Pratite nas

Nevidljive bijele trake

Objavljeno

na

Piše: Nedim Jahić

”Zbog svih ovih razloga odlučili smo da preuzmemo vlast u Opštini Prijedor, a time i punu odgovornost za miran, bezbjedan život svih građana i naroda u našoj opštini, za zaštitu njihove imovine, za uspostavljanje pravne države, za organizovanje privrede i normalnog života grada i sela na području Opštine”, stajalo je na kraju priopćenja Srpske demokratske stranke od 30. travnja 1992. godine nakon nasilnog preuzimanja vlasti u Prijedoru.

Proglas je značio i početak pokolja, koncentracionih logora i masovnih grobnica koje će oblikovati sudbinu tisuća života te zauvijek obilježiti ovaj grad kao mjesto masovnog stradanja i genocida. Više od dvije decenije kasnije aktivisti SDS-a obilježavaju ovaj datum kao dan ponosa i slave, pri čemu se njihove aktivnosti smatraju dijelom lokalnog folklora, na koji više nema ni formalne reakcije institucija ili barem nominalnih predstavnika bošnjačke povratničke zajednice u ovom bh. entitetu.

I dok se u Sarajevu, pod prismotrom međunarodnih faktora „bliskih Europskoj narodnoj stranci“, potpisuju deklaracije o zajedničkoj viziji europske budućnosti Bosne i Hercegovine, lokalni odbori SDS-a ostaju vjerni tradiciji, „bitnim datumima“, slaveći i ne odričući se zločina iza kojih je stajala ideologija i logistika političkog projekta koji u trenutnom kontekstu neki imaju zvati za umjerenu i priželjkivanu alternativu u RS-u.

Više nema Slobode

Samo koji tjedan ranije išao sam u Prijedor. Naoblačenje. Hodimo kroz Čarakovo, Hambarine, Rakovčane, Rizvanoviće i Bišćane. Tog dana su stigli spiskovi dijela identificiranih tijela iz masovne grobnice Tomašica. Neumorni aktivisti udruženja logoraša „Prijedor ‘92“ idu od kuće do kuće. Vijest o pronalasku najmilijih nakon dvije decenije traganja treba priopćiti licem u lice.

Bišćani na kraju puta, a tamo stoji spomenik, jedinstven po svojoj poruci. Podignut je u sjećanje na fudbalski klub Sloboda iz ovog sela. Sloboda je osnovana 1975. godine sredstvima koja su mladi Bišćani zaradili na radnoj akciji betoniranja piste za deponiranje rude u Tomašici.

U pokolju 1992. Sloboda će izgubiti 57 igrača i članova uprave kluba. Na mjestu gdje je sve i počelo danas u Tomašici pronalaze njene prvotimce, a slobode u Prijedoru više nema.

“Luksemburg, Francuska, Norveška, Amerika, Malezija, Finska…”, moj saputnik pokazuje kuće i nabraja zemlje u kojima danas žive njeni domaćini, dok pokošena trava i svježe ofarbani zidovi stoje kao poruka da se na ljeto misle vratiti.

U gradu i nije neka gužva. Hodam pored promotivnog panela Opštine Prijedor, a na njemu činjenice i zanimljive informacije o historiji mjesta i regije. Devedesete se ne spominju. Što bi se i spominjale kada akteri historije ispijaju kave u neposrednoj blizini. I žrtve, i počinioci.

„Gdje su sad muslimani, da vidimo ko to narušava suživot?“, glasan je Darko Mrđa u središtu Prijedora, svega nekoliko mjeseci poslije puštanja na slobodu nakon odsluženja dvije trećine od 17 godina kazne, koju je dobio priznanjem krivice za počinjene ratne zločine te utvrđeno sudjelovanje u ubistvu najmanje 200 civila nesrpske nacionalnosti.

Za stradale civile “pogrešnog” imena nema spomenika ni zapisa o onome što im se dogodilo. Prijedor čeka Dan bijelih traka, 31. svibanj, kada prijedorska priča odlazi ponovo u svijet.

Dok aktivistima okupljenim oko akcija sjećanja na prijedorske bijele trake lokalni vlastodržac Marko Pavić redovito zabranjuje javna okupljanja, za SDS-ove parade prepreke nema.

Teški talog tišine

U Tomašici tišina. Ispred kuća u neposrednoj blizini otkrivene masovne grobnice možete sresti ljude koji se bave svojim dnevnim poslovima. Čini se da su već naviknuti na novi krajolik koji gledaju sa svojih prozora svakoga jutra.

Uskoro će okolna sela opet dočekati dženaze za pronađene. 20. srpnja će kolone tabuta krenuti sa stadiona Poljana iz centra Prijedora. Ali, kao da se više nikome nema šta novo reći, samo još jednom osjetiti teški talog tišine i pristanka na saučesništvo samim neprogovaranjem o zločinu.

Mnogi još čekaju DNK analize, vijesti o otkriću novih grobnica, nadajući se informaciji koja će im donijeti konačni mir. Dok tragaju za novim pokajnicima koji će pokazati gdje su svi oni nepronađeni, pogled nad vanzemaljskim horizontom Tomašice, nepotpisanim logorima i izbrisanom historijom, govori im da nemaju vremena čekati presude i velesvjetsku pravdu, već svoju priču govore dok još stignu – od čovjeka do čovjeka.

“Mi, narodne stranke iz BiH, koje dobrobit Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda (u zajednici s ostalima) i građana BiH smatraju svojom obavezom, ovim izjavljujemo čvrsto opredjeljenje za EU integraciju BiH”, počinje tekst zajedničke deklaracije stranaka koje su se nedavno okupile u Sarajevu, među kojima je i SDS.

Iz prijedorske policije danas su vratili povratnika. Za izdavanje lične karte treba mu više dokaza od onoga što njegova fotografija i njegovo ime bez riječi govore. Bijele trake su tu, stoje nevidljive na rukama preživjelih.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Čović, Dodik i Izetbegović usuglasili dokument o koaliranju

Objavljeno

na

Objavio

Lideri tri najveće političke stranke u Bosni i Hercegovini u ponedjeljak su usuglasili dokument koji bi trebao osigurati načela na kojima će djelovati buduća vladajuća koalicija u toj zemlji, no dogovor o konačnom formiranju vlasti još nisu postigli.

Predsjednici HDZ BiH Dragan Čović, Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik sastali su se u Sarajevu kako bi raspravili sadržaj dokumenta koji definira plan rada buduće koalicije odnosno djelovanja novog Vijeća ministara BiH.

Sva trojica su nakon sastanka novinarima potvrdili kako im je dokument koji je predložila SDA prihvatljiv ali i da još nema konačnog dogovora o tome kako će izgledati buduće Vijeće ministara što sada ovisi o tome kada će Predsjedništvo BiH formalno imenovati mandatara za premijera.

“Predsjedništvo BiH će zasjedati kada sve dogovorimo”, kazao je novinarima Dodik.

Temelj spora oko uspostave vlasti na državnoj razini do sada su bila različita stajališta SDA i SNSD-a o tome hoće li novo Vijeće ministara preuzeti obvezu provedbe reformi bitnih ne samo za nastavak puta ka članstvu u Europskoj uniji nego i prema NATO-u.

Dodik sada tvrdi kako usuglašeni dokument ne spominje NATO ali tvrdi kako je “SDA uporna” kada je riječ o tom pitanju no Izetbegovićeva je interpretacija nešto drugačija pa nije jasno što su se na kraju dogovorili.

“U dokumentu pišu bitne stvari po pitanju ekonomije i svih integracijskih procesa”, kazao je Izetbegović ustvrdivši kako njegova stranka nije “omekšala” svoje stajalište te kako su NATO integracije za BiH u ovom trenutku samo tehničko a ne političko pitanje no ipak nije pojasnio kako je to zapravo riješeno u pregovorima s Dodikom.

“Nemojte nas tjerati da se dalje sudaramo, pustite nas da tu stvar riješimo”, poručio je Izetbegović novinarima koji su na tome inzistirali.

Iztetbegovć je rekao kako je najbitnije da su usuglašena načela djelovanja buduće koalicije a sada preostaje dogovor o raspodjeli ministarstava.

Razgovori o tome, kako je pojasnio, obavit će se narednog tjedna.

“Što se tiče nas (SDA) tiče to može biti gotovo već sutra”, kazao je Izetbegović dodajući kako vjeruje da će sve ipak biti riješeno do 31. ožujka.

Izvjesno je samo da će devet ministarstava u Vijeću ministara biti podijeljeno po etničkom ključu odnosno kako će ga činiti po tri ministra Hrvata, Srbina i Bošnjaka dok bi predsjedatelj trebao biti Zoran Tegeltija kojega je ranije kao svog kandidata nominirao Dodik. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Beljak objasnio zašto je izbrisao tvit o Srbiji i Vučiću

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HSS-Krešo Beljak kazao je kako je mislio da je situacija s prosvjedima mnogo drugačija

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak podignuo je u nedjelju prašinu na Twitteru objavom potpore prosvjedu u Beogradu. ‘Gazite bandu!!! I mi ćemo uskoro, nadam se, ove skrivene Vučićeve saveznike u Zagrebu i Hrvatskoj!!’, napisao je. Zbog čega je objavu ubrzo obrisao objasnio je u emisiji Hrvatskog radija ‘Oporbeni zarez’.

‘Ja sam u biti mislio da je situacija sasvim drugačija nego što sam vrlo brzo shvatio da je. Dakle, Vučić je netko za koga ja mislim da ne može biti partner Hrvatskoj, tako da sam u jednom trenutku pomislio da se doista radi o pravoj, liberalnoj građanskoj opoziciji. No, kad sam vidio da su s druge strane još gori ultranacionalisti i, usput, saveznici s nekim našim sličnim strankama, vrlo brzo sam se predomislio’, rekao je Beljak.

 

Beljak u elementu: ‘Gazite bandu! I mi ćemo uskoro’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari