojim članovima i svima drugima koji su oštećeni kreditima u švicarskim francima pokretanje privatnih tužbi protiv banaka.

Izmijenjen Zakon o najmu stanova

Hrvatski sabor donio je Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova koji bi konačno trebao riješiti problem zaštićenih najmoprimaca koji su u prošlom sustavu koristili stanarsko pravo u stanovima koji imaju privatnog vlasnika. Navedenim Zakonom postiže se ravnoteža između suprotstavljenih interesa najmodavaca i najmoprimaca. Vlasnici stanova (najmodavci) dobivaju točan dan kada mogu u potpunosti slobodno raspolagati svojom nekretninom. Zaštićeni podstanari pored pet godina zadržavanja statusa zaštićenog najmoprimca dobivaju i državnu subvenciju pri plaćanju tržišne najamnine nakon isteka postojećeg statusa, u trajanju dodatnih pet godina. Također, zaštićeni najmoprimci imat će pravo prvokupa stanova u vlasništvu države i jedinica lokalne samouprave.

Porasle cijene nekretnina

Eurostat je izvijestio da je rast cijena nekretnina u EU i Hrvatskoj u prvom tromjesečju ubrzao. U Hrvatskoj je to ubrzanje bilo izrazitije, pokazuju podaci europskog ureda za statistiku. U prvom su kvartalu cijene stambenih nekretnina, mjerene indeksom cijena nekretnina, na godišnjoj razini porasle za 4,7 posto na prostoru Europske unije te za 4,7 posto u eurozoni. To je nešto brži rast nego u posljednja tri mjeseca 2017., kada su cijene u EU porasle 4,5 posto, a u eurozoni 4,3 posto na godišnjoj razini. U Hrvatskoj su cijene stambenih nekretnina u prvom ovogodišnjem tromjesečju porasle 8,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U posljednjem tromjesečju 2017. porasle su 7,6 posto.

Mirovinska reforma

Detalji o mirovinskoj reformi izašli su u javnost danima prije nego što su koalicijski partneri došli u Vladu po infomacij iz prve ruke. O produljenju radnog vijeka do 67. godine i eventualnom ukidanju drugog mirovinskog stupa tek treba postići dogovor. Prema riječima Milorada Batinića, HNS stoji pri tome da drugi mirovinski stup treba jačati, budućnost mladih koji će tek početi raditi po njima je u drugom mirovinskom stupu. Radimir Čačić, predsjednik Narodne stranke-reformisti kazo je da je model koji je ponuđen protuustavan i nezakonit te da otvara procesne nejednakosti među građanima. “Dakle, neprihvatljivo”, zaključio je.

Vodit će se računa o održivosti sustava boljim mirovinama te izjednačavanju prava svih osiguranika, poručuje Gordan Jandroković. Vjeruje da će u tome imati potporu koalicijskih partnera. HDZ-ov Milijan Brkić pak kaže: “ne može se funkiconirati u koaliciji pod pretpostavkom ucjene”. Koalicijski partneri poručili su da će se o svemu još razgovarati, HSLS-ov Darinko Kosor rekaoj da će se cijelo ljeto voditi javna rasprava, glavna će tema biti kako ispraviti nepravdu prema ljudima koji će u idućih 15 ili 20 godina ići u mirovinu. Vlada bi konačni prijedlog mirovinske reforme u Sabor trebala poslati na jesen, nakon javne rasprave.

Agrokor

Nagodba o Agrokoru izglasovana je 4. srpnja, 450 predstavnika vjerovnika predstavljalo je 93 posto ukupnih tražbina. Oni koji podupiru nagodbu bili su izuzetno zadovoljni zbog činjenice da je bio tako velik odaziv, ali i da je nagodbu poduprlo znatno više vjerovnika od onoga što su zakonske obveze, odnosno dvotrećinske većine. Protiv nagodebilo je 20 posto vjerovnika s gotovo 7 milijardi kuna potraživanja i svoju će zadovoljštinu vjerojatno potražiti na sudu.

Predstavnica velikih dobavljača u Privremenom vjerovničkom vijeću Marica Vidaković zadovoljna je. Zadovoljni su i u Sberbanku, novom najvećem suvlasniku Agrokora. “Proslavit ćemo nagodbu, ali nema opuštanja jer usmjereni smo na njezino provođenje kako bi sve završilo što prije, što efikasnije i kvalitetnije. Tek tada ćemo kao budući suvlasnici, s 40 posto novog Agrokora, početi raditi na promjenama u kompaniji, rekao je Sergej Volk iz Sberbanka.

No ima i onih koji nisu zadovoljni – uz Ivicu Todorića i Adris može se očekivati još sudskih tužbi. Nagodba bi nakon roka za žalbe trebala biti pravovaljana na jesen, a do kraja godine ili početkom iduće očekuje se njezino provođenje u svakodnevnom poslovanju novog Agrokora. Trgovački sud je rješenjem potvdio nagodbu.

Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić smatra kako je teško za vjerovati da će nakon tri, a posebno nakon pet godina, ostati onakav koncern kakvog ga je izgrađivao Ivica Todorić. Za nagodbu kaže da smo se ponovno vratili na početak – “Došli smo ponovno do toga da ruske banke, a njih podržavaju i američki investicijski fondovi, žele napraviti isti taj korak kao i prije 400 dana. Bira se savjetnika koji će to dalje profesionalno voditi da se pripremi za ono što banke hoće. A one hoće, vjerovatno u pristojnom roku i najboljem trenutku to prodati”.

Potresi u SDP-u

U SDP-u su se nastavili potresi. Mjera privremenog oduzimanja prava na obnašanje svih funkcija u SDP-u i članskih prava na dvije godine izrečena je za potpredsjednika SDP-a Peđu Grbina i članove Predsjedništva Sinišu Hajdaša Dončića, Mihaela Zmajlovića i Vedrana Babića. Oni su se našli na popisu 90 stranačkih dužnosnika nezadovoljnih načinom na koji se vodi SDP i stanjem u stranci. Pismo u kojem traže njegovu ostavku, predali su šefu SDP-a Davoru Bernardiću.

On im je na sjednici Glavnog odbora o stanju u stranci prije dva dana poručio da će, ako je on glavni problem SDP-a, podnijeti ostavku na mjesto saborskog zastupnika. Uvjet je da ostavke podnesu i 23 zastupnika koji su među 90 nezadovoljnika potpisnika pisma u kojem traže odlazak Bernardića. Nakon toga bi i on podnio ostavku i na mjesto predsjednika stranke.

Dotad, suspenzija za gore navedene pojedince. To znači da više neće biti članovi Predsjedništva, a predloži li Predsjedništvo, Hajdaš Dončić i Zmajlović mogli bi otići i sa čelnih funkcija u svojim županijskim organizacijama na koje su izabrani u lipnju. Što se tiče članskih prava koja uključuju mogućnost da biraju i budu birani, ovlast za njihovo oduzimanje prema članku 32. Statuta ima samo Predsjedništvo stranke. U slučaju da ostanu i bez članskih prava, to bi značilo da ne bi bili kandidati stranke na izborima bilo koje razine.

CRO Demoskop: HDZ u blagom rastu, SDP i dalje pada

Prema najnovijem mjesečnom istraživanju političkih preferencija u RH, CRO-Demoskopu, zaustavljen je pad potpore HDZ-u, dok SDP-u i Mostu i dalje pada, a Živom zidu raste. HDZ ima 25% potpore, drugi je SDP s 18,7%, treći Živi zid – 13,4% a četvrti Most sa 7,3%. Na vrh ljestvice pozitivnog doživljaja političara i ovaj mjesec je “nitko”, predsjednica RH je na drugome mjestu, a premijer treći. Vrh ljestvice negativnog doživljaja političara predvodi premijer, na drugo mjesto vratio se čelnik SDP-a Davor Bernardić, dok su na trećem “svi političari”. Razina potpore politici Vlade u 20. mjesecu njezina mandata je 30,5%, što je 0,5% više nego u lipnju. Vladinu politiku ne podupiru 54,3% građana. (HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

SDP: Suspendirani Hajdaš Dončić, Grbin, Zmajlović i Babić

Objavljeno

na

Objavio

Na sjednici Glavnog odbora SDP-a, na kojoj se cijelu subotu raspravljalo o krizi u stranci, izglasana je dvogodišnja suspenzija za Sinišu Hajdaša Dončića, Peđu Grbina, Mihaela Zmajlovića i Vedrana Babića.

Davor Bernardić predložio je kako će dati ostavku na mjesto saborskog zastupnika, ako to isto učine svi oni koji ga ruše. Dodao je i kako je spreman dati i ostavku na mjesto predsjednika SDP-a.

Ubrzo nakon stanke završilo je glasanje. I s 56 glasova za članovi glavnog odbora SDP-a izglasali su sankcije za četiri članova predsjedništva stranke. Drugim riječima odlučeno je da su Siniša Hajdaš Dončić, Peđa Grbin, Mihael Zmajlović i Vedran Babić suspendirani su na dvije godine što znači da u tom razdoblju neće imati pravo kandidirati se za bilo koju funkciju dođe li do novih unutarstranačkih izbora.

Podsjetimo, na odboru se raspravlja o krizi u stranci koja je kulminirala pismom 90 nezadovoljnika, od kojih su i 23 saborska zastupnika, u kojemu se moli predsjednika Davora Bernardića da odstupi za dobrobit stranke.

Za razliku od dosadašnje prakse, novinari prvi put nisu mogli slušati Bernardićev uvodni govor pred Glavnim odborom.

Reporter televizije N1 Ivan Hrstić javlja da se Bernardić ipak pojavio pred kamerama:

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori