Pratite nas

Pregled

Nikola Grmoja: Nećemo se valjda držati onoga – tko je jamio, jamio je

Objavljeno

na

Nikola Grmoja, politički tajnik MOST-a, u HRT-ovom Studiju 4 komentirao je između ostalog odnose HDZ-a i njegove stranke, posebno nakon ponešto disonantnih tonova premijera Andreja Plenkovića i MOST-ovih ministara Ante Šprlje i Vlaho Orepić u vezi s Agrokorom. Kazao je da to nije lagana situacija.

Situacija nije lagana ni za hrvatskog gospodarstvo, ali ni za vladajuću većinu. Praktički nas je zadesilo sve ono što se posljednjih 20-ak godina događalo u Hrvatskoj – taj nekontrolirani rast koncerna Agrokor, kojemu je pogodovala politika i političke elite.

Problemi koje ima Agrokor drže za vrat ne samo hrvatsko gospodarstvo, nego i nas koji smo dio vladajuće većine. Mislim da je Vlada u tom slučaju postupila odgovorno, počela je rješavati taj problem i donijela je Zakon o sistemskim tvrtkama, kazao je Grmoja i dodao da cilj zakona nije spašavanje jednog čovjeka već spašavaje hrvatskog gospodarstva.

Što se tiče disonantnih tonova na Vladi ne znam gdje je premijer vidio problem s izjavama ministra unutarnjih poslova da svi oni koji su odgovorni za ovu situaciju, da ovo ne znači amnestiju i da sve praktički treba ispitati.

Pa nije valjda da mi u Hrvatskoj smatramo da se treba primijeniti ona stara: tko je jamio, jamio je. Tako onda nitko ne bi odgovarao za to što postoje ozbiljne i osnovane sumnje da su lažirana financijska izvješća. To svakako treba ispitati i na tome će Most zasigurno inzistirati, kazao je između ostalog Grmoja u Studiju 4.

Mi nismo za politički progon bilo koga, pa ni Ivice Todorića. Ali nećemo dopustiti da bilo tko uživa političku zaštitu pa zvao se on čak i Ivica Todorić, iako je možda on kroz ovih zadnjih 20-ak godina uživao i političku potporu i političku zaštitu, dodao je.

Premijer je između ostalog rekao da neće dopustiti da se represivni aparat koristi u predizborne svrhe, a Grmoja je u Studiju 4 kazao da su uvijek neki izbori aktualni. No mi imamo situaciju Agrokora sada. Imamo izjave ljudi iz ruskih banaka koji su rekli da su lažirana izvješća. U javnosti su se pojavile ozbiljne sumnje da se to događalo.

Očito su se lažirala izvješća, kad je Agrokor praktično u ovakvoj situaciji dobivao sve kredite i predstavljao se kao jedna uspješna kompanija, a vidimo da situacija nije takva.

Treba netko odgovarati. Treba odgovarati vodstvo HNB-a jer su se izdavale mjenice bez pokrića. Praktički novac se izdavao iz ničega, nitko nije reagirao. I sada bi trebali reći da toga nije bilo? Hoćemo li sve zaboraviti? Idemo spasiti što se spasiti dade, a odgovorni ne trebaju odgovarati? Nije bitno je li predizborno ili izborno vrijeme, bitno je da je taj trenutak sada i da nadležne institucije trebaju sve ispitati.

Onome kome to smeta, očito ne shvaća kako bi pravna država trebala funkcionirati, naglasio je Grmoja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Zagreb 21. i 22. veljače – Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću” održat će se u Zagrebu 21. i 22. veljače, organizira je Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva, a suorganizator joj je Hrvatska matica iseljenika (HMI).

O bogatoj, burnoj i često puta tragičnoj povijesti hrvatskog iseljeništva u svojoj paralelnoj borbi za opstanak daleko od domovine, još uvijek se malo zna. S jedne strane bila je to borba za fizički opstanak doseljenika jer su nepoznavanje jezika i kulturološki šok otežavali proces asimilacije i integracije u novim sredinama, a s druge se strane čvrsto njegovala borba za očuvanje hrvatskog nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta, ističu iz HMI-a.

Posebno je zanimljiva povijest hrvatske političke emigracije, koja nažalost u Hrvatskoj često ima negativan imidž, kako u široj javnosti, tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija. Trebalo bi puno vremena i prostora da se odgovori zašto je tome tako.

Jedan od razloga za organiziranje dvodnevne konferencije je činjenica da je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete te istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društveno političkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u dvadesetom stoljeću, poručuje organizator.

Sliku hrvatske političke emigracije, njenu ulogu i istaknute pojedince na konferenciji će pokušati približiti 30-ak sudionika.

„Hrvatska politička emigracija: nastanak, podjele, kontroverze“, „ Nasilje kao sredstvo političke borbe hrvatskih iseljenika početkom 20. Stoljeća“, „Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija: međusobni odnosi i utjecaji, ujedinjenje i zajednička borba za Hrvatsku“, teme su o kojima će govoriti Danijel Jurković, Marin Knezović i Tomislav Đurasović.

Djelovanje Hrvata u Južnoj Americi i Australiji približit će Marina Perić Kaselj i Vice John Batarelo analizirajući Prvi svjetski rat i iseljenički pokret Jugoslavenska narodna obrana te maštanja o slobodnoj Hrvatskoj i konkretna djelovanja.

Konferencija će biti prilika da se progovori i o istaknutim pojedincima hrvatske političke emgracije Bruni Bušiću, Bogdanu Radici, Juri Prpiću, ali i drugima, manje poznatim emigrantima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Plenković: Ciljamo na zrakoplov zapadne tehnologije

Objavljeno

na

Objavio

Za Hrvatsku je propao posao s nabavkom izraelskih F-16. Ide li Hrvatska u nabavku novih zrakoplova, kada i pod kojim uvjetima, na ta pitanja odgovorio je premijer Andrija Plenković.

Mi smo se u krajnjoj liniji i u procesu koji je iza nas, koji smo stavili van snage 14. siječnja, a vidjeli ste, i većina u Saboru je vrlo uvjerljivo odbacila SDP-ovu interpelaciju, dakle podržala je Vladu i ministra Krstičevića, ponovili, a to je i u zaključku, da održavamo sve daljnje napore da Hrvatska osigura sposobnost i modernizaciju Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva.

Što se tiče tipa zrakoplova on je i zadnji put, bilo je sasvim jasno, na temelju studije koju su napravili stručnjaci iz Ministarstva obrane, tip zrakoplova zapadne tehnologije. Mi smo i na ovoj velikoj konferenciji, gdje dolaze i ljudi iz svijeta obrambene industrije iskoristili ovu prigodu i za razgovor s predstavnicima Lockheed Martina i s predstavnicima Saaba.

Oni su i dalje zainteresirani i mi ćemo u sljedećim tjednima i mjesecima gledati kako da na temelju iskustva koje smo prošli započnemo jedan novi proces koji bi u razumnom vremenskom periodu osigurao Hrvatskoj realizaciju onoga što želimo, a to je modernizacija našeg zrakoplovstva, rekao je premijer za HRT.

Premijer trenutno sudjeluje na međunarodnoj konferenciji o sigurnosti u Münchenu, gdje je njemačka kancelarka upozorila da je postojeći međunarodni poredak pred raspadom i snažno branila multilateralizam.

Isto tako, američki potpredsjednik Mike Pence u svom je govoru iznio stav SAD-a koji ustvari traži poslušnost Europe kad su u pitanju sankcije Iranu, kada je u pitanju Venezuela, Sjeverni tok 2 i druga ključna pitanja. Može li se Hrvatska pozicionirati tako da zadovolji zahtjeve oba tabora?

Cijela minhenska sigurnosna konferencija bila je prigoda da zajedno s brojnim akterima država i međunarodnih organizacija raspravljamo o najvećim aktualnostima današnjega svijeta.

Pitanje globalnoga upravljanja, pitanje funkcioniranja međunarodnih organizacija, rješavanje kriza, energetska pitanja, sve su to teme koje su bile dotaknute danas, pa onda i u govorima koje su imali kancelarka Merkel i potpredsjednik Pence.

Ono što se nama čini je da se ipak u protekle 2,5 godine polako približavaju stajališta SAD-a i Europe, vrlo široko govoreći, međutim da postoji nekoliko pitanja gdje su te različitosti još uvijek vidljive. Ali za nas kao zemlju koja je dio NATO-a, znači saveznici smo i SAD-a i naših europskih partnera i članica Europske unije, trebamo prije svega raditi na tome da Sjedinjene američke države ostanu privržene osiguranju i prisutnosti na europskom kontinentu, a to znači prije svega sigurnosti, kaže premijer Plenković.

S glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom razgovarao je o doprinosu Hrvatske globalnoj strategiji Sjevernoatlantskog saveza. Hrvatska vlada namjerava i dalje povećavati obrambeni proračun.

Mi smo članica NATO-a, sada u travnju će biti 10 godina. Cijela organizacija slavi svoju 70. obljetnicu. NATO je Hrvatskoj omogućio sigurnosni kišobran kolektivne sigurnosti i podigao našu sigurnost i neovisnost na višu razinu.

Nema nikakve dileme da je NATO pozitivan za Hrvatsku. Ono što mi želimo – da aktivnosti cijeloga saveza, a to su dokumenti koji se godinama usvajaju, dožive svoju provedbu na razini država članica. Mi radimo na tome. Moja Vlada je od 2016. u više navrata povećala izdvajanja za obranu. Mi smo od 2016. pa do 2019. pokazali vrlo jasne signale.

Tu našu spremnost smo i deklarirali prema NATO-u, ona je pozitivno primljena i u godinama pred nama, a to je negdje otprilike do 2024., 2025. Nastojat ćemo u okvirima financijskih mogućnosti izdvajati toliko da i tih ukupnih 2 posto BDP-a budu vrlo kvalitetni i Hrvatsku čine pouzdanim saveznikom, rekao je.

Predsjednica: Izdvajanja za obranu nisu trošak, za svoju sigurnost smo odgovorni mi sami

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari