Pratite nas

Intervju

Nikola Grmoja: SDP-ovci se vraćaju u ’45-u kad nema rezultata i dobro plivaju

Objavljeno

na

U Temi dana u Novom danu na N1 televiziji gostovao je Nikola Grmoja iz Mosta.

[ad id=”68099″]

Koliko je jak pritisak javnosti na Most zbog preuzimanja odgovornosti za vođenje zemlje?

Svaki odgovoran čovjek svjestan je naše pozicije. Zastupnici i gospodin Petrov znaju da o nama ovisi budućnost zemlje, to smo znali odmah nakon izbora.

Može li eventualni neuspjeh vlade dovesti u pitanje stabilnost zemlje? Posljedica neuspjeha mogli bi biti građanski nemiri.

Mi smo dosad imali jako neuspješne vlade, kao što je ova prošla, koja je imala veliki javni dug i nismo vidjeli strukturne reforme. Ova će sigurno biti puno bolja. Siguran sam da su ovi ministri ljudi koji se mogu nositi s problemima. Ne vidim smisao da naglašavamo katastrofalne najave. Preživjeli smo i puno gore Vlade, a ova će biti odlična i pokrenut će sve što smo obećavali.

Što je teži dio – izbor ministara ili ljudi na ostalim mjesta?

Ovo je nov proces za Hrvatsku, doveo je nove ljude na pozicije ministara, što je iznenadilo javnost i stranke. To su ljudi bez repova i javnost se uhvatila dvojice ministara, no ako se usporedi s prošlom, oni imaju bolje reference.

Što će biti sa zamjenicima ministara?

To će biti dogovor sa Domoljubnom koalicijom. Oni će predložiti zamjenike, sukladno ugovoru. Prošao je najteži dio, ovo će biti manji problem.

O koliko ljudi se radi? Je li točno da će svaki ministar iz Mosta imati zamjenika člana HDZ-a i obratno?

Odlučit ćemo za ministarstva za koja smatramo da je potrebna kontrola da stavimo zamjenika.

Koja su to?

Moramo dogovoriti, imamo sastanke ovaj tjedan.

Hoće li Most imati pravo veta na odluke Domoljubne koalicije?

Zajedno ćemo usuglašavati odluke. Pitali su me je li Nacionalno vijeće vlada u sjeni, naravno da nije. Odluke su se uvijek vodile u suradnji. Naravno da će Most imati utjecaj i da se odluke neće donositi jednostrano.

Kako će se odlučivati? Bilo je dosta problema oko ministara.

Problema će biti, ali ćemo ih rješavati. Koncentracija moći se vratila u Sabor – do sada su se samo dizale ruke. Imamo puno zastupnika, u prvom redu Mosta, koji razmišljaju svojom glavom

Koliko stranaka drži ovu vladu?

Ne znamo još, vidjet ćemo. Što se tiče Vlade, tu su HDZ i Most, a potporu u Saboru čini više stranaka.

Samo Domoljubna koalicija sastoji se od 8 stranaka, stranka Milana Bandića također ima puno stranaka, Most je koalicija stranaka… Koliko je teško donositi odluke u takvoj situaciji?

Bit će teže, ali to je kvalitetan proces. Naši zastupnici misle svojom glavom i baš zato će donositi dobre odluke.

Je li točno da Most napuštaju trojica zastupnika?

Ne vjerujem. Koliko znam, Lovrionović ostaje u Mostu.

I dalje stižu najave da registar izdajnika ide dalje.

Vidjeli smo sramotnu sjednicu Sabora u kojoj su prednjačili zastupnici koalicije Hrvatska raste, vidjeli smo da su se opet odlučili za povratak u ’41. i ’45., jer kad nema rezultata, onda se vraćaju i u tome dobro plivaju. Mi ne podržavamo takvu retoriku, niti registar izdajnika, kao što nisam podržavao ni registar branitelja. Nisam vidio da je otkriveno puno lažnih branitelja. Ne znam na osnovu čega će se raditi registar izdajnika, i po kojim kriterijima, jer ovo se čini kao lov na vještice koji nikom ne treba.

Kako vam se čini ovaj registar koji su građani sami postavili na internet?

Ljudi se šale u ovoj situaciji, to je simpatično, kazao je Grmoja, prenosi N1.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Kolinda Grabar-Kitarović – ‘Navijat ću u kockicama i ako ne budem predsjednica’

Objavljeno

na

Objavio

Portal njemačke inicijative Lica demokracije (Faces of Democracy) objavio je danas veliki intervju s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović u kojem je ona ponovila svoju poznatu tvrdnju kako je demokraciju sanjala još dok je, kao djevojčica, odrastala u komunističkoj Jugoslaviji.

– Sjećam se koliko sam, kao djevojčica koja je odrastala u komunističkoj Jugoslaviji, čeznula za demokracijom. Željela sam pobjeći od opresije, nedostatka slobode i manjka prava na osobni izbor. To me motiviralo da postanem studentica na razmjeni u Sjedinjenim Američkim Državama. Kada sam se vratila, bilo mi je još teže prihvatiti sustav promašenih ekonomskih politika, nedostatak vrijednosti, nedostatak poštovanja i demokratskih institucija te nejednakost građana pred državom i zakonom. Tada sam se pridružila pokretu za nezavisnost Hrvatske koja je željela postati dijelom obitelji demokratskih zemalja – rekla je Grabar-Kitarović za Faces of Democracy.

Ulazak u Schengen i Eurozonu su prioriteti

Predsjednica je istaknula kako najvažnijim europskim postignućima smatra mir, slobodu, demokraciju, jednakost i ljudska prava.

– Lako je slobodu koja nam je dana uzeti zdravo za gotovo. Lako je zaboraviti snažnu želju zemalja iza takozvane Željezne zavjese, iza visokog zida koji je razdvajao Europu, da postanu dijelom slobodnog svijeta. Ali ta nas je želja vodila i ohrabrivala u borbi za demokraciju. Hrvatska se toga dobro sjeća, a moje osobno iskustvo učinilo je da mnogo više poštujem demokraciju i demokratske vrijednosti. Kao zemlja koja je imala tešku povijest, komunizam i rat kojim je morala steći svoju slobodu, mi itekako cijenimo mir, slobodu, demokraciju, prosperitet i stabilnost – rekla je Kolinda Grabar-Kitarović.

U nastavku je komentirala i predstojeće hrvatsko predsjedanje Europskom Unijom u prvoj polovici 2020., odgovarajući na pitanje što je s ulaskom u Eurozonu te u Schengen.

– Ulazak u Schengen i Eurozonu neki su od naših nacionalnih prioriteta na kojima ćemo raditi u narednom periodu, a na globalnoj razini smo spremni započeti proces pridruživanja OECD-u. Tijekom hrvatskog predsjedanja Unijom fokusirat ćemo se na rast i razvoj, naročito mladih, energetiku, prijevoz, digitalizaciju, te na osnaživanje sigurnosti naših građana. Trudit ćemo se učiniti vidljivima naše politike u kojima možemo demonstrirati svoj “know-how”, poput turizma i pomorstva. Naš je cilj i proširenje Europske Unije, ili – kako ja to volim zvati – njena konsolidacija. Stoga ćemo dvadeset i dvije godine nakon prvog Zagreb summita održati EU-WB summit u svibnju iduće godine, kako bismo vidjeli i proširili perspektive zemalja Jugoistočne Europe – kazala je hrvatska predsjednica.

‘Val iseljavanja je usporio’

Osvrnula se i na hrvatsko članstvo u NATO savezu komentiravši kako je NATO desetljećima ključni stup euroatlantske sigurnosti.

– U našem su okruženju izazovi nestabilnosti koji se protežu od juga do istoka, bilo da se radi o tradicionalnim opasnostima ili novim sigurnosnim izazovima poput hibridnih prijetnji, terorizma, ekstremizma ili nekontrolirane migracije masa. U takvim okolnostima važnost NATO-a za Europu i Hrvatsku, za sigurnost i stabilnost, ostaje neupitna. Hrvatska predanost NATO-u rezultat je želje za postizanjem europskih ciljeva – slobode i mira. To smo dokazali svojim aktivnim sudjelovanjem u svim većim NATO-ovim misijama i operacijama, u Afganistanu, Kosovu i na Mediteranu, kao i u akciji Forward Presence u Litvi i Poljskoj – pojasnila je predsjednica.

Iako je načelno podržala osnivanje europskih sigurnosnih snaga, Grabar-Kitarović rekla je kako smatra da će NATO ostati ključnim elementom europske sigurnosti.

Novinar u pitanju ističe i problem iseljavanja s kojima se Hrvatska suočava, navodeći bez citiranja izvora podatak o 50 tisuća iseljenih iz Hrvatske, od kojih mnogo odlazi baš u Njemačku. Stoga ga je zanimalo kako predsjednica namjerava zaustaviti taj odljev mozgova.

– Odljev mozgova prisutan je kao posljedica našeg ulaska u EU. Sve nove zemlje članice iskusile su taj fenomen. Demografija je visoko na mojoj agendi kao predsjednice od početka mandata. Hrvatska ima talentirane i obrazovane mlade ljude koji dobro prolaze na tržištu rada širom Europe. Uvjerena sam da se postupak iseljavanja usporava, no pred nama je još mnogo posla. Važno je da usvojimo politike koje će mlade zadržati u Hrvatskoj. Povećanje broja radnih mjesta i rast BDP-a u kombinaciji sa specifičnim, ciljanim mjerama za mlade krucijalni su u ovom trenutku. Također, moramo početi stimulirati povratak naših nedavnih iseljenika – rekla je predsjednica.

Navela je i kako je Hrvatska zemlja jednakosti po spolu.

– Mi smo jedna od samo četiri od 193 zemlje članice UN-a na svijetu koja ima ženu na čelu države izabranu voljom naroda. Imali smo ženu premijerku, ministrice vanjskih poslova, obrane… Ponosna sam što sam nedavno preuzela predsjedavajuće mjesto u Vijeću žena lidera (CWWL), jedine organizacije na svijetu koja okuplja sadašnje i bivše predsjednice država i vlade. U Hrvatskoj je rodna ravnopravnost zacrtana Ustavom kao jedna od najvažnijih ustavnih vrijednosti. Imamo čitav raspon institucionalnih mehanizama kojima štitimo građane od diskriminacije temeljene na spolu kao i od svih oblika obiteljskog nasilja. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja na svijetu koja ima Pučku pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova. Naš posao nije gotov sve dok nije postignuta puna ravnopravnost spolova, u Europi i u cijelom svijetu – rekla je.

‘Navijat ću u kockicama i ako ne budem predsjednica’

Predsjednica je podsjetila da je hrvatska zahvaljujući poduzetim mjerama povećala broj žena poduzetnica za 23 posto u proteklih 15 godina. Imamo manju razliku u plaćama između muškaraca i žene nego što je to europski prosjek (10 posto u odnosu na europskih 16 posto). Od 2003. 344 žene iz Hrvatske sudjelovale su u mirovnim misijama i operacijama diljem svijeta. Naravno, mislim da nema dana kada ne primijetim barem neki oblik diskriminacije, rodnih stereotipa i jezika koji je na granici govora mržnje – istaknula je Grabar-Kitarović.

Portal Faces of Democracy podsjeća da je predsjednica “osvojila srca ljudi diljem svijeta” kao vatrena navijačica tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji. Stoga ih je zanimalo hoće li i na prvenstvu u Kataru osvanuti u kockicama ako osvoji drugi predsjednički mandat.

– Prvo moram još jednom reći koliko sam, neizmjerno ponosna na našu reprezentaciju i povijesno drugo mjesto na SP-u u Rusiji. Ponosna sam na način kojim su igrali, ali i na njihovu strast te srce koje su ostavili na terenu. Ponosna sam i na ljude u Hrvatskoj, njihov osjećaj ponosa, zajedništva, pripadnosti i ljubavi prema Hrvatskoj, što se tih dana moglo osjetiti u cijeloj zemlji. Naravno da se tome nadam i u Kataru. Bila predsjednica ili ne, sigurno ću u kockastom dresu navijati za Hrvatsku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Škoro misli ozbiljno!? – ‘Neću bježati od odgovornosti ako to moj narod traži od mene’

Objavljeno

na

Objavio

Miroslav Škoro misli ozbiljno. To je dojam koji se stekne kada dva sata s ovim estradnim umjetnikom razgovarate o njegovoj mogućoj predsjedničkoj kandidaturi. Na nedavnoj HRT-ovoj izbornoj anketi osvojio je 9 posto glasova, a da nitko nije ni znao da bi on mogao ući u bitku za Pantovčak, piše JutarnjiList.

Škoro još uvijek ne otkriva hoće li se uistinu upustiti u utrku protiv aktualne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i najvjerojatnije bivšeg premijera Zorana Milanovića, no sudeći prema njegovim odgovorima, to je zapravo vrlo izgledno. I vrlo je jasno tko ga gura i čijoj se potpori nada ovaj pjevač, doktor znanosti, narodni zabavljač s fakultetskim diplomama iz građevine i ekonomije, televizijski voditelj, nekadašnji član HDZ-a na čijoj je listi 2008. izabran u Sabor i koji je još 90-ih obavljao dužnost generalnog konzula u Mađarskoj.

Koliko je ovo ozbiljno?

– U životu je sve ozbiljno. U sve što radim ulazim ozbiljno i volio bih da ljudi onda to shvate tako. Baš kao što to shvaća moja publika. Ne volim površnost ni kad su u pitanju moje pjesme, moji koncerti ili moji studenti.

No mnogi vas smatraju neozbiljnim.

– Znate, uvijek je sve pitanje forme i sadržaja. Vodim se temeljnim vrijednostima koje sam popio s majčinim mlijekom. Ne rasuđujem ljude po članskim iskaznicama, izgledu, obrazovanju, vjeri, naciji, po onome što čujem o njima, nego na temelju vlastitog dojma i sposobnosti. Stvar je tog sadržaja i forme. Ja taj sadržaj, neke ozbiljne stvari ponekad zapakiram u neku zafrkanciju, neku ironiju, no to je već stvar forme i mog karaktera. Takav sam. Kao što je takav bio moj otac, posebno moj stric Pero, pa moj djed i brat od mog djeda, čuveni stric Andrija. Za njega kažu da je bio zafrkant, ali mudar zafrkant. On kada bi nešto okrenuo na šalu, trebalo bi dva, tri puta okrenuti i vidjeti što se nalazi ispod kamena. Ovo je ozbiljno, no trebalo bi dva, tri puta okrenuti kamen da se vidi što se nalazi ispod kamena. Bez ikakve primisli, bez fige u džepu.

Golica li vas ta mogućnost da početkom sljedeće godine stanete na Trg svetog Marka i krenete čitati ‘prisežem svojom čašću da ću dužnost predsjednika Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno, na dobrobit hrvatskog naroda…’.

– Sviđa mi se riječ golica. No nisam razmišljao ni približno tako daleko. Dapače, do prije neki dan nisam uopće ozbiljno razmišljao o mogućnosti kandidature. Puno toga bih se trebao odreći i žrtvovati da bih radio posao u kojem znam da će mi raditi sve ono što će mi raditi. A opet, nisam od onih koji će bježati od odgovornosti ako to moj narod traži od mene, kazao je Škoro, piše JutarnjiList.

Thompson o Škori kao predsjedničkom kandidatu i bi li se možda i on kandidirao

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari