Pratite nas

BiH

Nijedan zločin nad travničkim Hrvatima nije završio na sudu

Objavljeno

na

Foto: Vitez.info

Gotovo 20 tisuća protjeranih Hrvata, više od 120 ubijenih civila, masovna strijeljanja, ritualna ubijanja, porušena i zapaljena sela, samo su neke od slika iz Travnika koje su u lipnju 1993. godine obišle svijet, a koje, nažalost, ni do danas nisu rezultirale suosjećanjem, a kamoli sudskim progonima odgovornih iz Armije BiH, piše Večernji list BiH.

Travnički Hrvati s bolom u srcu zbog izgubljenih najmilijih, ali i zbog izostanka pravde, sjećaju se lipnja kao najtežeg mjeseca; mjeseca u kojem je pred agresijom Armije BiH protjerano gotovo svo hrvatsko pučanstvo u općini, bježeći pred naletom onih koji su rušili sve pred sobom, pri tomu čineći i najteže zločine.

Mjesta ubijanja

Informacije s terena pokazuju svu težinu zločina počinjenog nad civilima i zarobljenim pripadnicima HVO-a. Ubijena su 124 hrvatska civila, a u tijekom rata poginulo je 427 bojovnika Hrvatskoga vijeća obrane.

Knjiga Ivice Mlivončića “Zločin s pečatom” donosi pak podatak kako su paravojne i vojne postrojbe Armije BiH počinile ratne zločine nad 143 Hrvata Travnika, a najveći broj bio je upravo u selu Maljine, odnosno zaseoku Bikoši.

U Bikošima su, naime, strijeljana najmanje 24 Hrvata, a danas će se na groblju Prahulje u blizini Travnik obaviti pokop 16 identificiranih osoba hrvatske nacionalnosti. Među žrtvama s Bikoša je i suprug Ljube Volić, koja je navela kako godišnjica obitelji vraća u prošlost i podsjeća na događaje u kojima su izgubili najmilije.

Predsjednik Odbora za ukop strijeljanih Hrvata u Bikošima Nikola Lovrinović upozorio je kako, unatoč vođenim procesima koji su obuhvatili i ratna događanja na području općine Travnik, nisu procesuirani nalogodavci i izvršitelji zločina u mjestu Bikoši.

Naveo je kako je 2016. godine postavio pitanje, a iz Tužiteljstva BiH dobio odgovor da su četiri predmeta otvorena za događanja u selima Čukle, Miletići i Bikoši te da oni i dalje vode istragu.

Član Odbora za ukop strijeljanih Hrvata u Bikošima 1993. godine Nenad Pušelja, koji je izgubio brata, naveo je pak kako do danas nisu pronađene sve žrtve s ovog mjesta, kao i da su i nekompletni posmrtni ostaci identificiranih osoba.

Brojna stratišta

Treba podsjetiti kako su zločini započeli mnogo ranije; prvi se dogodio još 20. listopada 1992. godine kada je na kontrolnom punktu u gradu ubijen Ivica Stojak, zapovjednik travničke brigade HVO-a.

U ožujku 1993. ubijena su dvojica pripadnika HVO-a, a onda je krajem travnja došlo do pokolja u selu Miletići kada je ubijeno pet Hrvata, a što je bio uvod i nagovještaj u ono što se će se događati u lipnju.

Opći napad Armije 8. lipnja rezultirao je i zločinima u selima Čukle, Grahovčići, Brajkovići, Krpeljići, Han Bila te progonom gotovo 20 tisuća Hrvata.

Danas, kada se Hrvati Travnika prisjećaju svojih stradalih, postavlja se pitanje jesu li i u kojoj mjeri međunarodno i domaće pravosuđe napravili dovoljno kako bi se procesuirali nalogodavci i počinitelji. Odgovor, nažalost, nije pozitivan, a travnički Hrvati uzalud već dugi niz godina traže pravdu, piše Večernji list BiH

 

8. Lipnja 1993. Pokolji u Čuklama, Krpeljićima i Maljinama

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Svečano obilježena 27. obljetnica Lipanjskih zora u Mostaru

Objavljeno

na

Objavio

Svečano je obilježena 27. obljetnica akcije oslobađanja grada Mostara i doline Neretve “Lipanjske zore 2019” u subotu popodne u Mostaru.

U mostarskoj katedrali u 18 sati održana je misa za sve poginule i umrle branitelje HVO-a, nakon čega je uslijedio mimohod s ratnim zastava, od katedrale do Trga Hrvatskih velikana gdje su brojna izaslanstva polaganjem vijenca i paljenjem svijeće, odali počast preminulim braniteljima.

”Lipanjske zore prema ocjenama vojnih stručnjaka bile su prekretnica rata u Bosni i Hercegovini. Oslobađanjem doline Neretve od agresora spašena je BiH i jug Republike Hrvatske”, kazao je povodom 27 obljetnice vojno redarstvene akcije ‘Lipanjske zore’ Mile Pušić, sudionik ove akcije.

Pusić je posebno naglasio kako su, u razdoblju od 7. do 27. lipnja, te davne 92′ od velikosrpskog i crnogorskog agresora oslobođena dolina Neretve i okupirani gradovi na području Hercegovine.

”Nitko nema pravo zanijekati časnu ulogu HVO-a u obrani domovine. Današnjim generacijama u trajno nasljeđe ostavljamo zajedništvo tih lipanjskih zora koje su temelj budućnosti hrvatskog naroda na ovim prostorima”, istaknuo je.

Ivan Vukić, predstavnik Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske istaknuo je kako je to bio ‘krvavi boj hrvatskog naroda koji je pokazao odlučnost i spremnost u obrani domovine” Posebno se osvrnuo na status izjednačavanja prava pripadnika HVO-a s pravima pripadnika Hrvatske vojske. ”Budite sigurni da će ovo ministarstvo branitelja voditi računa da integritet branitelja bude na onoj razini na kojoj je potreban”, kazao je tom prilikom.

Među brojnim izaslanstvima, ovoj obljetnici nazočili su dužnosnici HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora, a nazočnima se obratio predsjednik Vlade Hercegovačko neretvanske županije dr. Nevenko Herceg.

„Ovogodišnje lipanjske svečanosti, kao i svaki lipanj, vraćaju naše misli na lipanj 1992., ispunjavajući nas s jedne strane ponosom i divljenjem zbog sloge, ustrajnosti i zajedništva hrvatskog naroda i Hrvatskog vijeća obrane, a s druge strane tugom za našim poginulim braniteljima – hrvatskim vitezovima koji su svoje živote ugradili u obranu svojih obitelji, svoga doma, Naroda i Domovine“, kazao je dr. Herceg.

„Upravo sloga, ustrajnost i zajedništvo hrvatskog naroda u vrijeme Domovinskog rata bile su jamac našeg opstanka čak i onda kada smo se suočili s agresijom“, naglasio je.

Predsjednik Vlade Hercegovačko neretvanske županije dr. Herceg je istaknuo kako je: „Hrvatski narod opstao samo na onim prostorima BiH gdje je bilo ustrojeno Hrvatsko vijeće obrane, i to ne samo kao oružana snaga, nego i kao najviše izvršno i upravno tijelo hrvatskog naroda u to vrijeme“!

Onomu tko je sudionik tih vremena i onomu tko iole razumije našu nedavnu prošlost nije teško odgovoriti na pitanje što su za hrvatsko narod i BiH značili HVO, HZ-HB i HR-HB? Značile su opstanak i ostanak hrvatskog naroda u BiH. To nitko nikakvim političkim spinovima ne može izbrisati”, istaknuo je Herceg.

Na kraju, Herceg je posebno naglasio kako je HVO održao ključnu ulogu u opstanku i opstojnosti cjelovite BiH iako, kako je kazao ”neki to žele zanijekati i izbrisati”.

„Našim zajedništvom, ali i u suradnji s drugima, možemo ostvariti bolju budućnost našeg naroda, ali i ove zemlje. Ova zemlja ima budućnost samo ako bude uređena i po mjeri hrvatskog naroda. Neki to još uvijek ne razumiju ili pak ne žele razumjeti, ali vremenom hoće – ne zbog nas nego zbog njih samih. Ostvariti ravnopravnost hrvatskog naroda u bih naša je sveta obveza i dužnost kako bi generacijama koje dolaze ostavili opipljiv trag o borbi i žrtvi njihovih očeva i djedova“, zaključio je dr. Herceg.

(HDZBiH/Bljesak.info)

Operacija Čagalj – Bio je to težak i krvav boj postrojbi HVO-a. Dobili smo ga!

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Obilježena stopedeseta obljetnica dolaska redovnika trapista u Banju Luku

Objavljeno

na

Objavio

Stopedeseta obljetnica dolaska redovnika trapista u Banju Luku obilježena je u petak uz navođenje bogate baštine, od uvođenja električne energije, proizvodnje piva i sira, do duhovnih plodova koji su ostavljeni na području gdje su djelovali, ali i upozoreno na činjenicu kako im još uvijek nije vraćena golema imovina koju su otele komunističke vlasti na kraju II. Svjetskog rata.

Banjolučki biskup Franjo Komarica na konferenciji za novinare istaknuo je da je djelovanje trapista u banjolučkom kraju jedinstveno u cijeloj jugoistočnoj Europi.
„Velika kulturna, civilizacijska i duhovna baština koju su ovi redovnici ostavili iza sebe treba biti poznata našoj generaciji i posredovana budućima“, rekao je biskup te naglasio da je time ovaj dio BiH postao “dio civilizirane i kulturne Europe, prožete kršćanstvom”.

Naveo je kako su trapisti u banjolučkom kraju “radili oko mira i zajedničkoga života svih ljudi”.

„To i mi želimo raditi, vjerujući u Boga koji je stvoritelj svih ljudi i svih krajeva. Zato bih volio da današnji dan u ovoj drevnoj opatiji bude poticaj da se svjetlo Marije Zvijezde ponovno razbukta“, poručio je biskup.

Dom Armand Veilleux, izaslanik generalnog opata Dom Eamona Fitzgeralda rekao je kako su trapisti u banjolučkom kraju stoljeće i pol bili u misiji duhovne i materijalne izgradnje.

„Moć koju su redovnici imali ovdje sada više nemaju, ali vrijednosti koje su utjelovili u svom duhovnom životu ostaju ovdje i nadam se da će biti od koristi i danas ovoj Crkvi“, poručio je Dom Armand.

Prvi trapistički samostan „Marija Zvijezda“ u Delibašinom Selu kod Banje Luke osnovao je još za vrijeme osmanske vladavine 1869. trapist Franz Pffaner.

Trapisti su izgradili samostan i crkvu, osnovali sirotište, bolnicu, narodnu kuhinju… Prva električna žarulja u Banja Luci zasvijetlila je zahvaljujući trapistima, a prvu hidrocentralu su sagradili potkraj 19. stoljeća.

Prije II. Svjetskog rata financirali su školovanje 4000 studenata i đaka slabijeg imovnog stanja, pokrenuli su pivaru i tvornicu sira, koji se i danas proizvodi po tradicionalnom tajnom receptu trapista, ali u manjem obujmu. Današnja Banjolučka pivara se nalazi na mjestu gdje je bila trapistička pivara.

Drugi svjetski rat i komunistički režim zadali su najteži udarac ovom samostanu, od kojeg se do danas nije oporavio. Najveći dio imanja i objekata je nacionaliziran, a u posjedu trapističkog reda ostali su crkva i objekti gdje sada borave svećenici.
Svećenik trapist Ivica Božinović posvjedočio je za medije kako im unatoč obećanjima njihova imovina nikada nije vraćena.

“Prije deset godina slavili smo 140 godina uspostave samostana i tada su bili prisutni brojni politički i drugi dužnosnici i iz ovog entiteta i svi se tada kleli kako treba sve učiniti da se trapistima vrati barem dio njihove imovine koji je moguć. To je bilo prije deset godina, a nakon deset godina nije se ništa dogodilo. Kakvo je stanje bilo 1945., tako je i danas”, zaključio je pater Ivica Božinović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari