Pratite nas

Komentar

Nije problem Reinerovo skijanje već državni Sabor i bleiburška komemoracija

Objavljeno

na

Prije nekoliko godina strpljivo sam upijao hercegovačko ljetno sunce dok se ispred mene nizala kolona od stotinjak automobila na jednom graničnom prijelazu prema zapadnoj Hercegovini.

[ad id=”93788″]

Idilu rada automobilskih motora u ler gasu i povremeno ubacivanje u prvu odjednom su narušile rotirke policijskih terenaca. S jedne i druge strane granice zaustavljen je i onako obustavljeni promet kako bi vozila s rotirkama projurila kroz jedan i drugi granični prijelaz.

Trajalo je to nekih par minuta i nitko se nije previše zamarao sa tri crna terenca koja su iz RH prešla u BiH. Iako je pored mene bio foto aparat nisam osjetio važnost trenutka da ga podignem i fotografiram prolazak štićene kolone. Uostalom, što je u tome vijest? Tek sam od prijatelja, graničnog policajca RH, nakon nekoliko minuta saznao kako je granični prijelaz upravo prošla štićena kolona predsjednika Hrvatskog sabora Josipa Leke. Iako je Leko, nedugo nakon odluke Sabora o ukidanju pokroviteljstva nad bleiburškom komemoracijom, bio jedan od omraženijih političara u mojim očima, nije bi palo na pamet u medije pustiti vijest kako je Josip Leko oduzeo prednost ljudima da bi što prije prošao graničnim prijelazom. Jer, za mene prijelaz nije prešao Josip Leko, već štićena osoba- predsjednik Hrvatskog sabora kojemu nije mjesto u koloni.

Reiner-Pratnju-bi-izbjegao-da-sam-mogaoOvih dana mediji razapinju novog predsjednika Hrvatskog sabora, Željka Reinera, zbog tobožnje bahatosti i vožnje na skijanje mimo kolone na graničnom prijelazu prema Sloveniji. I da, ovdje nije meta predsjednik Hrvatskog sabora već upravo osoba akademika Željka Reinera. Na meti medijskih higijeničara našao se zbog dvije izjave koje je dao u rasponu od samo nekoliko dana po stupanju na dužnost predsjednika Hrvatskog sabora. Prva izjava bila je kako će u naziv Hrvatskog sabora vratiti termin državni, a druga je bila kako će vratiti pokroviteljstvo Sabora nad bleiburškom komemoracijom. Reiner kao predsjednik Hrvatskog sabora nije rekao ništa novo, već je samo ponovio svoje stavove koje je davao kao potpredsjednik Sabora u mandatu Kukuriku vlade. Dakle, akademik Reiner je samo dosljedan, problem je u tome što kao potpredsjednik Sabora nije mogao realizirati svoja obećanja, ali sada, kao predsjednik, itekako može. Ne treba posebno naglašavati kako je njegov stav o ove dvije teme nož u srce anacionalnom dijelu države, istom onom koji sada predsjednika Hrvatskog sabora razapinje po medijima zbog navodne bahatosti, nepoštivanja procedure i odlaska na skijanje „u ovom teškom trenutku“.

Ukoliko Reiner nastavi zastupati stajališta kakva je zastupao prije preuzimanja presjedanja nad saborom, onda će ovo biti samo uvertira u ono što može očekivati, a poruka onih koji su izazvali medijsku histeriju je i trebala biti upravo to-upozorenje da odustane od svojih ranijih stavova. Na dnevni red tek trebaju doći teme na kojima će se preispitivati vjerodostojnost vladajuće koalicije pa je ova situacija itekako indikativna za možebitne nove.

No simptomatično je kako ljevičarski mediji o navedenim temama ne uzimaju više kao udarne izjave čelnika Kukuriku koalicije već se baziraju na tzv. preostalom lijevom krilu Mosta. Oni su pod egidom napretka i reformi te ne bavljenja prošlošću preuzeli na sebe zadatak zaštite baštine Kukuriku koalicije. Sasvim sam siguran kako će nekoliko preostalih lijevih Mostovaca u budućnosti biti čest sugovornik informativnih emisija i vodećih tiskanih medija u zemlji. Svoj prvi zadatak, napadom na akademika Reinera, pionirski su izvršili!

Željko Primorac/Hrsvijet.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Mirjana Hrga: Uvijek su me fascinirali ti ljudi ‘odozdola’. Što god ih zadesilo, ne izgube strast života…

Objavljeno

na

Objavio

Jučerašnji događaj ‘Dan otvorenih vrata za Hrvate Bosne i Hercegovine’ na svome facebook profilu prokomentirala je Mirjana Hrga, savjetnica Predsjednice Republike Hrvatske za strateške politike, odnose s Hrvatskim saborom i Vladom Republike Hrvatske…

Ovaj sunčan i lijep dan posebno veselim učinili su Hrvati Bosne i Hercegovine. Potegnuli su iz Hercegovine, Sarajeva, Središnje Bosne, Posavine da se susretnu s Predsjednicom RH.

Meni je ovo druženje bilo posebno drago. I moji su “odozdola”, i meni je “dolje” kuća. I ja volim svoj viganj, svoje Livanjsko polje, svoju jarugu…ma sve.

Nema više dede i bake, otjerao ih rat kao i “obvezu” da odeš barem jedanput, ljeti, za Svetog Antu ili Svetu Anu kad se gleda “tko je svojima došao”.

Nisam nikada prestala osjećati taj kamen, taj miris, tu ljepotu…Treba mi mrvica da me vrati…

Sudbina je htjela da me poslom vrati na više od pola desetljeća u tu zemlju. S putovnicom.

Bilo je to veliko iskustvo. Upoznala sam svoje prijatelje, “Ne-hrvate”, koji imaju neku svoju priču, neka svoja nadanja, ali i oni dijele istu ljubav.

Uvijek su me fascinirali ti ljudi “odozdola”. Što god ih zadesilo, ne izgube strast života. Ostaju pristupačni. S njima uvijek, i kad si posve osamljen, možeš baciti neku “šuplju”.

Ne boje se komunikacije. Ne boje se da im se smiju oči. Ne boje se da budu svoji. I ne vole da ih poništavaš. Da ih “pakiraš”. S koje god “strane” bili.

Ajde sve danas nekako…I fratar koji super pjeva, i glazbenici iz Nove Bile, ali kada su izašle četiri djevojčice da zapjevaju gangu koju ni dan danas ne shvaćam, srce mi je zarobila čista sreća.

Ta jedna mala, prva slijeva, koja izgleda kao hajduk i vodi gangu, neustrašiva, bistra pogleda i mangupskog stava vratila mi je slike djetinjstva. Ljeta na kamenu, spaljenoj travi, gdje se družiš s ovcama i “hvataš” zmije…

Ta mladost koja je danas došla, ti mladići i djevojke. Lijepi, sređeni, dostojanstveni, ponosni…

Bez namjere da ostave dojam. Jer oni su to što jesu. Baš su mi uljepšali dan – napisala je Hrga.

 

Kolinda Grabar Kitarović: Hrvatsko zajedništvo i snažna Hrvatska – to je cilj moje politike!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Moderna Hrvatska država nije utemeljena na antifašizmu

Objavljeno

na

Objavio

Još u ožujku 2017.godine napisala sam da se u Ustavu RH, ne spominje antifašizam! Dodala sam neka svi koji govore da je država Hrvatska utemeljena na antifašizmu pročitaju Ustav RH. Međutim i dalje SDP-ovci, i sve stranke iz Amsterdamske koalicije ponavljaju tu mantru. Stoga ponavljam uz govor dr. Hasanbegovića u Saboru RH, i citiranjem preambule Ustava RH;

MODERNA HRVATSKA DRŽAVA, NEOVISNA REPUBLIKA HRVATSKA NIJE UTEMELJENA NA  ANTIFAŠIZMU. RIJEČ ANTIFAŠIZAM SE NE SPOMINJE U USTAVNOM TEKSTU

Izvorišne osnove Ustava RH vjerovali ili ne većina tzv “antifašista” u nas od vrlih povjesničara, kolumnista, novinara i političara vode rasprave o antifašizmu pozivajući se na izvorišne osnove Ustava RH, koje očito nikad nisu niti pročitali.Pozivam ih da bi bilo profesionalno da ih bar pročitaju.!!!

Ustav RH – Izvorišne osnove

Izražavajući tisućljetnu nacionalnu samobitnost i državnu opstojnost hrvatskoga naroda, potvrđenu slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u različitim državnim oblicima te održanjem i razvitkom državotvorne misli o povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost, što se očitovalo:

– u stvaranju hrvatskih kneževina u VII. stoljeću;

– u srednjovjekovnoj samostalnoj državi Hrvatskoj utemeljenoj u IX. stoljeću;

– u Kraljevstvu Hrvata uspostavljenome u X. stoljeću;

– u održanju hrvatskoga državnog subjektiviteta u hrvatsko-ugarskoj personalnoj uniji;

– u samostalnoj i suverenoj odluci Hrvatskoga sabora godine 1527. o izboru kralja iz Habsburške dinastije;

– u samostalnoj i suverenoj odluci Hrvatskoga sabora o pragmatičnoj sankciji iz godine 1712.;

– u zaključcima Hrvatskoga sabora godine 1848. o obnovi cjelovitosti Trojedne Kraljevine Hrvatske pod banskom vlašću, na temelju povijesnoga, državnoga i prirodnoga prava hrvatskog naroda;

– u Hrvatsko-ugarskoj nagodbi 1868. godine o uređenju odnosa između Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske na temelju pravnih tradicija obiju država i Pragmatičke sankcije iz godine 1712.;

– u odluci Hrvatskoga sabora 29. listopada godine 1918. o raskidanju državnopravnih odnosa Hrvatske s Austro-Ugarskom te o istodobnu pristupanju samostalne Hrvatske, s pozivom na povijesno i prirodno nacionalno pravo, Državi Slovenaca, Hrvata i Srba, proglašenoj na dotadašnjem teritoriju Habsburške Monarhije;

– u činjenici da odluku Narodnoga vijeća Države SHS o ujedinjenju sa Srbijom i Crnom Gorom u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1. prosinca 1918. godine), poslije (3. listopada 1929. godine) proglašenoj Kraljevinom Jugoslavijom, Hrvatski sabor nikada nije sankcionirao;

– u osnutku Banovine Hrvatske godine 1939. kojom je obnovljena hrvatska državna samobitnost u Kraljevini Jugoslaviji;

– u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskog rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalističke Republike Hrvatske (1963. – 1990.), na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima (godine 1990.), slobodno izraženom voljom potvrdio svoju tisućgodišnju državnu samobitnost.

– u novom Ustavu Republike Hrvatske (1990.) i pobjedi hrvatskog naroda i hrvatskih branitelja u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu (1991. – 1995.) kojima je hrvatski narod iskazao svoju odlučnost i spremnost za uspostavu i očuvanje Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne, suverene i demokratske države.

Polazeći od iznesenih povijesnih činjenica, te općeprihvaćenih načela u suvremenu svijetu i neotuđivosti i nedjeljivosti, neprenosivosti i nepotrošivosti prava na samoodređenje i državnu suverenost hrvatskog naroda, uključujući i neokrnjeno pravo na odcjepljenje i udruživanje, kao osnovnih preduvjeta za mir i stabilnost međunarodnog poretka, Republika Hrvatska ustanovljuje se kao nacionalna država hrvatskoga naroda i država pripadnika nacionalnih manjina: Srba, Čeha, Slovaka, Talijana, Mađara, Židova, Nijemaca, Austrijanaca, Ukrajinaca, Rusina, Bošnjaka, Slovenaca, Crnogoraca, Makedonaca, Rusa, Bugara, Poljaka, Roma, Rumunja, Turaka, Vlaha, Albanaca i drugih, koji su njezini državljani, kojima se jamči ravnopravnost s građanima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN-a i zemalja slobodnoga svijeta.

Poštujući, na slobodnim izborima odlučno izraženu volju hrvatskoga naroda i svih građana, Republika Hrvatska oblikuje se i razvija kao suverena i demokratska država u kojoj se jamče i osiguravaju ravnopravnost, slobode i prava čovjeka i državljanina, te promiče njihov gospodarski i kulturni napredak i socijalno blagostanje.

NE SRAMOTITE SE VIŠE, PISMENI STE!

Lili Benčik

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari