Pratite nas

Nevidljive bijele trake

Objavljeno

na

Piše: Nedim Jahić

”Zbog svih ovih razloga odlučili smo da preuzmemo vlast u Opštini Prijedor, a time i punu odgovornost za miran, bezbjedan život svih građana i naroda u našoj opštini, za zaštitu njihove imovine, za uspostavljanje pravne države, za organizovanje privrede i normalnog života grada i sela na području Opštine”, stajalo je na kraju priopćenja Srpske demokratske stranke od 30. travnja 1992. godine nakon nasilnog preuzimanja vlasti u Prijedoru.

Proglas je značio i početak pokolja, koncentracionih logora i masovnih grobnica koje će oblikovati sudbinu tisuća života te zauvijek obilježiti ovaj grad kao mjesto masovnog stradanja i genocida. Više od dvije decenije kasnije aktivisti SDS-a obilježavaju ovaj datum kao dan ponosa i slave, pri čemu se njihove aktivnosti smatraju dijelom lokalnog folklora, na koji više nema ni formalne reakcije institucija ili barem nominalnih predstavnika bošnjačke povratničke zajednice u ovom bh. entitetu.

I dok se u Sarajevu, pod prismotrom međunarodnih faktora „bliskih Europskoj narodnoj stranci“, potpisuju deklaracije o zajedničkoj viziji europske budućnosti Bosne i Hercegovine, lokalni odbori SDS-a ostaju vjerni tradiciji, „bitnim datumima“, slaveći i ne odričući se zločina iza kojih je stajala ideologija i logistika političkog projekta koji u trenutnom kontekstu neki imaju zvati za umjerenu i priželjkivanu alternativu u RS-u.

Više nema Slobode

Samo koji tjedan ranije išao sam u Prijedor. Naoblačenje. Hodimo kroz Čarakovo, Hambarine, Rakovčane, Rizvanoviće i Bišćane. Tog dana su stigli spiskovi dijela identificiranih tijela iz masovne grobnice Tomašica. Neumorni aktivisti udruženja logoraša „Prijedor ‘92“ idu od kuće do kuće. Vijest o pronalasku najmilijih nakon dvije decenije traganja treba priopćiti licem u lice.

Bišćani na kraju puta, a tamo stoji spomenik, jedinstven po svojoj poruci. Podignut je u sjećanje na fudbalski klub Sloboda iz ovog sela. Sloboda je osnovana 1975. godine sredstvima koja su mladi Bišćani zaradili na radnoj akciji betoniranja piste za deponiranje rude u Tomašici.

U pokolju 1992. Sloboda će izgubiti 57 igrača i članova uprave kluba. Na mjestu gdje je sve i počelo danas u Tomašici pronalaze njene prvotimce, a slobode u Prijedoru više nema.

“Luksemburg, Francuska, Norveška, Amerika, Malezija, Finska…”, moj saputnik pokazuje kuće i nabraja zemlje u kojima danas žive njeni domaćini, dok pokošena trava i svježe ofarbani zidovi stoje kao poruka da se na ljeto misle vratiti.

U gradu i nije neka gužva. Hodam pored promotivnog panela Opštine Prijedor, a na njemu činjenice i zanimljive informacije o historiji mjesta i regije. Devedesete se ne spominju. Što bi se i spominjale kada akteri historije ispijaju kave u neposrednoj blizini. I žrtve, i počinioci.

„Gdje su sad muslimani, da vidimo ko to narušava suživot?“, glasan je Darko Mrđa u središtu Prijedora, svega nekoliko mjeseci poslije puštanja na slobodu nakon odsluženja dvije trećine od 17 godina kazne, koju je dobio priznanjem krivice za počinjene ratne zločine te utvrđeno sudjelovanje u ubistvu najmanje 200 civila nesrpske nacionalnosti.

Za stradale civile “pogrešnog” imena nema spomenika ni zapisa o onome što im se dogodilo. Prijedor čeka Dan bijelih traka, 31. svibanj, kada prijedorska priča odlazi ponovo u svijet.

Dok aktivistima okupljenim oko akcija sjećanja na prijedorske bijele trake lokalni vlastodržac Marko Pavić redovito zabranjuje javna okupljanja, za SDS-ove parade prepreke nema.

Teški talog tišine

U Tomašici tišina. Ispred kuća u neposrednoj blizini otkrivene masovne grobnice možete sresti ljude koji se bave svojim dnevnim poslovima. Čini se da su već naviknuti na novi krajolik koji gledaju sa svojih prozora svakoga jutra.

Uskoro će okolna sela opet dočekati dženaze za pronađene. 20. srpnja će kolone tabuta krenuti sa stadiona Poljana iz centra Prijedora. Ali, kao da se više nikome nema šta novo reći, samo još jednom osjetiti teški talog tišine i pristanka na saučesništvo samim neprogovaranjem o zločinu.

Mnogi još čekaju DNK analize, vijesti o otkriću novih grobnica, nadajući se informaciji koja će im donijeti konačni mir. Dok tragaju za novim pokajnicima koji će pokazati gdje su svi oni nepronađeni, pogled nad vanzemaljskim horizontom Tomašice, nepotpisanim logorima i izbrisanom historijom, govori im da nemaju vremena čekati presude i velesvjetsku pravdu, već svoju priču govore dok još stignu – od čovjeka do čovjeka.

“Mi, narodne stranke iz BiH, koje dobrobit Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda (u zajednici s ostalima) i građana BiH smatraju svojom obavezom, ovim izjavljujemo čvrsto opredjeljenje za EU integraciju BiH”, počinje tekst zajedničke deklaracije stranaka koje su se nedavno okupile u Sarajevu, među kojima je i SDS.

Iz prijedorske policije danas su vratili povratnika. Za izdavanje lične karte treba mu više dokaza od onoga što njegova fotografija i njegovo ime bez riječi govore. Bijele trake su tu, stoje nevidljive na rukama preživjelih.

 

facebook komentari

Najave

Admiral Domazet Lošo večeras u Münchenu, a u četvrtak na tribini u Offenbachu

Objavljeno

na

Objavio

Poznati hrvatski politolog, geostrateg i umirovljeni admiral Davor Domazet Lošo  gost je Hrvata i njihovih zajednica u Njemačkoj, gdje će na tribinama predstavljati svoju knjigu  ‘Admiralovi zapisi 2 – Što je istina’.

Prva tribina održat će se danas u 19,30 sati u Hrvatskom domu (Schwanthalerstr. 96, 80336 München) a hrvatske iseljenike na admiralovo predavanje poziva Akademski krug Hrvatske katoličke župe München.

Marljivi organizatori bez obzira na radni dan očekuju veliko zanimanje hrvatskih iseljenika za admiralovu tribinu s obzirom na poznate njegove stavove vezane uz Hrvatsku, Domovinski rat i globalizacijske procese koje ovaj geostrateg već godinama detaljno analizira vođen svojim istraživanjima, vojnom izobrazbom i domoljubljem.

Dva dana kasnije u četvrtak 23.11.u 19:30 sati admiral Lošo gostuje  u Martinseestraße 2, 63150 Heusenstamm, nadomak Offenbacha, na tribini koju organiziraju Hrvatski katolički forum  i Hrvatska katolička zajednica Offenbach/M. Bit će to prava prigoda da se iz prve ruke čuje što je admiralova istina o hrvatskoj političkoj zbilji, a ujedno da iseljenici saznaju kako admiral Domazet Lošo geostrateški gleda na hrvatsko iseljeništvo, njegovu finacijsku potporu domovini i investicije koje hrvatska politika već dvadesetak godina nije u stanju pravilno usmjeriti, a neprestano se govori o značaju i snazi hrvatskog iseljeništva, te njegovom povratku u domovinu.

Tko je tu zakazao i kakva je budućnost iseljene Hrvatske, daljne masovno iseljavanje ili državna strategija koja potiče imućnije isljenike na povratak, investiranje i zapošljavanje mladih ljudi, kako bi se izbjegao daljni egzodus mladih i stručnih kadrova  iz domovine, čiji odlazak osiromašuje zemlju koja je uložila velika sredstva u njihovo obrazovanje? Iseljenici traže već duže vrijeme odgovore i na ta njima zanimljiva i životno značajna pitanja.

Također poznati su admiralovi stavovi vezani uz BiH odakle porijeklo vuče mnoštvo hrvatskih iseljenika, kada u svojim javnim nastupima kaže:

“Ono što je ključno u BiH jest što će se događati sa hrvatskim narodom u Bosni i Hercegovini. Problem Hrvata BiH ne može se riješiti ako se problem Hrvata i BiH ne stavi kao pitanje broj jedan hrvatske vanjske politike. Sadašnje stanje je posljedica neimanja politike Hrvatske prema BiH nakon smrti Tuđmana, pa čak i nema koncepta kakva bi trebala biti politika prema BiH. Hrvatska politika se mora jasno opredijeliti i odrediti svoje interese u BiH. Ona mora pratiti i politiku velikih sila gdje planovi već postoje, naglašava admiral Domazet Lošo.

Zanimljivo je da je hrvatski admiral bio  sudionik i planer glavnih vojnih operacija OS RH od početaka do svršetka Domovinskog rata, a 1992. je uz Gotovinu, jedan od glavnih zapovjednika Livanjske bojišnice i bojnoga područja koje je obuhvaćalo sjevernu i srednju Dalmaciju, južnu Bosnu i Hercegovinu.

Bez obzira na te njegove ratne zasluge zbog toga što je bio  supotpisnikom “Otvorenog pisma  dvanaestorice hrvatskih generala” javnosti,  tadašnji predsjednik RH Stjepan Mesić ga je prisilno umirovio stoji u generalovoj biografiji.

Zoran Paškov

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska Vlada sutra predstavlja proračun za 2018. Plenković očekuje sadržajnu raspravu u Saboru

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade: Parlamentarna većina izrazila potporu prijedlogu proračuna, očekujem sadržajnu raspravu u Saboru

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, uoči sutrašnjeg predstavljanja Prijedloga državnog proračuna u Hrvatskome saboru, sudjelovao je na sastanku Kluba zastupnika HDZ-a i sastanku stranaka parlamentarne većine.

Kazao je da je prijedlog proračuna za 2018. godinu na tragu projekcija koje je Vlada usvojila u srpnju. „Nakon što je usvojen vrlo kvalitetan rebalans proračuna, sutra ćemo predstaviti proračun za 2018. Očekujem kvalitetnu i sadržajnu raspravu“, rekao je predsjednik Vlade i dodao da je parlamentarna većina izrazila potporu za usvajanje proračuna.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari