Pratite nas

Iz Svijeta

Ni Iran ni SAD ne žele rat, SAD nudi pregovore

Objavljeno

na

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da ne želi rat s Iranom i ponudio “bezuvjetne pregovore”, a iranski vojni zapovjednik upozorio je da bi se sukob u Zaljevu mogao nekontrolirano proširiti regijom i prijetiti životima američkih vojnika.

Napetosti su velike između dugogodišnjih neprijatelja Irana i Sjedinjenih Država pošto je Trump u petak opozvao vojni udar kojim je trebao odgovoriti Iranu na rušenje američke bespilotne letjelice, no odustao je kako bi poštedio živote 150 Iranaca ocijenivši da bi odgovor bio “neproporcionalan”.

“Ne tražim rat i ako do njega dođe, to će biti uništenje kakvo nikad prije niste vidjeli”, kazao je Trump u intervjuu snimljenom u petak za emisiju Meet the Press NBC-a.

Trump je inzistirao da je voljan bezuvjetno pregovarati “I ako želite o tome razgovarati, u redu. Inače možete živjeti u razbijenoj ekonomiji još dugo vremena”, rekao je.

Upitan hoće li tražiti ispunjavanje uvjeta prije pregovora, Trump je odgovorio “Ne, što se mene tiče. Nema preduvjeta”.

I ranije je Trump pozivao Iran na pregovore no sada je prvi put nakon rušenja američke bespilotne letjelice ublažio svoje stajalište Islamskoj Republici.

U četvrtak je iranski projektil oborio dron američke mornarice MQ-4C Triton u južnoj pokrajini Homozgan. Vijest su potvrdili Teheran i Washington, no dok su Iranci tvrdili da je dron letio iranskim zračnim prostorom, Amerikanci su kazali da se radilo o međunarodnom prostoru. Od tada je stanje u Hormuškom tjesnacu sve napetije.

Rohani traži odgovor međunarodne zajednice

Iranski predsjednik Hasan Rohani oglasio se u nedjelju prvi put od rušenja letjelice i zatražio da Sjedinjene Države snose međunarodne posljedice za kršenje iranskog zračnog prostora.

“Posljednji u nizu izgreda i ovaj put predstavlja kršenje međunarodnih pravila”, rekao je Rohani u nedjelju nakon sastanka u Teheranu s Gabrielom Cuevas Barron, predsjednicom Međuparlamentarne unije.

“Budući da su ignorirali naša upozorenja, bili smo prisiljeni oboriti dron”, pojasnio je Rohani i dodao da je ta akcija neosporno obnovila napetosti u Zaljevu te istaknuo “Upravo zato očekujemo odgovarajuću reakciju međunarodne zajednice i jasne korake protiv ovakvih poteza”-

Službeni Teheran je uzvratio da će poduzeti zakonitu akciju i i predočiti Ujedinjenim narodima “neoborive dokaze” da je SAD povrijedio iranski zračni prostor.

Iranski šef diplomacije Džavad Zarif objavio je i koordinate i mape na Twitteru kako bi pokazao da je dron srušen nad iranskim teritorijem.

Rohani je u nedjelju ustvrdio da je incident s dronom obnovio napetosti u Zaljevu.

I Iran poziva na suzdržanost, ali i upozorava

“Zato očekujemo proporcionalni odgovor međunarodne zajednice i jasne korake protiv svakog tipa povrede” iranskog prostora.

I Iran je pozvao na suzdržanost. Laya Joneydi, iranska potpredsjednica za pravna pitanja, rekla je da sve strane moraju izbjegavati eskalaciju.

“Slanje špijunskog drona u iranski zračni prostor vrlo je jasno kršenje međunarodnog zakona i zbog toga razmatramo mogućnost poduzimanja zakonskih koraka protiv Washingtona”, rekla je.

Golam Ali Rašid, vojni zapovjednik Iranski revolucionarnih snaga, rekao je da Iranu nije u interesu rat u regiji i da bi on trebao izbjeći biti uvučen u “strateški sukob” sa SAD-om, Izraelom i saudijskom Arabijom.

“Izbije li sukob u regiji, nijedna zemlja neće moći upravljati njegovim djelokrugom i vremenom”, rekao je general Rašid i pozvao SAD da razmisli o tome da “pogrešne akcije” mogu imati teške posljedice. “Američka vlada mora odgovorno postupati da zaštiti živote američkih vojnika izbjegavanjem pogrešnog postupanja u regiji”, rekao je iranski general.

Diplomacija

SAD se povukao iz međunarodnog nuklearnog sporazuma što ga je Iran sklopio sa šest sila 2015., te je Iranu obnovio sankcije. Očekuje se da će nove sankciji Iranu SAD objaviti u ponedjeljak.

Washington je pozvao “sve zemlje da uvjere Iran da smanji napetosti” u Zaljevu, rekao je u nedjelju američki izaslanik za Iran Brian Hook, prenosi agencija France presse.

Na konferenciji za novinare u Kuvajtu, taj diplomat je ustvrdio da Sjedinjene Države “nemaju nikakva interesa vojno se sukobljavati s Iranom”. “Ojačali smo naše snage u regiji iz čisto obrambenih razloga”, rekao je.

SAD je odlučio sredinom lipnja poslati dodatnih tisuću vojnika na Bliski istok zbog rasta napetosti s Iranom i napada na tankere u Hormuškom tjesnacu. Krajem svibnja, Trumpova administracija već je najavila 1500 vojnika pošto je u Zaljev poslala ratni brod i bateriju projektila Patriot.

Hook je rekao da Trump nije izravno poslao poruku Iranu no “brojne zemlje ponudile su svoju pomoć kako bi razriješile stanje i ohrabrile Iran da prestane prijetiti regiji”:

“Želimo da se Iran ponaša više kao normalna zemlja, a manje da zastupa revolucionarno pitanje. Ako možemo zamisliti miroljubivi Iran, možemo zamisliti i miroljubivi bliski istok”, ustvrdio je Hook po poručio da je “Iranski režim prijetnja za slobodu plovidbe u regiji” i da “sve nacije svijeta žele da ta sloboda prometa bude zajamčena”.

Britanski državni tajnik za Bliski istok Andrew Murrison u nedjelju je razgovarao u Teheranu s iranskim dužnosnicima gdje je ponovio “britansku procjenu da Iran gotovo sigurno snosi odgovornost za nedavne napade na tankere u Omanskom zaljevu”.

Murrison je rekao da je ponovio kako je Velika Britanija predana očuvanju nuklearnog sporazuma s Iranom iz 2015. pa upozorio Iran “Jasno sam rekao da Iran mora nastaviti držati se svojih obaveza, koje proizlaze iz sporazuma, uključujući granice postavljene za slabo obogaćene zalihe urana”.

Jastreb Bolton i šef diplomacije Pompeo na Bliskom istoku

Nakon što je Trump opozvao napade, njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton upozorio je Iran da ne padne u zamku “brkajući američki oprez sa slabošću” i poručio Iranu da on nema dozvolu za ubijanje na Bliskom istoku.

U ponedjeljak i utorak američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Bolton treba u Jeruzalemu sudjelovati na summitu sa svojim kolegama po dužnosti iz Rusije i Izraela. Očekuje se da će u fokusu razgovora biti Iran.

Američki državni tajnik Mike Pompeo najavio je u nedjelju da putuje u Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate na razgovore i ponudio ponovno Iranu “bezuvjetne” pregovore.

“Spremni smo pregovarati bez uvjeta”, rekao je i dodao “Uvjeren sam da u svakom u svakom trenutku kada budu spremni mi ćemo početi razgovarati”.

(Hina)

 

Od Iranske revolucije 1979. godine situacija između dva neprijatelja, SAD-a i Irana, nikada nije bila napetija

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Von der Leyen: Srednja i istočna Europa trebaju dobiti jaka povjerenstva

Objavljeno

na

Objavio

Nova predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je u utorak navečer, nakon izbora za novu čelnicu Europske komisije, kako srednjoj i istočnoj Europi trebaju pripasti jaka povjerenstva unutar Komisije kako bi se pokazalo da ti dijelovi Europske unije nisu marginalizirani.

“Za mene je važno da se odrede povjerenici koji će zasigurno imati jaka povjerenstva kako bi bilo jasno da su istok i srednja Europa prikladno raspodijeljeni”, rekla je nova predsjednica Europske komisije na konferenciji za novinare u zgradi Europskog parlamenta u Strasbourgu.

Najviši položaji u europskim institucijama pripali su zapadnoj Europi.

Predsjednica Komisije je Njemica, visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Španjolac Josep Borell, predsjednica Europske središnje banke Francuskinja Christine Lagarde, predsjednik Europskog parlamenta Talijan David Sasoli, a Nizozemcu Fransu Timmermansu, spitzenkandidatu socijaldemokrata, i Dankinji Margrethe Vestager, spitzenkandidatkinji liberala, obećani su visoki položaji u Europskoj komisiji.

Von der Leyen je rekla kako je “odlučna” u postizanju dobre zemljopisne raspodjele preostalih visokih dužnosti.

Jedna je novinarka upitala kako će formirati stabilnu proeuropsku većinu, kada su je podržali zastupnici poljskog vladajućeg PiS-a.

Von der Leyen je da “ne zna tko je glasao za nju” jer je glasanje tajno.

Novinarka Financial Timesa je upitala hoće li von der Leyen uopće imati većinsku podršku nakon odlaska britanskih zastupnika.

“Radit ću s proeuropskim strankama za stabilnu većinu. I prije je bilo teško naći stabilnu većinu”, kazala je von der Leyen.

Von der Leyen je poručila kako je “rođena kao Europljanka u Bruxellesu”, gdje je “sve bilo vrlo europski od početka”.

“Oduvijek sam se željela vratiti nazad u europsko okružje“, kazala je

Na pitanje hoće li potvrditi predložene povjerenike iz zemalja, poput Italije, u kojima na vlasti nisu proeuropske stranke, von der Leyen je izbjegla odgovor.

“Europa je potrebna u ovom okruženju koje se mijenja. Bolje djelujemo kada djelujemo zajedno. Nitko od nas pojedinačno neće biti uspješan kada se sam suočava s problemima”, rekla je i dodala da je “tražiti kompromise uvijek teško”.

Zaključila je odgovor tvrdnjom da svijet treba “jaku Europu”, a da će sastav Komisije biti prikladan tom zadatku.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Szijjarto: Snage koje organiziraju migracije ponovno su u ofenzivi

Objavljeno

na

Objavio

Szijjarto optužio Bruxelles da potiče krijumčarenje ljudima

Mađarski ministar vanjskih poslova, Peter Szijjarto optužio je u ponedjeljak Bruxelles i “određene zapadne države članice EU-a” da “otvoreno podržavaju krijumčare ljudi” tvrdeći da je na Sredozemnom moru provedena “međunarodno organizirana” operacija krijumčarenja ljudi

“Bruxelles i određene zapadne članice Europske unije su sami sebe otkrili”, rekao je Szijjarto mađarskim novinarima u pauzi tijekom sastanka šefova diplomacija EU-a u Bruxellesu.

“Nakon što su shvatili da se migracije mogu zaustaviti ne samo na kopnu nego i na moru, počeli su kontinuirano poticati krijumčarenje ljudima” jer je Bruxellesu i određenih zapadnim državama u interesu pridobiti sve više migranata u Europu, kazao je.

Szijjarto je upozorio da su “snage koje organiziraju migracije ponovno u ofenzivi”, dodajući da države članice staju na stranu krijumčara.

Rekao je da Europa ima dvije opcije po pitanju migracija – ili da potiče krijumčarenje ljudima ili da zahtijeva legalan ulazak.

Szijjarto je rekao da će krijumčarenje ljudima koje “podržavaju skupine civilnog društva” pokrenuti nove migracijske valove prema Europi.

“Takve politike potiču ljude da plate krijumčarima i da se ukrcaju na brodove” jer će ionako biti spašeni i odvedeni do talijanske ili malteške luke, rekao je Szijjarto.

(Hina)

 

Viktor Orban želi okončati financiranje nevladinih organizacija novcem EU-a

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari