Pratite nas

Politika

Neutemeljeni hvalospjevi MOSTovaca i kukurikavaca o poreznom USKOKu

Objavljeno

na

Što znamo o poreznom Uskoku – Zasebnom uredu za lov na ‘velike igrače’

Hrvatski sabor u srijedu je raspravio niz prijedloga kojima se s europskim propisima usklađuju zakoni s područja financija.

Predložene zakonske izmjene podržala je i oporba, no SDP-ov Gordan Maras raspravu je iskoristio kako bi upozorio da se usporedo s predloženim poboljšanjima planira ukinuti Samostalni sektor za otkrivanje poreznih prijevara, tzv. porezni Uskok.

“Rekli smo da ne želimo da Hrvatska postane oaza za muljaže i pranje novca, ali ukidamo sektor koji je u zadnjih godinu i pol dana napravio, ja bih rekao velike stvari u otkrivanju poreznih prijevara”, kazao je Maras.

Njegove je riječi HDZ-ov Ivan Šuker nazvao politikantstvom, naglasivši kako istodobno uspješno djeluje i Ured za sprječavanje pranja novca.

“Sigurno da su tu Ured za sprječavanje pranja novca i Porezna uprava odradili lavovski dio posla, jer po ovlastima ljudi mnoge stvari u poreznom Uskoku nisu mogli odraditi, ali očigledno neke teme, koje su prije svega praktične i stručne, poprime politikantske note i onda odemo u krivom smjeru”, ocijenio je Šuker.

[ad id=”93788″]

Zoran Marić najavio jačanje poreznog Uskoka

Još prije dva tjedna Šuker je kazao da ne zna tko je uopće pustio vijest o pripajanju poreznog USKOK-a Poreznoj upravi.

“Ministar još ništa nije najavio, ministar još ništa nije rekao. Logična je stvar da će vjerojatno napraviti organizaciju Ministarstva da ono bude efikasno i funkcionalno, a netko je to pustio iz ne znam kojeg razloga jer u Ministarstvu nemaju nikakvih spoznaja”, tvrdio je Šuker.

Još nedavno je Zdravko Marić, aktualni ministar financija istaknuo da namjerava ojačati aktivnosti poreznog Uskoka.

Do prijedloga za ukidanja Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prijevara Ministarstva financija, tzv. poreznog USKOK-a, dolazi zbog nesuglasica između vladajućih stranaka, navodi HRT.

Osnovao ga SDP-ov ministar financija Lalovac

Takozvani porezni Uskok, osnovao je SDP-ov ministar financija Boris Lalovac krajem 2014. godine.

Ustrojen je kao središnja nacionalna jedinica za prikupljanje, kontrolu, analitičku obradu i razmjenu podataka u cilju otkrivanja rizičnih poreznih obveznika koji sudjeluju u organiziranim poreznim prijevarama koje imaju za posljedicu velike porezne utaje, osobito u međunarodnim prijevarama iz područja PDV-a (kružne i lančane transakcije, fiktivne isporuke i sl.), otkrivanja fizičkih osoba koje posjeduju imovinu značajne vrijednosti, a koju su stekle na nezakonit način, bez pokrića u zakonito ostvarenim primicima te otkrivanja imovine poreznih dužnika koja nije obuhvaćena mjerama ovrhe ili koja je u cilju onemogućavanja naplate poreznog duga prenesena na druge osobe; suradnje s tijelima kaznenog progona u otkrivanju kaznenih djela povezanih s gospodarskim kriminalitetom i druge zadaće bitne za razvoj preventivnog sustava i sprječavanje poreznih utaja.

Osnivanju je prethodilo potpisivanje sporazuma o suradnji Hrvatske sa Sjedinjenim Američkim Državama prema kojem se pri Ministarstvu financija osniva Specijalni odjel za otkrivanje poreznih prevara.

Na čelu Ana Dorić Škeva

Otkrivajući kako će porezni Uskok djelovati buduća načelnica Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prevara i dotadašnja zamjenica ravnatelja porezne uprave Ana Dorić Škeva rekla je da će na meti budućeg sektora za borbu protiv poreznih prevara bit će ona područja na kojima se dosad gubilo najviše novaca, koja uključuju i porezne dužnike koji izbjegavaju plaćanje poreznih dugovanja.

“Trenutno se bavimo analitičkim aktivnostima i krećemo s radom čim zaživi određeni zakonodavni okvir. Planiramo da će to biti do kraja ove godine, a zaposleno je 26 ljudi”, rekla je Škeva na N1 televiziji.

Kadrovi su im dolazili iz Ministarstva financija, Porezne uprave i Carine. Sjedište Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prijevara nalazi se u Katančićevoj 5 u Zagrebu, na istoj adresi kao i Ministarstvo financija, a odgovarali su samo ministru financija. S operativnim radom započeli u siječnju 2015., a zaposlenici su prošli obuku u američkom IRS-u (Internal Revenue Service). Pomoć pri formiranju Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prijevara dali su i Nizozemci koji imaju slično tijelo, FIOD.

“SSOPP je središnja nacionalna jedinica za analitičku obradu podataka bitnih za oporezivanje ustrojena prema sličnim rješenjima u drugim državama članicama EU. Radi učinkovitijeg, bržeg i sveobuhvatnog pristupa raznim bazama podataka ustrojena je u užem dijelu Ministarstva financija”, navodilo se iz Ministarstva.

Rođena Splićanka Ana Dorić Škeva u Ministarstvo financija stigla je 2013. iz bankarskog sektora na poziv bivšeg ministra Slavka Linića. Dvanaest je godina radila u Raiffeisen grupi na visokoj poziciji.

Navodilo se da porezni Uskok tijesno surađuje s DORH-om i USKOK-om, imaju svoje značke, izlaze na teren i imaju zakonske ovlasti na licu mjesta oduzimati dokumentaciju.

Prošle se godine zbog njihovih akcija najavljivala vruća jesen i procesuiranje novih poreznih prevaranata, a prvi na udaru su lažni trgovci zlatom, navodiJutarnji list.

“Nakon što je Ana Dorić Škeva, načelnica Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prevara, podnijela ostavku pojavile su se špekulacije da bi se tzv. porezni USKOK mogao u potpunosti rasformirati, odnosno da bi potpao pod kapu Porezne uprave. Maro Kristić, saborski zastupnik Mosta nezavisnih lista, kazao je novinarima u Saboru kako unutar koalicije sa svojim partnerima nisu razgovarali na tu temu, ali da je Most izričito protiv spomenute ideje”, napisao je Božo Petrov, čelnik Mosta na Facebooku.

Lalovac protiv ukidanja poreznog Uskoka

Za bivšeg ministra financija koji ga je ustrojio ukidanje poreznog USKOK-a je pitanje domovinske sigurnosti.

“U godinu dana vidjeli ste preko milijardu kuna otkrivenih prijevara. U Europskoj uniji takvi uredi se ekipiraju i dobivaju na važnosti, jer služe da štite nacionalnu ekonomiju. Ovo je pitanje za mene domovinske sigurnosti, smjer u kojem su krenuli neće biti dobar”, ocijenio je Lalovac. Naglasio je još jednom da se “porezni USKOK” sastoji od provjerenih kadrova i da nema ni jednog razloga za njegovo rasformiranje, a da se “tome mogu veseliti samo ulovljeni u velike mreže”.

Hoće li se Samostalni sektor za otkrivanje poreznih prijevara tzv. porezni Uskok ukidati ili ne, zasad je neizvjesno, no svakako će se reorganizirati. Kako kaže ministar financija Zdravko Marić, ostavka načelnice Ane Dorić Škeva krivo je protumačena kao najava zatvaranja tog ureda, on baš naprotiv – taj sektor želi ojačati.

Ministar je dodao “kako je njegova ideja oko nove organizacije i sistematizacije da nema paralelnih sustava upravljanja već da postoji jedan sustav, da sve službe budu međusobno interaktivne i povezane, informatičke znatno osnažene te da i dalje surađuju sa svim organima kaznenog progona RH, od DORH-a, Uskoka i Ministarstva unutarnjih poslova, kao i sa međunarodnom mrežom odgovarajućih institucija”, navodi Liderpress.hr.

Goran Marić nije bio impresioniran radom

Hvaleći se prošle godine radom poreznog Uskoka Igor Rađenović, zamjenik ministra financija RH, istaknuo je gostujući na HRT-u da Porezni Uskok hvata krupne “ribe” i da trenutačno rade na 50-ak slučajeva vrijednih 120 mil. “Nemam čime biti impresioniran”, odgovorio mu je tadašnji potpredsjednik Odbora za financije i državni proračun Sabora RH (HDZ) Goran Marić. “Svaki dužnosnik treba znati smisao, domet i važnost izgovorene riječi. Ministri zauzimaju medije, a sve se manje bave svojim poslom – a kada se to svede u vrijeme koje dolazi, zaključuje se da je to politikantski potez. Kao potkrijepu za to uzmimo nalaz Državne revizije koji kaže da Ministarstvo financija nije poduzelo u prošloj niti prethodnim godinama ni jednu propisanu radnju radi naplate koncesija! One su potpuno nenaplaćene!”, istaknuo je Marić.

U godinu i pol rada Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prijevara rezultiralo je pokretanjem 54 slučaja u kojima je država prevarena za oko milijardu kuna, navodi Jutarnji list.

Zvučni proces protiv braće Mamić

Od sva 54 slučaja koje je pokrenuo tim koji je donedavno vodila Ana Dorić Škeva, najpoznatiji su procesi protiv braće Mamić koje USKOK tereti da su Dinamu nanijeli štetu od 70 milijuna kuna.

Kada je tzv. porezni Uskok krenuo sa svojim radom, Hrvatska je prvi put dobila na uvid podatke o štednji svojih građana u inozemstvu, a prve liste imale su više od 12 tisuća imena.

Spominjala su se tu imena mnogih političara, bankara, sportaša i estradnjaka.
Na obavijesni razgovor pozivane su osobe iz javnog života kao i dvojica velikih poduzetnika Ivica Todorić i Emil Tedeschi, navodi dnevnik.hr.

U poznatije slučajeve koji su rezultat rada poreznog Uskoka spada i nedavno uhićenje 15 osoba zbog pranja novca za narkokartele.

Okidač za tu akciju bila je provala u sjedište zagrebačke policije i krađa dva kilograma zlata i 280.000 eura. Ovo je slučaj koji sadrži niz kontroverzija zbog kojih bi se u više institucija, prije svega u Ministarstvu financija i policiji, trebale napraviti vrlo temeljite inventure. Ne zna se kada je počelo pranje novca čije je podrijetlo ilegalna trgovina drogom, no poznato je da je ta priča prvi put otvorena još 2013. godine, i to upozorenjem Ureda za sprječavanje pranja novca.

Rade li institucije svoj posao?

Bivši ministar financija Slavko Linić postavio je pitanje zašto se prije nije ništa dogodilo u smislu pokretanja kaznenog progona iako su sve nadležne službe i institucije imale podatke o sumnjivim transakcijama. Linić također ističe da je trebalo nastaviti s jačanjem Porezne uprave koja mora biti učinkovita prema svima, ali i prema svima jednako postupati. Uz napomenu da ne zna što je svrha tzv. poreznog Uskoka, Linić naglašava kako se ne slaže s kritikama da Ured za sprječavanje pranja novca ne radi dobro svoj posao. “Oni rade dobro, ali rade u tajnosti. O svakoj sumnjivoj transakciji obavještavaju sve koje trebaju, a više od toga niti ne treba biti njihov posao”, smatra Linić.

Premda je na pranje novca upozoreno još 2013., u prijavi ta godina ne postoji, nego je obuhvaćeno razdoblje koje je pokrivenom postojanjem Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prevara, iz čega bi se moglo zaključiti da se prije formiranja tima Ane Dorić Škeva nitko time nije ozbiljno i sustavno bavio, javlja Jutarnji list.

Neimenovani izvori Jutarnjeg lista smatraju da je priča oko poreznog Uskoka prenapuhana te da je njegovo osnivanje izravna posljedica sukoba između premijera Zorana Milanovića i Slavka Linića.

U Linićevo se vrijeme reformirala Porezna uprava, a u sklopu nje se nastojao osnažiti Odjel za porezna kaznena djela koji je trebao raditi posao što ga je preuzeo Samostalni sektor za porezne prijevare.

Zadnje otkriće poreznog Uskoka

Zadnje otkriće poreznog Uskoka prijava je protiv ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar i bivšeg pročelnika zagrebačkog Ureda za zdravstvo Zvonimira Šostara osumnjičenog zajedno s još deset osoba za štetu veću od 35 milijuna kuna.

U priopćenju na svojoj internetskoj stranici tužiteljstvo je objavilo da Šostara i njegove suosumnjičenike tereti za zlouporabu položaja i ovlasti, primanje i davanje mita, pranje novca, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, utaje poreza ili carine, povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga, poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti te pomaganja u zlouporabi povjerenja u gospodarskom poslovanju.

Uz Šostara je, kako se neslužbeno doznaje u istrazi koju je pokrenuo tzv. porezni Uskok, osumnjičena i njegova nekadašnja stručna suradnica iz gradskog Ureda za zdravstvo Mirta Lončar te direktori tvrtke Ekotours Davor Ljubić i Goran Žonja čija se tvrtka, među ostalim, bavi dezinfekcijom, dezinsekcijom, deratizacijom i čišćenjem klimatizacijskih sustava.

Hoćemo li opet dobiti Financijsku policiju?

Prisjetimo se Financijske policije kao posebne upravne organizacije ustrojene 1993. u sastavu Ministarstva financija koja je 2006. ponovno osnovana nakon što je 2001. ukinuta.

Početkom 2012. SDP-ova Vlada Zorana Milanovića opet ukida Financijsku policiju, pravdajući se racionalizacijom državne uprave i preklapanjem nadležnostima.

U razdoblju od početka 2006. do konca 2011. Financijska policija obavila je 4289 nadzora i otkrila 1,9 milijardi kuna proračunskog novca koji treba naplatiti.

Na taj način je naplaćeno 405 milijuna kuna, a porezni gubitak smanjen je za 264 milijuna kuna. Utvrdila je protupravno stečenu imovinsku korist od 357 milijuna kuna, donijela 1671 rješenja na iznos od 1,7 milijardi kuna za naplatu, izdala 70 privremenih zabrana obavljanja djelatnosti, podnijela 152 kaznene prijave i 1388 optužnih prijedloga, navodi Poslovni.hr.

Vlada Jadranke Kosor proširila je djelokrug rada Financijske policije na područje provedbe Konvencije o zaštiti financijskih interesa EU, a Milanovićeva Vlada ukidanje Financijske policije pravdala je upravo preporukama međunarodnih institucija koje su kritizirale nedovoljnu učinkovitost nadzora.

Milanovićevom odlukom na neki se način ponovila povijest: Račanova Vlada ukinula je 2001. Financijsku policiju smatrajući ju odgovornom za propast brojnih poduzeća iako u njima nije pronašla niti jednu nepravilnost.

Hoćemo li uskoro opet dobiti Financijsku policiju, neki drugi ured ili samo učinkovitije postojeće institucije, ostaje vidjeti.

Izvor: Narod.hr/http://narod.hr/hrvatska/


Interesantno je kako Maro Kristić i Most žele pod svaku cijenu zadržati takozvani Porezni uskok, iznoseći hvalospjeve o njihovim navodnim rezultatima rada o čemu sam jučer pisao obezvređujući rad svih istražnih službi 25 godina. Zbog toga Vas upućujem na podatke koji su objavljeni u Poslovni.hr.

 Financijska policija je bila u sastavu Ministarstva financija koja je 2006. godine ponovno osnovana nakon što je 2001. godine ukinuta. Početkom 2012. godine SDP-ova Vlada Zorana Milanovića opet ukida Financijsku policiju, pravdajući se racionalizacijom državne uprave i preklapanjem nadležnostima. U razdoblju od početka 2006. do konca 2011. godine Financijska policija obavila je 4289 nadzora i otkrila 1,9 milijardi kuna proračunskog novca koji treba naplatiti. Na taj način je naplaćeno 405 milijuna kuna, a porezni gubitak smanjen je za 264 milijuna kuna. Utvrdila je protupravno stečenu imovinsku korist od 357 milijuna kuna, donijela 1671 rješenja na iznos od 1,7 milijardi kuna za naplatu, izdala 70 privremenih zabrana obavljanja djelatnosti, podnijela 152 kaznene prijave i 1388 optužnih prijedloga. Vlada Jadranke Kosor proširila je djelokrug rada Financijske policije na područje provedbe Konvencije o zaštiti financijskih interesa EU, a Milanovićeva Vlada ukidanje Financijske policije pravdala je upravo preporukama međunarodnih institucija koje su kritizirale nedovoljnu učinkovitost nadzora.Milanovićevom odlukom na neki se način ponovila povijest: Račanova Vlada ukinula je 2001. Financijsku policiju smatrajući ju odgovornom za propast brojnih poduzeća iako u njima nije pronašla niti jednu nepravilnost.

  Isto tako vezano za moj jučerašnji članak pranja novca od 630 milijuna kuna koje su oprane preko tvrtki koje su se bavile fiktivnim otkupom zlata želim napomenuti da navedeno pranje novca nije otkrio Porezni uskok već su to uradile banke postupajući po Zakonu o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma (kada su vidjeli da mladi ljudi dižu na desetine milijuna kuna). Nakon prijave banaka Uredu za sprečavanje pranja novca isti je podatke dostavio Poreznoj upravi odnosno Poreznom uskoku. To navodim iz razloga da se vidi kako funkcionira istraga vezano za pranje novca koja nema nikakve veze sa poreznim prevarama kako navodi Maro Kristić. Međutim navodno ima poreznih prevara od strane nekih tvrtki kako je pisao Jutarnji list kao što je Pismohrana servis koje su ispostavljale fiktivne fakture prema tvrtkama peračima novca, a sve zato da bi se umanjila osnovica poreza na dobit i osnovica PDV-a.

 Ono što je Porezni uskok trebao raditi a nije je utvrditi fiktivno izdavanje faktura odnosno utaju poreza.

Dali je to razlog o čemu je više puta pisao Jutarnji list i dokumentirano prezentirao istraživački novinar Gordan Malić na Bujici i HTV-u?. Ponovno želim napomenuti da se takozvani Porezni uskok takoreći isključivo bavio retrogradnim i neustavnim člankom 63. Zakona o porezu na dohodak (nesrazmjer imovine i dohotka) otvarajući preko 4000 postupaka dok su njemci otvorili svega 5 postupaka, umjesto da se bavio kriminalom u predstečajnim nagodbama, kriminalom u privatizaciji i pretvorbi, ratnim profiterstvom, korupcijom u visokoj politici CO, DUUDI, MORH-MIGOVI…..i kružnim prevarama PDV-a.

  Interesantno je i kako Mostovce ne zanima u što je i kako utrošeno 100 milijardi kuna koje nas je Kukuriku vlada zadužila posljednje 4 godine.
Toliko o poštenju i reformama Mostovaca!

Mr.sc. Robert Knežević, dipl.oec./Hrvatsko nebo

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Jan Ivanjek – Odnosi između europskih država i SAD-a se radikalno mijenjaju

Objavljeno

na

Objavio

Ovogodišnja minhenska sigurnosna konferencija, koja je danas završila, potvrdila je koliko se radikalno mijenjaju odnosi između europskih država i SAD-a, te napukline u američkim odnosima ne samo s EU nego i sa Sjevernoatlantskim savezom.

Uzajamne optužbe SAD-a i EU, prvenstveno Njemačke, nisu se nimalo ublažile i sve su ozbiljniji izgledi da u budućnosti dođe i do dramtičnih promjena u ionako vrlo zategnutim odnosima. Angela Merkel je išla toliko daleko da je izravno upozorila kako se svjetski poredak raspada. SAD duboko zamjera Njemačkoj suradnju s Rusijom, od koje Njemačka ne odustaje i brani Rusiju kao partnera, dok SAD istovremeno zahtjeva da se Europska unija povuče iz nuklearnog sporazuma s Iranom.

Trump je već ranije doveo u pitanje treba li NATO riskirati rat zbog Crne Gore, koja je uzeta kao primjer male članice koja po Trumpovom viđenju nema što pridonijeti NATO-u. Njemačka ministrica obrane je na konferenciji pak naglasila da je zajedništvo i pouzdanost temelj NATO-a, a ne samo financijska izdvajanja za obranu, iako Njemačka, za razliku od većine članica, pa i Hrvatske, još nema planova kako doći do izdvajanja 2% BDP-a za vojsku do 2024.

Da se ne spominje propast INF sporazuma o nuklearnom oružju između SAD-a i Rusije, nakon što se Trump iz njega povukao, a što povećava izglede za povratak nuklearnih projektila srednjeg dometa u Europu.

Američke svađe nastavljene su i s Turskom, kojoj je Mike Pence zaprijetio da neće dobiti PZO sustav Patriot ako preuzme ruske S-400, a već joj se od ranije prijeti otkazivanjem isporuke lovaca F-35, što je dio američke politike nametanja sankcija državama koje financijski surađuju s američkim suparnicima poput Rusije, Kine ili Irana. I dok se glavna franko-njemačka os EU sve više odvaja od Trumpove Amerike, suverenističke europske države kojima ne odgovara briselski diktat u njemu pronalaze saveznika, poput Poljske i Mađarske, a u različitim stupnjevima i ostale članice Inicijative tri mora, koje je Hrvatska dio.

U ovako kaotičnim okolnostima odabrati stranu za Hrvatsku je težak izazov, no svakako bi trebalo jačati savezništvo s ostalim zemljama Inicijative. Nama je nužna snaga za ravnopravne pregovore s briselskim institucijama, a ne samo prihvaćanje njihovih naputaka. Složenost situacije otežava i novi odabir borbenog aviona za HRZ, a američka blokada koja je upropastila nabavu Baraka težak je udarac koji prisiljava na još ozbiljnije razmatranje do prije par mjeseci jednostavne odluke. Odabirom će se odlučiti ne samo buduća moć HRZ-a, već i politički blok u koji će se Hrvatska smjestiti, što bi u budućnosti moglo biti od životne važnosti za naciju, jer nemoguće je predivdjeti do kada će jačati centrifugalne silnice unutar NATO-a i EU, komentirao je Jan Ivanjek.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Nacionalni skup Mosta: Pravedna, zelena, poduzetna, suverena i Hrvatska za sve

Objavljeno

na

Objavio

Pravedna, zelena, poduzetna, suverena i Hrvatska za sve, programski su stupovi Mosta nezavisnih lista usmjereni na snažniju suverenost, razvoj poduzetništva, poboljšanje pravosuđa, unaprjeđenje socijalnih prava, kvalitetnije obrazovanje i zdravstvo te očuvanje okoliša. Predstavljeni se danas na Nacionalnom skupu te stranke u Zagrebu.

– Svatko od nas, svaki pojedinac, važan je za bolju budućnost Hrvatske i buduće generacije. Prije svega, vjerujte sebi. I to ne samo danas, zadnjih šest godina vi ste svjetionik svega onog što je moguće, i kad svi drugi govore suprotno i kad svi drugi ne vjeruju. Recite im da nema odustajanja, recite im da je njihova obitelj vrijedna borbe, recite im da je ova zemlja borbe vrijedna, poručio je čelnik Mosta Božo Petrov u svom obraćanju na Nacionalnom skupu pred gotovo tisuću okupljenih u City Plazi Zagreb.

U kontekstu predstojećih izbora, Petrov je kazao kako će Most na suverenoj Hrvatskoj temeljiti svoje djelovanje u Europskom parlamentu.

– Stiže nam dan kada svatko od nas može odlučiti što će biti s našim obiteljima i našom Hrvatskom. Možete birati boriti se ili tiho umrijeti, jer ova lažna stabilnost, savršena lopovska ravnoteža, kojoj su građani Hrvatske svakodnevno izloženi je tiha smrt, s bijelom zastavom i predajom, ustvrdio je Petrov.

– U takvom trenutku podržavaju se vladajući koji kažu da su se borili da ljudi mogu otići iz Hrvatske i oni koji prodaju Hrvatsku za komadić svoje osobne karijere. Bez borbe se podržava one koji Hrvatsku u EU vide kao nečiju pokrajinu, a ne kao jednakopravnu članicu, izjavio je Petrov.

Govoreći o programskom stupu Pravedna Hrvatska, politički tajnik Mosta Nikola Grmoja je naglasio da je odgovornost vladajućeg sustava ključna za iskorjenjivanje korupcije koja je u današnjem društvu praktički javna i legalizirana.

– Jedino borba protiv korupcije može vratiti u moral, etičnost i čast u politici, rekao je.

Saborski zastupnik Robert Podolnjak izjavio je kako svi građani moraju aktivno i jednako sudjelovati u javnom i političkom životu, i kako je nužna promjena izbornog sustava, prije svega smanjenje broja zastupnika u Hrvatskom saboru.

Saborska zastupnica Ivana Ninčević Lesandrić, predstavljajući programski stup Poduzetna Hrvatska, kazala je kako se on bazira na smanjenju troškova poslodavaca i prijeko potrebnog poreznog rasterećenja.

Njezin saborski kolega Ante Pranić mišljenja je kako je najveći problem u glomaznom državnom aparatu koji je sam sebi svrha. Kako se javna uprava može urediti po mjeri građana demonstrirao je na primjeru grada Vrgorca, kojem je gradonačelnik.

Slaven Dobrović i Ružica Vukovac, predstavljajući Zelenu Hrvatsku, poručili su kako je ključ takve Hrvatske održivi razvoj koji se mora temeljiti na inovativnim, dobrim i ekološkim rješenjima u komunalnom sektoru, energetici i transportu.

U programskom stupu Hrvatska za sve središnje mjesto imaju obrazovanje i zdravstvo. Saborska zastupnica Sonja Čikotić u tom je kontekstu poručila kako Most želi sustav obrazovanja u kojem će marljiv i sposoban radnik od svog životnog poziva i rada moći dostojanstveno živjeti.

– Ključ razvoja hrvatskoga zdravstva je model medicine usmjerene prema osobi, odnosno model koji u središtu zanimanja ima liječnika kao kompletnu osobu i pacijenta kao kompletnu osobu, smatra ‘mostovka’ Ines Strenja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari