Pratite nas

Vijesti

Nezavisni Kurdistan san je mnogih generacija Kurda, hoće li ostvariti nezaviosnost?!

Objavljeno

na

Iz krvi, smrti i naftnih polja uzdiže se nova velesila, država naroda koji dugo čeka neovisnost?

Irački Kurdistan blagoslovljen je ogromnim količinama nafte. Navodno je riječ o 45 milijardi barela. No, sve dosad nisu mogli kontrolirati gigantsko naftno polje u Kirkuku koje je na svom vrhuncu davalo više od 650 000 barela nafte dnevno.

Nezavisni Kurdistan san je mnogih generacija Kurda. Narod bez države koji živi na područjima Turske, sjevernog Iraka, sjeverozapadnog Irana i sjeveroistočne Sirije, uskoro bi mogao ostvariti taj san. Doduše, u nešto užim granicama. Neki prognoziraju da će Kurdistan, poput Venezuele ili Kuvajta, postati svjetska naftna velesila.

Kurdi su 1991. godine, nakon rata u Kuvajtu, dobili autonomnu regiju u sastavu Iraka. San o nezavisnoj državi ostao je živ. Na čelu regije je Kurdistanska regionalna vlada – KRG. Kada je 2003. godine zapadna koalicija intervenirala u Iraku, Kurdi su stali na njezinu stranu i zauzeli područje šire od formalnih granica KRG-a; među ostalim i grad Kirkuk. No, Amerikanci su ih potjerali nazad u granice regije. Ovih dana kurdski borci pešmerge ponovo su zauzeli Kirkuk kojeg se naziva i kurdskim Jeruzalemom. Iskoristili su dezertiranje iračke regularne vojske. Sada će braniti Kirkuk od centralne vlade, ali i od ekstremista iz redova ISIL-a. Iako, neki članovi centralne vlade optužili su ih za tajni dogovor s mudžahedinima, s obzirom na lakoću kojom su zauzeli Kirkuk.

Područja gdje žive Kurdi (Foto: CIA)

Kurdi u Iranu, Turskoj i Siriji

Kurdi su jedan od najstarijih naroda na Bliskom istoku. U Iranu nemaju autonomnu regiju kao u Iraku. Iranski Kurdistan neslužbeno je ime za zapadne dijelove zemlje koje nastanjuju Kurdi. Prema popisu stanovništva iz 2006., u Iranu ih je 6,7 milijuna. Kurdi su u nekoliko navrata masovno prosvjedovali protiv centralne vlade u Teheranu, čak i oružano. Međunarodne nevladine organizacije iznose podatke o represiji Teherana nad njima, zbog koje su mnogi kurdski aktivisti kažnjeni i smrću. Posljednjih godina smaknuto je i nekoliko kurdskih političkih zatvorenika.

Kao ni u Iranu, Kurdi ni u jugoistočnoj Turskoj nemaju autonomnu pokrajinu. Tijekom 1980-ih i 1990-ih Radnička partija Kurdistana (PKK) svojim je oružanim aktivnostima izazivala veliku glavobolju centralnoj vladi u Ankari. PKK kroz oružanu borbu traži atonomiju za turske Kurde (koji, kako kažu neprecizni podatci, čine 10 do 25 % stanovništva). Prošle je godine proglašeno primirje, a granica između Iraka i Turske još uvijek je ostala uzrokom velike glavobolje centralne vlade u Bagdadu. Posebno ovih dana, ali ne iz istih razloga.

U Siriji su Kurdi najveća manjina i čine između 10 i 15 posto stanovništva zemlje. Dio Sirije koji nastanjuju nazivaju i Zapadni Kurdistan. Tijekom rata u Siriji Kurdi su osnovali centralno kurdsko tijelo koje vlada svim područjima koje kurdske milicije kontroliraju u Siriji. Točnije, vladaju nad tri enklave na sjeveru zemlje. U sukobu su sa ekstremnim dhižadistima iz ISIL-a.

Naftom do statusa velesile?

Kako piše ugledni Forbes, Irački Kurdistan blagoslovljen je ogromnim količinama nafte. Navodno je riječ o 45 milijardi barela. No, sve dosad nisu mogli kontrolirati gigantsko naftno polje u Kirkuku koje je na svom vrhuncu davalo više od 650 000 barela nafte dnevno. Prošle godine ga je počeo eksploatirati BP (bivši British Petroleum), što je odobrila vlada u Bagdadu, a čemu su se Kurdi protivili.

Bloomberg je u četvrtak objavio da tanker s milijunima barela nafte pluta Mediteranom i čeka pravog kupca kako bi pomogao iračkim Kurdima da ostvare nezavisnost. Naftu, navodno, Kurdi prodaju u pola cijene. U svemu tome, piše Bloomberg, značajna je i uloga Turske kroz koju kurdska nafta ulazi na tržište. KRG je demantirao navode, objavivši da Bloomberg optužuje KRG i Tursku za pokušaj “rasturanja” Iraka i krađe iračkog novca. “KRG nikad ne bi ni razmišljao o izvozu i prodaju iračkih nacionalnih resursa u pola cijene, niti danas niti u budućnosti”, priopćili su.

Novinar Forbesa, Cristopher Helman, vjeruje da će kupac nafte s navodnog tankera, otvoriti vrata kurdskom izvozu i “uvozu” gotovine u Kurdsku regionalnu vladu. KRG, navodi, “nezaustavljivo ide prema nezavisnosti zemlje, koja će postati svjetska naftna velesila”.

Turska i irački Kurdi – najbolji saveznici?

Time u priči u novostvorenom savezništvu Turske i iračkih Kurda navodi da turski nacionalizam više ne služi osiguravanju iračkih granica pritiskom sa sjevera.
– Činjenica je da je kurdska regija u Iraku najbolji saveznik Turske na Bliskom istoku – prenose riječi Dogu Ergila, profesora političkih znanosti na istanbulskom sveučilištu.
– Nekad je bio ozbiljan potencijalni protivnik jer se Turska bojala da bi nezavisni irački Kurdistan bio privlačan turskim Kurdima. Ali dokazano je da nije tako i irački Kurdi bi mogli biti najbolji ekonomski partner Turske – tvrdi Ergila.
Time navodi da je trgovina između Turske i iračkog Kurdistana prošle godine iznosila 8 milijardi dolara, dvostruko više nego između Turske i ostatka Iraka.

Zoran Stupar/7dnevno

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Grabar-Kitarović s Hrvatima u Clevelandu

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović doputovala je u Sjedinjene Američke Države.

Višednevni posjet SAD-u počela je u Clevelandu, u saveznoj državi Ohio, gdje živi četvrta po veličini hrvatska zajednica u Americi, a ondje se održava i četvrta godišnja konferencija Udruženja hrvatsko-američkih stručnjaka.

Više od 400 poduzetnika, znanstvenika, liječnika, diplomata, odvjetnika, studenata okupilo se kako bi razmijenili ideje, radili na zajedničkim projektima, uspostavili poslovnu suradnju.

Predsjednica će danas obići i Kliniku Cleveland, jednu od najboljih američkih bolnica kojoj je na čelu Zagrepčanin dr. Tomislav Mihaljević.

Navečer će održati govor na svečanoj večeri i dodjeli godišnjih nagrada ACAP-a.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Krstičević: Obitelj Marijana Živkovića u Domovinskom ratu dala je najviše što je mogla za Hrvatsku – svoja dva sina

Objavljeno

na

Objavio

Obitelj Marijana Živkovića u Domovinskom ratu dala je najviše što je mogla za Hrvatsku – svoja dva sina.
Republika Hrvatska treba imati razumijevanja i suosjećanja prema obitelji heroja Domovinskog rata.

Stariji sin Marko bio je pilot te je u Osijeku organizirao zrakoplovni vod koji je u nešto manje od dva mjeseca obavio 35 borbenih letova tijekom kojih je izbačeno 68 bombi i 17 sanduka s dvije tone pomoći za Vukovar. Poginuo je tijekom obavljanja zadaće 2. prosinca 1991. godine iznad Otoka kod Vinkovaca. Prema Marku Živkoviću nazvana je Zrakoplovna baza Pleso.

Mlađi sin, Nikola, ubijen je iz zasjede 17. rujna 1991. godine na Mitnici u Vukovaru i njegovo tijelo do danas nije pronađeno.

Čuvajmo uspomenu na ova dva heroja Domovinskog rata i ostvarimo obećanje da ćemo brinuti i skrbiti o njihovim najbližima.

 

Culej: Marijana Živkovića se razvlači po sudovima, a po Vukovaru hodaju oni koji su možda ubili njegove sinove

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari