Pratite nas

Vijesti

Nezavisni Kurdistan san je mnogih generacija Kurda, hoće li ostvariti nezaviosnost?!

Objavljeno

na

Iz krvi, smrti i naftnih polja uzdiže se nova velesila, država naroda koji dugo čeka neovisnost?

Irački Kurdistan blagoslovljen je ogromnim količinama nafte. Navodno je riječ o 45 milijardi barela. No, sve dosad nisu mogli kontrolirati gigantsko naftno polje u Kirkuku koje je na svom vrhuncu davalo više od 650 000 barela nafte dnevno.

Nezavisni Kurdistan san je mnogih generacija Kurda. Narod bez države koji živi na područjima Turske, sjevernog Iraka, sjeverozapadnog Irana i sjeveroistočne Sirije, uskoro bi mogao ostvariti taj san. Doduše, u nešto užim granicama. Neki prognoziraju da će Kurdistan, poput Venezuele ili Kuvajta, postati svjetska naftna velesila.

Kurdi su 1991. godine, nakon rata u Kuvajtu, dobili autonomnu regiju u sastavu Iraka. San o nezavisnoj državi ostao je živ. Na čelu regije je Kurdistanska regionalna vlada – KRG. Kada je 2003. godine zapadna koalicija intervenirala u Iraku, Kurdi su stali na njezinu stranu i zauzeli područje šire od formalnih granica KRG-a; među ostalim i grad Kirkuk. No, Amerikanci su ih potjerali nazad u granice regije. Ovih dana kurdski borci pešmerge ponovo su zauzeli Kirkuk kojeg se naziva i kurdskim Jeruzalemom. Iskoristili su dezertiranje iračke regularne vojske. Sada će braniti Kirkuk od centralne vlade, ali i od ekstremista iz redova ISIL-a. Iako, neki članovi centralne vlade optužili su ih za tajni dogovor s mudžahedinima, s obzirom na lakoću kojom su zauzeli Kirkuk.

Područja gdje žive Kurdi (Foto: CIA)

Kurdi u Iranu, Turskoj i Siriji

Kurdi su jedan od najstarijih naroda na Bliskom istoku. U Iranu nemaju autonomnu regiju kao u Iraku. Iranski Kurdistan neslužbeno je ime za zapadne dijelove zemlje koje nastanjuju Kurdi. Prema popisu stanovništva iz 2006., u Iranu ih je 6,7 milijuna. Kurdi su u nekoliko navrata masovno prosvjedovali protiv centralne vlade u Teheranu, čak i oružano. Međunarodne nevladine organizacije iznose podatke o represiji Teherana nad njima, zbog koje su mnogi kurdski aktivisti kažnjeni i smrću. Posljednjih godina smaknuto je i nekoliko kurdskih političkih zatvorenika.

Kao ni u Iranu, Kurdi ni u jugoistočnoj Turskoj nemaju autonomnu pokrajinu. Tijekom 1980-ih i 1990-ih Radnička partija Kurdistana (PKK) svojim je oružanim aktivnostima izazivala veliku glavobolju centralnoj vladi u Ankari. PKK kroz oružanu borbu traži atonomiju za turske Kurde (koji, kako kažu neprecizni podatci, čine 10 do 25 % stanovništva). Prošle je godine proglašeno primirje, a granica između Iraka i Turske još uvijek je ostala uzrokom velike glavobolje centralne vlade u Bagdadu. Posebno ovih dana, ali ne iz istih razloga.

U Siriji su Kurdi najveća manjina i čine između 10 i 15 posto stanovništva zemlje. Dio Sirije koji nastanjuju nazivaju i Zapadni Kurdistan. Tijekom rata u Siriji Kurdi su osnovali centralno kurdsko tijelo koje vlada svim područjima koje kurdske milicije kontroliraju u Siriji. Točnije, vladaju nad tri enklave na sjeveru zemlje. U sukobu su sa ekstremnim dhižadistima iz ISIL-a.

Naftom do statusa velesile?

Kako piše ugledni Forbes, Irački Kurdistan blagoslovljen je ogromnim količinama nafte. Navodno je riječ o 45 milijardi barela. No, sve dosad nisu mogli kontrolirati gigantsko naftno polje u Kirkuku koje je na svom vrhuncu davalo više od 650 000 barela nafte dnevno. Prošle godine ga je počeo eksploatirati BP (bivši British Petroleum), što je odobrila vlada u Bagdadu, a čemu su se Kurdi protivili.

Bloomberg je u četvrtak objavio da tanker s milijunima barela nafte pluta Mediteranom i čeka pravog kupca kako bi pomogao iračkim Kurdima da ostvare nezavisnost. Naftu, navodno, Kurdi prodaju u pola cijene. U svemu tome, piše Bloomberg, značajna je i uloga Turske kroz koju kurdska nafta ulazi na tržište. KRG je demantirao navode, objavivši da Bloomberg optužuje KRG i Tursku za pokušaj “rasturanja” Iraka i krađe iračkog novca. “KRG nikad ne bi ni razmišljao o izvozu i prodaju iračkih nacionalnih resursa u pola cijene, niti danas niti u budućnosti”, priopćili su.

Novinar Forbesa, Cristopher Helman, vjeruje da će kupac nafte s navodnog tankera, otvoriti vrata kurdskom izvozu i “uvozu” gotovine u Kurdsku regionalnu vladu. KRG, navodi, “nezaustavljivo ide prema nezavisnosti zemlje, koja će postati svjetska naftna velesila”.

Turska i irački Kurdi – najbolji saveznici?

Time u priči u novostvorenom savezništvu Turske i iračkih Kurda navodi da turski nacionalizam više ne služi osiguravanju iračkih granica pritiskom sa sjevera.
– Činjenica je da je kurdska regija u Iraku najbolji saveznik Turske na Bliskom istoku – prenose riječi Dogu Ergila, profesora političkih znanosti na istanbulskom sveučilištu.
– Nekad je bio ozbiljan potencijalni protivnik jer se Turska bojala da bi nezavisni irački Kurdistan bio privlačan turskim Kurdima. Ali dokazano je da nije tako i irački Kurdi bi mogli biti najbolji ekonomski partner Turske – tvrdi Ergila.
Time navodi da je trgovina između Turske i iračkog Kurdistana prošle godine iznosila 8 milijardi dolara, dvostruko više nego između Turske i ostatka Iraka.

Zoran Stupar/7dnevno

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Uhićenje Hamdije Abdića ‘Tigra’ samo alibi za pogrom hrvatskih branitelja

Objavljeno

na

Objavio

Pravi cilj pogroma hrvatskih branitelja u BiH, posebno sad nakon izricanja presude šestorci i potvrđivanja postojanja udruženog zločinačkog pothvata, je dovesti bh. Hrvate u situaciju da se nema tko pobuniti kad im konačno bude oduzimana konstitutivnost.

Nakon izricanja presude hercegbosanskoj šestorci te u iščekivanju posljedičnog pogroma hrvatskih branitelja u BiH, svjedočili smo trima slučajevima koji bi trebali pokazati navodnu nepristranost bh. pravosuđa, piše Jurica Gudelj Dnevnik.ba

Tako je na području Konjica uhićeno 13 Bošnjaka koji se sumnjiče za ratne zločine počinjene nad Srbima u toj općini, a potom i četvorica Srba za ratne zločine počinjene nad Bošnjacima Donjeg Vakufa. Jučer je, pak, u Bihaću uhićen Hamdija Abdić zvani Tigar koji se sumnjiči za ubojstvo generala HVO-a Vlade Šantića. Da je riječ o farsi govori činjenica da nije uhićen glavni čovjek tzv. ARBiH u Bihaću, zapovjednik 5. korpusa Atif Dudaković s kojim je general Šantić sjedio prije nego što je „odveden“.

Kako se bliže božićni blagdani, a time se rapidno povećava i mogućnost uhićenja hrvatskih branitelja, čini se kako bh. pravosuđe posljednje poteze vuče kako bi kasnije moglo kazati: „vidite da nismo selektivni, ne hapsimo samo Hrvate, pa priveli smo i 13 Bošnjaka iz Konjica, četvoricu Srba iz Mrkonjić Grada, pa čak i Hamdiju Tigra“.

Perfidna je to igra bh. pravosuđa koje kontroliraju bošnjačke političko-obavještajne strukture.

Pravi cilj pogroma hrvatskih branitelja u BiH, posebno sad nakon izricanja presude šestorci i potvrđivanja postojanja udruženog zločinačkog pothvata, je dovesti bh. Hrvate u situaciju da se nema tko pobuniti kad im konačno bude oduzimana konstitutivnost.

Hrvatima se danas konstitutivnost ne može tek tako oduzeti jer još uvijek postoji veliki broj pojedinaca i organizacija koji bi se tomu žestoko usprotivili. Zbog toga se taj proces i pretvorio u mrcvarenje. No, aktiviranjem stotina optužnica protiv vojnog i političkog rukovodstva bosanskohercegovačkih Hrvata iz posljednjeg rata, doći će do novog (i posljednjeg?) vala odlaska Hrvata iz BiH.

Hrvati s razlogom ne vjeruju bh. pravosuđu koje Hrvate sudi po jednom, strožem, a Bošnjake po drugom, blažem, kaznenom zakonu. To je upravo ono što bošnjačka struktura i želi postići: njima je upravo cilj da Hrvati napuštaju BiH, a ne da im se sudi u BiH. Oni, naime, ne žele da Hrvati odsluže svoje kazne i ostanu u BiH, jer bi tako dobili stotine osoba koje bi se sutra mogle pobuniti protiv velikobošnjačke hegemonije.

Puno je pametnije, rezoniraju bošnjačke strukture, Hrvatima zaprijetiti optužnicama, neke nepravedno osuditi i time poslati poruku svima ostalima: bježite odavde dok još možete!

U cijeloj toj igri Hrvati su potpuno nespremni, ljudi su prepušteni sami sebi, te zbog nepostojanja bilo kakve strukturalne pomoći, radije biraju napuštanje BiH, nego ulazak u kafkijanske procese koji mogu skončati samo onako kako je skončao i proces Slobodana Praljka u Haagu.

Hrvati danas moraju biti organizirani i suglasni oko osnovnih problema s kojima se kao narod suočavaju u BiH: ne smije biti pregovora o konstitutivnosti vlastitoga naroda i ne smije biti kompromisa o procesuiranju branitelja.

Bosna i Hercegovina kakvu danas imamo nije onakva država kakvu želimo. Ako se Hrvati u današnjoj BiH ne osjećaju sigurno i slobodno, čemu onda služi takva BiH? Hoće li Hrvati i dalje nastaviti graditi monstruma koji jede njihove ljude, ili će se možda posvetiti zaštiti vlastitoga naroda, a o BiH neka skrbe oni koji su ju pretvorili u ono što je danas: dvije države pod jednim krovom, jedna za Srbe a druga za Bošnjake u kojoj su Hrvati očigledni višak!

Jurica Gudelj Dnevnik.ba

Hamdija Abdić Tigar uhićen zbog ubojstva generala Vlade Šantića

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

UNATOČ KIŠI: Više od tisuću studenata predalo zahtjeve i tisuće potpisa za Hrvate u BiH!

Objavljeno

na

Objavio

Unatoč jakoj kiši danas je u Zagrebu na prosvjednom skupu u organizaciji hrvatskih studenata iz Hrvatske i BiH bilo prisutno više od 1 000 studenata.

Studenti s drugim građanima okupili su se u utorak 12. prosinca na Trgu bana Josipa Jelačića u 13 sati odakle su krenuli prema Trgu sv. Marka s glavnim transparentnom „S prijezirom odbacujemo vaše podaništvo“.

Nakon okupljanja na Markovom trgu, ispred Hrvatskog sabora, otpjevana je hrvatska himna te je održana minuta šutnje u čast svim poginulim i preminulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu te svim žrtvama rata.

Studenti su naglasili kako su se okupili i prije četiri godine na istom mjestu, samo nekoliko dana nakon prvostupanjske presude hercegbosanskoj šestorki, pod geslom „Još nije kasno!“. Ipak, kako su istaknuli, vlasti su zanemarivale vrlo važne činjenice, što je dovelo do smrti „čovjeka koji je s prijezirom odbacio laži, gledao na nepravdu i koji je prezirao nelogičnost i nerad dobrog dijela predstavnika njegovog naroda, za koji je na kraju i život dao!“

Studenti su uspjeli prikupiti preko 6000 potpisa za svoje zahtjeve koje su pročitali na skupu. Naglasili su kako ne žele dozvoliti da se „Hrvatska ponižava zbog sitnih interesa“ te da iznose konkretne zahtjeve kako bi se zaštitili sunarodnjaci u Bosni i Hercegovini, jer je vrijeme da dođe „do oštrog suprotstavljanja onima koji gaze ljudska, politička, ekonomska i sva ustavna prava Hrvata u Bosni i Hercegovini“.

Među potpisnicima našli su se i saborski zastupnici iz kluba zastupnika HDZ-a, Mosta, Hrasta, nezavisni zastupnici, HSS-a,  zastupnici Europskog parlamenta, generali HV-a i HVO-a, mnogi sveučilišni profesori, akademici i javni intelektualci.

Studente je u Hrvatski sabor, gdje je i službeno predana predstavka s potpisima, primilo izaslanstvo HDZ-a na čelu s Božom Ljubićem, Mosta na čelu s Božom Petrovom i drugima,  Hrasta na čelu s Hrvojem Zekanovićem, Neovisnih za Hrvatsku na čelu sa zastupnikom Željkom Glasnovićem te Ivicom Mišićem kao zastupnikom stranke Promijenimo Hrvatsku.

Na sastanku je, kako doznajemo, više puta naglašeno kako je za Hrvate u BiH važan konsenzus političkog Zagreba. Mladi su zastupnicima istaknuli kako žele da se zajedništvom nadiđe dnevna politika po pitanju Hrvata u BiH, a sudeći po podršci iz gotovo svih parlamentarnih stranaka, to su i uspjeli.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari