Pratite nas

Kultura

Nikola Knez: Trebat će mijenjati i našu svijest o važnosti Hrvatske kulture

Objavljeno

na

Američka filmska tvrtka iFilms LLC u suradnji s partnerima iz Hrvatske priprema snimanje dokumentarno igranog filma “Huda Jama” o stradanju hrvatskih, slovenskih i austrijskih civila koji su bez suđenja zvijerski mučeni i pogubljeni od strane komunista 1945. godine.

[ad id=”93788″]

Tim povodom razgovarali smo s Nikolom Knezom, američkim producent hrvatskog podrijetla, koji je u Hrvatskoj u već snimio film “Sunčica” o ženama silovanim u Domovinskom ratu.

-Naši dragi čitatelji i čitatelji nama srodnih portala u Hrvatskoj upoznati su u kratkom priopćenju o vašem najnovijem projektu, početku snimanja filma o zločinima komunizma, poglavito o Hudoj jami, komunističkom stratištu koje je do sada najtemeljitije istraženo, a medijski potpuno prešućeno.Molim Vas, recite nekoliko rijeći o sebi, filmskom studiju u SAD-u u kojemu radite, kao i o dosadašnjim projektima koje ste prezentirali hrvatskoj javnosti.

Nikola Knez

Nikola Knez

-Teško je govoriti o sebi. Volim govoriti o proizvodima, produktivnosti i rezultatima jer smatram da je to jedino važno mjerilo kvalificiranog majstora u području filma. Američki sam producent i redatelj hrvatskog porijekla sa gotovo 40 međunarodnih nagrada za filmove različitih kategorija. Napisao sam 2 dječje knjige. Imam 3 tehnička patenta. Osnovao sam međunarodnu knferenciju za dječja prava i edukaciju u suradnji sa Texas A&M University, idejni sam tvorac i osnivač zaklade Sv. Marija-otok Mljet na otoku Mljetu i predsjednik tvrtke iFilms LLC u Texasu koja pruža filmske usluge od pisanja scenarija do gotovog proizvoda. Filmski studio je smješten u Houstonu a glazbeni u Los Angelosu. Proizvodimo gotove filmske proizvode za široki spektar korisnika od svemirske i petrokemijske industrije do naručenih igranih i dokumentarnih filmskih projekata.

Dokumentarni film Sunčica, prvijenac za Hrvatsko tržište, uspješno je završen kao koprodukcija tvrtke iFilms LLC i udruge Žene u Domovinskom ratu koju vodi gospođa Marija Slišković. Veliki borac za prava žena i ljudi, vizionarka, sposobna, organizirana i ugodna suradnica sa kojom je bilo pravo zadovoljstvo surađivati na projektu. Gospođa Slišković je rijedak primjer osobe punog proizvodnog zamaha čiji su proizvodi i rezultati istih, najbolji dokaz njene kvalitete. Film Sunčica odnosno engleska verzija Sunny dobio je Platinum Remi Award, prestižnu nagradu na Worldfest Houston, međunarodnom festivalu dokumentarnog filma u SAD-u na koji godišnje pristigne preko 4,000 naslova iz cijelog svijeta. Skromno vjerujem da je ovaj film pripomogao prilikom donošenja pozitivnog zakona u Hrvatskom Saboru o priznanju statusa silovanih žena i muškaraca od strane srbskih agresora i osudu zločinaca. Film je predstavljen u mnogim mjestima Hrvatske, na fakultetima po SAD-u, na Foulbrightovoj konferenciji u Washingtonu te podijeljen članovima američkog kongresa. Na You Tubu ga je pogledalo 62,000 a englesku inačicu 2,500 ljudi. Prije par dana dobio je posebnu nagradu od predstavnika države Texas pri američkom kongresu za promicanje ljudskih prava. Texas A&M University C.C. dodijelilo je udruzi Žene u Domovinskom ratu plaketu potpore radu u razotkrivanju ratnog zločina silovanja u ratom zahvaćenoj Hrvatskoj. HRT nije pristao prikazati film!

U svakom slučaju u tijeku je i zajednički rad na dokumentarnom filmu Ćelija za Doktoricu, svjedočanstvo o proživljenom zatvaranju, odvođenju u Srbiju, mučenju, torturama i razmjeni, doktorice Vukovarske ratne bolnice primarius dr. Sadike Biluš. Film je u završnoj fazi.

U zajedničkoj koprodukciji pokrenuli smo i filmski festival Dani Domovinskog filma na kojem su prikazani dokumentarni filmovi o Domovinskom ratu. U suradnji s međunarodnim filmskim festivalom iz Houstona i sestrinskim odnosom, tri dokumentarna filma s tematikom ratnih događanja a koji odnesu prve nagrade prikazat će se na međunarodnim filmskim festivalima te time promovirati Hrvatski film i našu noviju povijest. Napomenuo bih još ovdje da je moja tvrtka prepustila sva prava navedenih proizvoda udruzi Žene u Domovinskom ratu.

Dokumentarni film Oluja je spasila Bihać za koji je scenarij napisao Miroslav Međimorec upravo je u montaži.

Igran film Mrtvi se ne vračaju temelji se na sjanom romanu iz Domovinskog rata pisca Antuna Jozinga i u završnoj smo fazi priprema za taj veliki projekt.

-Predložak za Vaš hvalevrijedan projekt, Istina o Hudoj jami, je knjiga g. Romana Leljaka, istraživača komunističkih zločina iz Slovenije, hrvatskih korjena. Možete li nam reći nešta o važnosti vašeg susreta sa g. Romanom Leljakom, kao i Vaše mišljenje o važnosti, da se pisana rijeć , knjiga o Hudoj jami pretvori u dokumentarnu sliku , glazbu i sve audio-vizualne alate koji poticajno dijeluju na publiku, na emotivnoj razini?

-Gospodin Roman Leljak je ostavio na mene snažan dojam jednostavnog, hrabrog, sabranog i odlučnog čovjeka. Njegova vjera u pravednost i gorljiva želja iznošenja istine o partizanskim zločinima nad nevinim civilima i onima koji nisu prihvačali komunističku doktrinu djelovala je na mene zarazno. Teško je ne odati priznanje tom nesebičnom čovjeku koji interese zajednice i pravde stavlja ispred svojih. Napravio sam sa njim važan intervju. On mi je ljubazno ustupio sve relevatne podatke i materijale vezano uz temu. Sam film, za koji scenarij piše prof. Josip Jurčević naslonjen na knjigu Romana Leljaka, rekonstruirat če prošle događaje igranim scenama.

Cilj je proizvesti film snažnog dramatičnog, dinamičnog i emotivnog doživljaja koji bi gledaocu na najbolji mogući način prikazao nemile događaje. Pored igranih scena i živih svjedočenja/izjava koristit čemo i 3D animirane scene te odlične vizualne i glazbene efekte. Možemo slobodno reči da govorimo o igrano – dokumentarnom filmu u kojem če tekst čitati neka od poznatih glumačkih veličina.

-Vidjeli smo iz kratkih medijskih priopćenja, na slobodnim hrvatskim portalima, ciljeve koje Vašim filmom želite postići. Koliko je po Vašem mišljenju važna istina o komunističkim zločinima za budućnost Hrvatske i demokracije općenito?

-Istina je svjetlo u tami, u ovom slučaju više nego znakovito. Treba nam iznijeti na svjetlo dana sve posmrtne ostatke naših predaka iz dubokih tamnih jama i treba osvijetliti komunističke zločine odnosno partizanske zločince koji slobodno žive i djeluju među nama zajedno sa njihovim suučesnicima. Bez jasne osude, bez lustracije, bez zabrane djelovanja zločinačkog sustava, bez donošenja zakona kojim se zabranjuje bilo kakova politička aktivnost članovima socijal-komunizma koji su sudjelovali u progonu, umorstvu i likvidacijama Hrvatskih civila nakon završetka 2 sv. rata nema mirnog i prosperitetnog razvoja naše domovine. Istinska demokracija može saživjeti jedino na elementima istine, pravde, jednakog tretmana svih sudionika uz međusobno uvažanje.

-Recite nam nekoliko rijeći o Vašem planu distribucije filma, gdje ga želite prikazati i zašto? Možda nekoliko rijeći i o edukativnom karakteru projekta u smislu neotkrivenih povijesnih činjenica koje su u školskim uđbenicima potpuno zanemarene i sakrivene?

-Film če biti proizveden u dvojezičnoj hrvatsko – engleskoj verziji te predstavljen na glavnim filmskim festivalima diljem svijeta, podijeljen članovima američkog kongresa i europske unije te ujedinjenim narodima. Zasigurno ćemo ga prikazivati na fakultetima diljem amerike a ujedno če ga svi zainteresiran moči vidjeti na Netflixu i Amazonu. Podosta tajni bit če otkriveno jer zločinci imaju svoje ime i prezime. Preporučam ga pogledati svakome tko želi naučiti, spoznati istinu i osloboditi svijest oformljenu komunističkim naukom.Soc-kom edukativni sustav, koji je još uvijek kod nas u upotrebi ima samo jedan cilj a to je proizvodnja ispranih mozgova koji se mogu gurati lijevo desno kako se kome prohtije. Preporučujem svakome da ne dopusti da regularno školovanje preusmjeri konačno obrazovanje i stjecanje znanja. Kritično razmišljanje je sjajna disciplina koja dovodi do slobode mišljenja i djelovanja. Ovaj uradak bit če buđenje opijenima lažima.

-Kako ste doživjeli dosadašnju suradnju na sličnim projektima s ljudima u Hrvatskoj kao što je recimo, gospodin Međimurac i ostali prijatelji? Imate li i jeste li imali dostojnu podršku Vašim projektima, poglavito trenutnih političkih vladajućih struktura ?

-Gospodin Međimorec je sjajan profesionalac i odličan čovjek sa kojim sam započeo suradnju na dokumentarnom filmu Oluja je spasila Bihać. Ovaj film je naš zajednički prvijenac koji je još uvijek u izradi. Međimorec je besprijekorno organizirao sva snimanja u Hrvatskoj i BiH i time odradio svoj dio posla. Film je u procesu montaže koja se neprimjereno odužila i koja je na meni kao producentu filma. Nadam se da če ovaj važan projekt biti dovršen ove godine i ugledati svjetlo dana. Razlog su uvijek financije za koje nismo uspjeli dobiti niti lipe, kako od službenih državnih institucija Republike Hrvatske tako niti od domoljuba. Veliki je broj onih koji su naučili glasno iznositi svoje stavove (protivljenja, žalopojke, velike ideje) ali čim se dođe do pokretanja konkretnih proizvoda svi zatihnu, poglavito u domovini. Ovdje u Americi postoji izreka: “Talk is cheap” koja se tako jasno ocrtava u našem društvu, nažalost. Financija ima ali su one poglavito usmjerene na projekte koji su okrenuti protiv naše domovine, državnosti i kulture. Ne bih želio iznositi komentare amerikanaca po tom pitanju osim jednog da svaki narod zaslužuje vlast kakovu ima. Teško mi se pomiriti tom izrekom kao i činjenicom da bez obzira tko je na vlasti, Hrvatski Državni interesi nisu na prvom mjestu. Viši ciljevi su proizvod više svijesti čovjeka sa čijom kritičnom masom u našem društvu možemo dočekati radostno jutro i živjeti sretan dan koji če otvoriti vrata kreativnosti i produktivnosti.

-Nadate li se boljem tretmanu nove vlasti, Predsjednice, medija i svekolikog političko-kulturnog miljea?

-U nadi je spas, govorili su oni gore, onima dolje. Ja sam idealista sa pozitivnim i praktičnim pogledom na svijet. Ne nadam se ničemu već očekujem vidjeti konkretne mjere. Veseli me izbor nove predsjednice. Izgleda mi kao fina osoba. Konačno malo svjetla na zamračenoj političkoj areni. Za promjenu političko kulturnog okruženja trebat če mijenjati kompletni sustav ministarstva kulture, Hrvatske radio televizije a da o dnevnim štampanim medijima niti ne govorim. Trebat če mijenjati i našu svijest o važnosti Hrvatske kulture, o važnosti aktivnog uključenja u sve političke procese. Mi Hrvati, moramo iz pasivne uloge promatrača početi djelovati aktivno i hrabro na svim poljima društvenih zbivanja jer drugi neče ništa napraviti za nas. Očekujem od nove političke postavke da prestane financirati tzv. avangardističke projekte koji razaraju Hrvatsko nacionalno biće i usmjere to prema projektima koji če oživiti, promovirati, njegovati i izvoziti Hrvatsku kulturu.

-Financiranje ovog projekta je izuzetno važno pitanje. Znamo da kvalitet projekta ovisi, gotovo isključivo o sredstvima kojima raspolažete, to su svjetski standardi. Imate li novčanu potporu i i kada bi film mogao ugledati filmska platna?

-Film je skup proizvod, ali ako imamo na umu važnost projekta, cijena je stvarno djelić vrijednosti. Drago mi je reći da smo osigurali značajan dio sredstava već prije početka produkcije. Jasno sva sredstva dolaze iz Amerike od privatnih investitora u koje spada i moja tvrtka. Imali smo izuzetno ljubazni odgovor na naše upite od američko-hrvatskog poslovnog čovjeka, gospodina Damira O. Radoša iz Kalifornije. Sjajan gospodin sa izuzetnim sluhom za Hrvatske probleme i mecena Hrvatske kulture. On je pokretačka snaga u izradi ovog filma. Obzirom da još treba treba osigurati 1/3 cijene izrade filma, dozvolite mi da iskoristim ovu priliku i pozovem sve one koji misle, vide i osječaju vrijednost ovog važnog projekta da se aktivno uključe u proizvodnju filma te svojom velikodušnom donacijom pomognu završiti ovaj prevažan projekt koji će postati povijesno, arhivsko, kulturno i nacionalno dobro Republike Hrvatske. Film če sigurno biti prikazan najkasnije na kraju ove godine sa premijerama u Hrvatskoj, Americi i Australiji.

-Na kraju, moja omljena tema, lustracija. Recite nam Vaše mišljenje, koliko ovakvi projekti, knjige, film, pjesme doprinose ideji rasvjetljavanja naše bremenite povijesti na temeljima istine kao univerzalne vrijednosti čovječanstva?

-Cilj ovog filma jeste rasvijetliti partizanski zločin komunističke partije jugoslavije protiv čovječnosti te otvoriti put istini prema svijetu. Stradanja Hrvata nakon 2 svjetskog rata su ogromna. Ovo je samo jedna epizoda komunističkih zlodjela. Želja nam je progovoriti o njima, podastrijeti svijetu sliku ovih strahota i patnji naših mučenika. Ovaj film vidim kao alat prema pokretanju inicijative koja će dovesti do osude komunističkog režima u Hrvatskoj i drugdje, koji nažalost još uvijek funkcionira kao duh transformiran u moderna politička zbivanja današnjice te koči sve napredne ideje i stvaralački proces. Nadam se da će film izazvati i pokrenuti političke ustanove u Hrvatskoj i Sloveniji, da se krene sa otvaranjem svih masovnih grobnica, sa civiliziranim smještajem posmrtnih ostataka nesretnih ljudi u njihove domovine te dovođenjem i osudom odgovornih pred lice pravde.

Otkrivanje istine je nužan uvjet za stvaranje mira i novi, zdrav, produktivan put prema boljitku cijele Hrvatske Države. Istina če stvoriti preduvjete za donošenje lustracije, kako vertikalne tako i horizontalne. Nisam preveliki optimista da če se lustracija donijeti u ovom novom sastavu vlade ali smo na dobrom putu prema tome. Zasigurno nam treba sjajna izborna pobjeda od preko 80% dobre Hrvatske stranke koja če svjetlom obasjati naša srca i domovinu te usmjeriti kurs nacionalnog broda prema standardu civilizacije kakovu zaslužujemo.

Drago mi je da vijest o filmu Huda Jama objavljena na HRsvijetu i vjerujem da će uči u svaki dom hrvatske obitelji. Predpostavljam da su mnogi doživjeli tragediju Blaiburga i komunističku represiju. Značajna pitanja iz tog razdoblja ostaju bez odgovora . Ovaj film će pružiti novi pogled na te događaje i otkriti tragične tajne koje je potrebno iznjedriti na svjetlo dana.

Razgovarao: Kazimir Mikašek-Kazo/Hrsvijet.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Izišao 22. Broj glasila ‘Stopama pobijenih’

Objavljeno

na

Objavio

stopama pobijenih
Franjevačka klasična gimnazija Široki Brijeg

U izdanju Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« izišao je 22. broj glasila »Stopama pobijenih« koje donosi mnoštvo podataka o ubijenim hercegovačkim franjevcima i okolnostima u kojima se to dogodilo za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata. Glavni urednik je vicepostulator fra Miljenko Stojić.

Mr. sc. Vladimir Šumanović piše o pitanju autentičnosti izvješća 8. dalmatinskog korpusa Generalštabu Jugoslavenske armije od 25. veljače 1945. glede Mostarske operacije. Na svome ratnome putu u toj operaciji jugokomunisti su ubijali sve što im se ispriječilo na putu, jednako i civile i članove crkvene hijerarhije. Nije to bila osveta neodgovornih pojedinaca, već odluka vojnih tijela 8. dalmatinskog korpusa.

Don Krunoslav Draganović piše o stradanju Katoličke Crkve u Hercegovini, osvrnuvši se najviše na krvavu 1945. kada je ubijeno mnogo hercegovačkih franjevaca.

U rubrici »Pobijeni« fra Ante Marić piše o ubojstvu dr. fra Lea Petrovića donoseći iskaze svjedoka o njegovom ubojstvu i ubojstvu zajedno s njim njegovih 6 subraće.

U rubrici »Glas o mučeništvu« može se pronaći III. nastavak knjige Krvave godine autora dr. fra Ive Sivrića koji piše o hercegovačkim franjevcima i lažima napisanima i izrečenima ne samo u granicama bivše Jugoslavije nego uključivo u cijelom zapadnom svijetu i SAD-u.

Ovaj broj donosi i nekoliko svjedočenja o znakovima milosti udijeljenima pojedinim osobama po zagovoru pobijenih hercegovačkih franjevaca.

U novom broju glasila nalaze se i literarni radovi fra Janka Bubala, fra Umberta Lončara i Ante Kraljevića. Tu su i nagrađeni radovi na Nagradnom natječaju Vicepostulature u 2018. za uzrast odrasli.

Fra Goran Azinović piše o Hannah Arendt i banalnosti zla. Arendt je pratila suđenje Adolfu Eichmannu u Jeruzalemu, koji je bio jedan od glavnih organizatora totalnog uništenja Židova u Europi. Na kraju ovog teksta zaključuje se da je komunistička ideologija – ideologija bez savjesti, krvoločna, u kojoj su ljudi i žrtve bili samo broj ili dio statistike. Komunizam je ubio najviše ljudi, ali još uvijek nije osuđen.

Anita Martinac je razgovarala s dr. Miroslavom Akmadžom, profesorom na više fakulteta i povjesničarom na Hrvatskom institutu za povijest.

U rubrici »Podsjetnik« donose se događanja s prvog i drugog dana proslave 100. obljetnice prve mature na širokobriješkoj Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji s pravom javnosti.

Glasilo »Stopama pobijenih« može se nabaviti u župnim uredima, narudžbom od Vicepostulature ili na kioscima diljem Herceg Bosne, BiH.

Prijašnje brojeve glasila, u pdf obliku, moguće je pronaći na stranicama portala pobijeni.info, u poglavlju »Izdavaštvo«. Spomenuti portal je inače središnje mjesto za sve informacije glede pobijenih hercegovačkih franjevaca.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

STVORIO JE GOSPOD, ZA ZEMALJSKI RAJ

Objavljeno

na

Objavio

Ima jedna zemlja, kakve nigdje nije!
da je stoput’ veća u srce mi stane,
čarobne ljepote sve u sebi krije
zato su je htjele mnoge sile strane.

Stvorio je gospod, za zemaljski raj,
pa joj sunce grije, žitna polja, more…
i prosipa svojih zlatnih zraka sjaj,
na bistre joj rijeke, planine i gore.

I dok sunce sja, znaju padat’ kiše…
i na nebu njenom pojavit’ se duga,
što ravnica ima, takvih nema više!
u njoj pjesma uvijek, jača je no tuga!

Kad’ snijegom zabijeli, sva zrcali, blista!
k’o nevjesta mlada kad’ oltaru hodi,
kraljica joj djeva što porodi Krista,
gledat te ljepote svakom oku godi.

Od stoljeća sedmog, tragovi još stoje!
vjekovima tu su k’o nijemi svjedoci,
ali jasno kažu:- Sve Hrvatska, to je!
dobiše je davno na dar naši oci.

I nikako neki, shvatiti ne mogu!
što krast’ bi je htjeli i zla joj mrežu pletu,
da se time samom zamjeriše Bogu,
za Hrvate stvori on tu zemlju svetu.

Zato svakog od njih, čeka njegov sud!
jer dirnuše najljepše što svevišnji stvori,
a to može samo, bezbožnik i lud!
za takve se grijehe i u paklu gori.

Zemljo moja sveta, moj Hrvatski dome,
na braniku tvome, sinovi su tu!
nikad’ neće dati, da te drugi slome-
na put spremni stat će, što ti prijeti, zlu!

Ivan Pajdek / Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari