Pratite nas

BiH

Nije BiH zaslužila sankcije, nego strani diplomati koji su BiH strpali u ‘luđačku košulju’.

Objavljeno

na

BiH ima najskuplji sustav na svijetu: jedna država, dva entiteta, jedan distrikt, tri naroda, 10 županija, 14 vlada…

Prvi listopada povijesni je dan za BiH. Danas u BiH počinje popis stanovništva, u New Yorku Bill Clinton skida oznaku tajnosti s CIA-inih ratnih dokumenata o BiH, a u Bruxellesu bh. lideri imaju zadnju mogućnost usuglasiti stavove oko presude suda u Strasbourgu o pravima manjina. Iako ova tri današnja događaja na prvi pogled nisu povezana, oni imaju zajednički motiv – rješenje krize u BiH.

Nitko od aktera daytonske države ni dva desetljeća od uspostave ne zna pronaći formulu za njezino funkcioniranje. Jednako kao i u ratu. Upravo će iz CIA-inih dokumenata biti vidljiva neodlučnost Sjedinjenih Država i razjedinjenje Europe o zaustavljanju krvoprolića. Ako nisu promijenili politiku, ni današnji događaji u Washingtonu i Bruxellesu neće biti u funkciji rješenja kaosa u BiH. Dapače. Oni će samo još proširiti pukotine između triju naroda, koje će se od danas popisom stanovništva još više povećavati.

Sudeći prema europskoj politici prema BiH, teško je biti optimističan da će se u budućnosti napraviti neki pomak. Danas se u Bruxellesu raspravlja o pravima manjina u BiH (“Sejdić – Finci”), a istodobno u toj istoj BiH imaju neriješeno pitanje jednog suverenog (hrvatskog) naroda. Prije dolaska bh.lidera europski dužnosnici zaprijetili su da će BiH sankcionirati ako se ne dogovore. Metodu “batine” primjenjuju neuspješno već dvadeset godina. Nikako shvatiti da nije problem u političarima, nego u političkom sustavu za koji su i sami rekli da je BiH strpao u “luđačku košulju”. Kada je već tako, onda bh. političari jedino i mogu donositi takve odluke. Luđačke! Još je sreća da ne mogu bez iste te međunarodne zajednice sami mijenjati državni ustroj.

Vjerojatno će to pokušati nakon popisa stanovništva. Jer, svaki će narod imati svoje motive. Bošnjaci – jer će sve učiniti da ih ima više od pedeset posto, Srbi će trajno zacementirati RS svojom 80-postotnom dominacijom u tom entitetu, a Hrvati…? Moraju masovno na popis! Jednako kao u ratu s puškom, danas je u miru to borba s olovkom. Dovoljno je da iz dijaspore nazovu svoju rodbinu u BiH, izdiktiraju JMBG ili datum rođenja i već su dali doprinos jačanju nacionalne pozicije.

Popis stanovništva 2013. godine u BiH ne bi bio ključno političko pitanje, a sastanci bosanskohercegovačkih političara u Bruxellesu bili bi potpuno nevažni da je administracija Billa Clintona odlučila drukčije, a ne ovakvim Daytonskim sporazumom završiti rat u BiH.Rat bez poraženih i mir bez pobjednika doveo je BiH i njezine tri strane u situaciju da i dva desetljeća od potpisivanja Daytonskog sporazuma vode svoje bitke, samo na druge načine – političkim igrama i brojkama. Odgajajući nove generacije svojih naroda na tri različite istine o prošlosti i s nadom u tri oprečna scenarija budućnosti, jedni igraju na kartu zamora međunarodne zajednice, drugi se uzdaju u vrijeme i demografiju, a treći, najslabiji, pokušavaju kroz labirinte domaćih i međunarodnih pregovora postići da ih uopće ima u bilo kakvoj verziji bh. budućnosti.

Amerika i Europa, umjesto današnjeg podsjećanja na ratnu prošlost i pokušaja kozmetičkih promjena, trebaju napokon napraviti ozbiljan plan kako “pacijenta” (BiH) izvući iz luđačke košulje. Formula je jednostavna. Treba riješiti nacionalno pitanje. Čim se ono riješi, građani se više neće trebati homogenizirati oko nacionalnih stranaka. Birat će one koji mogu osigurati bolje životne uvjete. Ovako su sada napravili sustav u kojemu se Hrvati moraju okupiti oko “stožerne stranke”. Ako rasprše glasove, ne mogu imati svoje predstavnike. Nije li to jednoumlje, gore od komunističkog, koje je nametnuo demokratski svijet.

Čak i kada bi u ovakav politički sustav BiH poslali najsposobnije političare svijeta, oni bi već na početku mandata bili proglašeni nesposobnima. Naprosto, to je sustav izmišljen za blokade. K tomu je najskuplji na svijetu. Jedna država, dva entiteta, tri naroda, deset županija, jedan distrikt, čak 14 vlada troši otprilike 65 posto proračuna. Država je sama sebi svrha. Nevjerojatno je da za to nitko nema rješenje. Možda bi zato bilo logičnije da se umjesto BiH sankcije uvedu onima koji su od BiH napravili pacijenta. Dakle, doktorima (međunarodnoj zajednici), a ne “luđacima” (BiH). Oni godinama propisuju pogrešan recept pacijentu (BiH) koji je sve agresivniji. I koji bi mogao postati opasan i za okolinu.

JozoPavković/Vecernji

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Na Jaklićkoj planini snimani kadrovi filma o ”Duvandžijama”

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ramski vjesnik

Scene koje su snimane na Jaklićkoj planini na poseban način su dočaravale teški život duvandžija i borbu za preživljavanje stanovništa.

Na Jaklićkoj planini i Makljenu u Rami, proteklog su vikenda snimani kadrovi dokumentarnog filma o duhanskim putovima koji su vodili iz Hercegovine prema Bosni i obrnuto, kada se iz Bosne išlo u Hercegovinu po duhan.

Već ranije, snimani su dijelovi filma u Grudama tijekom sadnje duhana, zatim misa za ”Duvandžije” na Blidinju, obavljeno je niz razgovora sa još uvijek živućim  Duvandžijama.

U subotu su snimljene zanimljive scene na Blidinju.  Scene koje su snimane na Jaklićkoj planini na poseban način su dočaravale taj teški život i borbu za preživljavanje. U tim scenama  širem gledateljstvu bit će vidljive ne samo teškoće duvandžijskog puta, nego i života stanovništva Rame i drugih mjesta kuda su se kretale duvandžijske družine na svojoj ruti.

U Jaklićkoj planini snimane su scene u autohtonoj obiteljskoj kući Tadića i njezinu okruženju.  Ta ambijentalnost dat će sigurno posebnost igranim scenama ovog dokumentarnog filma.

Projekt snimanja filma o Duvandžijama ideja je Ivice Perića Maradone iz Ždrimaca, Uskoplje. Perić je dobio zanimljiv nadimak Maradona ne zato što svojim izgledom podsjeća na njega, nego zato što je baratao nogometnom loptom kao Maradona. Nažalost, u ratu je ranjen u nogu te se morao oprostiti od nogometa.

Za Ramski vjesnik Perić je o svojoj produkciji za film kazao: ”Ideja za film je došla od mojih djedova i oca, jer su i oni išli u Hercegovinu po duhan kako bi ga dalje preprodavali i tako zarađivali za život. Zanimljivo je da su do sada uglavnom snimani filmovi o švercu duhanom u Hercegovini. Ovo je prvi slučaj da je Bosna vezana za taj duhan. Ljudi su odavde iz Bosne išli u Hercegovinu i vraćali se sa duhanom. Zamolio sam Josipa Mlakića da napiše scenarij i projekt je dobro podržan od Fonda za kinematografiju iz Sarajeva i HAVC-a iz Republike Hrvatske.

Ljudi su ovdje preživljavali od šverca duhanom, a mlađi to ne znaju. U filmu ćemo vidjeti kroz koja su sve područja ljudi prolazili i što su sve doživljavali. Započeli smo snimanje u Grudama gdje se najviše duhana i sadilo te smo obavili niz razgovora sa živućim švercerima duhana iz Hercegovine, ali i iz Bosne.

Snimali smo upravo taj put kuda se nosilo duhan. Najviše materijala za film dobili smo upravo od samih sudionika šverca duhanom i pokušavamo praviti rekonstrukciju njihova putovanja i svega što su na tim putovima proživjeli.” Scenarij za film je napravio naš poznati književnik i scenarista Josip Mlakić, također iz Uskoplja.

O svom radu na scenariju Mlakić je za Ramski vjesnik rekao: ”Što se tiče ove teme dosta sam je istraživao. Ali to nije trebalo puno istraživati jer mit o švercu duhanom živi u svim ovim krajevima, od Hercegovine, pa preko Rame i sve do Srednje Bosne odakle su ljudi odlazili u Hercegovinu po duhan i krijumčarili ga, jer je to jedno vrijeme bio jedini način opstanka za pojedine ljude. U tim istraživanjima naišao sam na dosta zanimljivih podataka. Jedan od takvih je da je tog hercegovačkog duhana koji se švercao bio ljubitelj i Staljin.

Nedavno sam čuo i da je ministar vanjskih poslova Rusije Lavrov ljubitelj hercegovačkog duhana”. Za pripremu scenarija Mlakić je istraživao povijest sadnje duhana na ovim prostorima, dolazak duhana u Europu i ove krajeve u 17. stoljeću kada se pojavio. Zanimljivo je da je u tim prvim danima pojave duhana u nekim europskim zemljama bila propisana smrtna kazna za uživanje u njemu.   ”Do sada je snimljeno sve od samog početak, od sadnje, branja i sušenja duhana i razgovaralo se sa jako puno sudionika tih događanja.

To su mahom ljudi u kasnoj životnoj dobi i čini mi se da smo se za ovaj film odlučili u posljednji čas. Sniman je također i dio razgovora u Uskoplju s ljudima koji su se time bavili. Završne scene su ovdje, jer su putovi išli preko Vrana, Draševa, Raduše i Vranice, a odatle dalje”, kazao je Josip Mlakić o dosadašnjem snimanju filma. Projekt snimanja filma duhanskih putova dobio je podršku iz Fonda za kinematografiju iz Sarajeva i dio sredstava stigao je iz Hrvatskog audio-vizualnog centra.

Na taj način financijska konstrukcija za ovaj film je zatvorena. Snimatelj filma je većim dijelom Mirko Pivčević, poznati hrvatski snimatelj koji radi sa Kristijanom Milićem, Arsenom Oremovićem i nizom drugih hrvatskih i svjetskih redatelja. Određene scene je snimao i Zdenko Jurilj koji je do sada snimio cijeli niz dokumentarnih filmova među kojima se izdvaja Bijeli put. Ovaj film je nedavno premijerno prikazan. Tu je i njegov film Dom koji je na ovogodišnjem Sarajevo film festivalu dobio specijalno  priznanje žirija. Statisti za film su uglavnom iz Uskoplja.

Drugi dio ekipe je iz producentske kuće Kadar iz Širokog Brijega gdje će se film, najvjerojatnije i montirati sa kompletnom postprodukcijom. Budući da je riječ tek o snimanju još se ne može govoriti o tome gdje će biti i kada prikazan ovaj film. Ovo snimanje na Jaklićkoj planini još jednom je pokazalo da ovakve lokacije u Rami mogu ponuditi originalnu scenografiju bez bilo kakvih kulisa. Dodajmo ovome da je na Draševu snimljen jedan od najvećih filmskih kadrova u duljini od pet kilometara koji je napravi Veljko Bulajić u filmu ”Neretva”.

Hercegovački proizvođači duhana traže od države da se ponovo otvore otkupne stanice

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Da nije bilo Herceg Bosne Hrvati ne bi opstali u BiH

Objavljeno

na

Objavio

FENA

Predsjedavajući BiH Predsjedništva Dragan Čović, koji je i hrvatski član državnoga vrha, izjavio je u subotu u Mostaru da su utemeljenjem Hrvatske zajednice Herceg Bosne na današnji dan 1991. Hrvati osigurali opstanak u BiH te je poručio kako će se razočarati oni koji očekuju da će Haaški tribunal pravomoćnom presudom šestorici dužnosnika Herceg Bosne kriminalizirati sve Hrvate.

“Da nije bilo toga (Herceg Bosne) teško da bi bilo hrvatskog naroda. Hrvati sigurno ne bi bili politički narod niti bi mogli zagovarati jednakopravnost. S te strane, velika zahvala onima koji su imali snage i mudrosti da donesu ključne odluke kako bi se zaštitio hrvatski narod”, rekao je Čović u izjavi za medije.

On je sa čelnicima Hrvatskog narodnog sabora BiH koji okuplja najveće hrvatske stranke u BiH, te predstavnicima Hrvatske zajednice Herceg Bosne položio vijence i zapalio svijeće ispred središnjeg spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima na Trgu hrvatskih velikana u Mostaru.

“Diljem BiH i Hrvatske danas se pale svijeće i prisjećamo se teških vremena, vremena za povijest. Hrvatska zajednica Herceg Bosne je vrijeme ponosa, ona ima prevelik značaj”, rekao je Čović.

Upitan što očekuje od drugostupanjske presude šestorici dužnosnika Herceg Bosne, Čović je kazao kako se radi o časnim ljudima koji osobno nisu počinili nijedan zločin ili udruženi zločinački pothvat.

Izrazio je očekivanje kako će u sudskom pravorijeku biti uklonjeni navodi o kolektivnoj krivnji bh. Hrvata. “Mnogi očekuju da se kriminalizira sve što ima veze sa hrvatskim narodom, no bit će razočarani”, istaknuo je hrvatski član Predsjedništva BiH.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari