Pratite nas

BiH

Nikola Lovrinović: Sramotno je što su nam kolege iz SDA priredile, Hrvate se želi prisiliti da odustanu od jednakopravnosti

Objavljeno

na

Nikola Lovrinović, zastupnik HDZ-a BiH – HNS-a BiH u Zastupničkom domu Parlamenta BiH za Dnevnik.ba je govorio o jučerašnjem usvajanju rezolucije o sjećanju svih žrtava NDH i ustaškog režima, kojom se praktično traži zabrana bilo kakvog spomena bleiburške tragedije na prostoru BiH.

Zašto su hrvatski zastupnici napustili zasjedanje ZD PS BiH?

Napustili smo sjednicu jer je bilo besmisleno gluhima govoriti. Nismo si mogli dopustiti daljnje sudjelovanje  u raspravi o “tzv.rezoluciji” kojom se osporava pravo održavanja sv. mise, za pokoj duša nedužno pobijenih na Bleiburgu i križnim putevima, nakon svršetka II. svjetskog rata. Pokušali smo urazumiti predlagače da to nerade, a napose kolege iz SDA. Kako niti poslije iznošenja niza argumenata nismo uspjeli, jedino što je preostalo je napustiti tu farsu od parlamenta i prekinuti svjedočiti vrijeđanju temeljnih odrednica identiteta hrvatskog naroda. Bilo je dosta. Sramotno je to što su nam kolege parlamentarci priredili, posebice kolege iz SDA. Bilo bi dobro kada bismo mogli reći “oprosti im Bože ne znaju što čine” ali na žalost tako nije, dobro su znali što čine.

Imaju li hrvatski zastupnici išta protiv odavanja počasti žrtvama ustaškog režima i podržavate li i na kakav način ustaški režim i NDH?

Biti hrvatski zastupnik i još k tomu katolik može samo značiti poštovanje za svaku žrtvu, jer to je najmanje što se za istu može učiniti. Mi to jednostavno radimo sv. misom i to nitko ne može promjeniti. Također poštujemo svaki drugi oblik odavanja počasti s punim pijetetom naravno i žrtvama ustaškog režima. Nemam šta podržavati nestali režim i što to uopće danas znači. To je samo povijesna činjenica koju nam svako malu netko nabija na nos, unatoč dobro poznatoj činjenici da ista nije bila nikakav demokratski izričaj hrvatskog naroda nego nametnuto rješenja kao i u mnogim drugim zemljama pod fašističkim režimom. Ne mogu generacije naraštaja hrvatskog naroda nositi teret toga čina i odbacujemo nametanje te vrste odgovornosti. Povijesnu lekciju naravno možemo i moramo prihvatiti.

Što je cilj usvojene rezolucije, je li ova rezolucija dio nekakve šire priče?

Cilj usvojene rezolucije je, prema mojem mišljenju, skretanje pozornosti sa niza afera koje su ovih dana evidentne, a s druge strane discipliniranje hrvatskih zastupnika s ciljem njihovog odustajanja od temeljnih političkih zahtjeva konstitutivnosti i jednakopravnosti. Cilj je i kroz tu vrstu povijesne odgovornosti obesmisliti političke potrebe i ciljeve Hrvata u BiH i perfidno ih predstaviti retrogradnim i nazadnim, a istodobno skriti svoje ciljeve političkog dominiranja i uređenja države po želji samo jednih, brojnijih. Naravno i pranje vlastite odgovornosti u tim događanjima. Ovo može biti i znak da su svi argumenti osporavanja zahtjeva hrvatskih zastupnika potrošeni, pa se opet poseže za provjerenim receptima optužbi za zločine i fašizacijom  političkih zahtjeva u cilju pridobijanja javnosti i naklonosti međunarodnih predstavnika, ma šta to značilo.

Pokušava li se ovime u potpunosti zabraniti spomen Bleiburga u BiH?

Snažan je otpor, svih ovih godina,  potrazi za istinom . Nije čudo, radi se o velikom zločinu i velikoj odgovornosti. Nije to lako prihvatiti nasljednicima počinitelja i onima koji se s njima identificiraju. Očigledni dokazi, kojih je već veliki broj i nemogućnost nijekanja istine, unosi nemir u branitelje zločina pa gube zdrav razum u postupanju. O zločinima NDH je u 50 godina sve rečeno, e sad treba čuti  istinu o onomu što su radili tzv. antifašisti i to dovodi sljedbenike zločina do ludila. Naravno da bi se htjelo ponovno zabraniti sjećanje na te žrtve ali je to više nemoguće. Uzalud im trud.

Hoće li se u budućnosti na sličan način zabranjivati sjećanje na žrtve pokolja i progona bošnjačke Armije BiH?

Naravno da bi to mogla biti formula za osporavanje sjećanja na zločine tzv. Armije BiH i vrlo je izvjesno da se to želi. No to su samo načini frustriranja političke javnosti i usložnjavanja političkih odnosa. Ovo jednostavno nije vrijeme totalitarnog režima nakon 1945.i istine se ne mogu više tako sakrivati i neće.

Hrvati napustili sjednicu Zastupničkog doma PS BiH – Parlament BiH želi zabraniti spomen Bleiburgu u BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

HDZ BiH za ukidanje kriznih stožera i rješavanje svih pitanja kroz zakonodavnu i izvršnu vlast

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HDZ-a BiH i predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH dr. Dragan Čović održao je video sastanak koordinacije s dužnosnicima HDZ-a BiH zakonodavne i izvršne vlasti državne razine, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

Na sastanku su komentirane aktualno političke teme izvršne i zakonodavne vlasti Bosne i Hercegovine, kao i dinamika budućeg rada zastupnika i izaslanika u Parlamentarnoj skupštini i ministara u Vijeću ministara BiH.

Razmijenjene su informacije o potezima državne razine vlasti kako bi se spriječile sve negativne utjecaje u novonastaloj situaciji. Naglašeno je kako se mora osigurati proračunska stabilnost svih nižih razina vlasti uz oporavak svih subjekata koje je utjecaj pandemije koronavirusa pogodio. Osiguranje normalnog života ljudi i funkcioniranje institucija moraju biti osigurani u što skorijem vremenu.

Dužnosnici su iznijeli stavove o funkcioniranju Parlamentarne skupštine i Vijeća ministara, iz svojih nadležnosti. Aktivnije zajedničko djelovanja svih dužnosnika HDZ-a BiH pri rješavanju 14 zaključaka Europske komisije koje stoje pred BiH, iskazan je kao prioritet. Za ispunjavanje obveza moraju biti uključena, isključivo za to nadležna tijela, Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH, naglašeno je.

Iskazana je potreba ukidanja kriznih stožera, kako bi se završilo stanje nesreće, te sukladno tomu, sva pitanja rješavala kroz zakonodavnu i izvršnu vlast. (HMS)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Bariša Čolak: Odluke SIP-a vode tome da se Hrvate 2022. izbaci iz vlasti u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Na sudu je završila odluka o odgodi održavanja izbora koju je donijelo kompromitirano Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH. Ovo je tijelo ocijenilo da se zbog neprihvaćenog državnog proračuna ne može krenuti u izborni proces, dok pak Izbornim zakonom takva mogućnost uopće nije predviđena. Sve to događa se u jeku osporavanja zakonitosti i legitimnosti izbora članova ovoga tijela. Izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Bariša Čolak u razgovoru za Večernji List BiH ističe kako SIP nije mogao donijeti posljednju odluku i smatra kako će se stvari dodatno komplicirati.

Je li SIP mogao donijeti odluku o odgodi izbora?

Apsolutno nije mogao donijeti takvu odluku. Ne postoji nijedna odredba u Izbornom zakonu BiH koja bi definirala ili makar upućivala na takvo nešto. U poglavlju u kojem se govori o ponovljenim, odgođenim ili prijevremenim izborima imate članak 14.2 koji nedvosmisleno propisuje kada je to moguće i na što se odluka odnosi. Odluka o odgađanju izbora može biti isključivo za određeno biračko mjesto ili izbornu jedinicu. To se radi onda kada izbore nije moguće provesti u skladu s odredbama zakona. Ali zakonodavac je apsolutno mislio na izbore koji su u tijeku, odnosno da negdje iz određenog razloga nije bilo moguće glasovati. Nema nikakve mogućnosti odgađati izbore koji se nisu održali.

Znači, ne može se unaprijed donijeti takva odluka?!

Tako je. Ne postoji nijedna odredba u Izbornom zakonu koja bi upućivala na drukčiji zaključak. Da ne govorim o rokovima…

U zakonu čak piše da se u slučaju donošenja odluke za pojedina biračka mjesta ili izborne jedinice izborni proces može maksimalno odgoditi na 30 dana. Čak je i taj dio promašio SIP?!

Precizira se da se izbori ponavljaju u roku od sedam, a najkasnije od 30 dana. Ali, ako ne možete uopće donijeti odluku o odgodi izbora, onda je ovo u biti irelevantno. Ne može nešto što je nezakonito u samome temelju postati poslije zakonito.

Ako vratimo stvari u povijest, slučaj o kojemu vi govorite i o kojemu je odlučivao SIP bio je prekid i ponavljanje izbornog procesa u Stocu nakon nasilja?!

Upravo tako. To je egzemplaran primjer primjene odredbi ovoga zakona.

Može li se onda reći da su nezakonite odluke koje je donio SIP?

Apsolutno. Svima je jasno da je tako. Postavlja se pitanje otkuda SIP-u povod za donošenje takve odluke. Sada je ova institucija krenula u raspisivanje poziva oko javnih nabava, pa postoji mogućnost za to. A, primjerice, nije postojala, po njihovu tumačenju, prije izvjesnog vremena.

Što je u pozadini takve odluke SIP-a, što vi mislite?

Ja je zaista ne mogu dokučiti. Nije mi jasno zašto je SIP dopustio da njihove odluke postanu predmet brojnih komentara. Čak i ako zanemarimo, a naravno da ne možemo, sam način izbora članova ove institucije, iskreno ne mogu naći racionalan odgovor na njihove posljednje poteze. Ovdje se, po meni, namjerno krše odredbe Izbornog zakona BiH. Ovo ne može biti slučajnost ili omaška. Radi se o flagrantnom kršenju odredbi Izbornog zakona od tijela koje bi moralo isključivo voditi računa o zakonitosti kompletnog izbornog procesa, od njihova raspisivanja, nadgledanja, do provedbe izbornih rezultata.

Čuli su se odmah komentari – ništa čudno, nelegalne odluke nelegalno izabranog tijela?!

Upravo tako. To je tijelo nelegalno izabrano jer je nezakonito izabrano. Ono je i nelegitimno zato što je Izborni zakon propisao sastav SIP-a i rekao da tamo sjede po dva predstavnika Hrvata, Srba i Bošnjaka te jedan ostali. Oni moraju biti predstavnici triju naroda te pravni stručnjaci koji imaju iskustva u provedbi izbornog procesa. Uz to, ne smiju obnašati bilo kakvu dužnost u stranci te biti financijski ili organizacijski povezani.

Molim pojasnite zašto smatrate da su nezakonito izabrani?

Vrlo jednostavno. Zato što su izabrani kršenjem odredbi Izbornog zakona. Zakonodavac je propisao da postoji Povjerenstvo za izbor i imenovanje koje bira Zastupnički dom. Da ne govorim sve proceduralne postupke koji slijede. No, i u njemu je određeno da ga čine po dva Hrvata, Srbina i Bošnjaka te jedan predstavnik ostalih. Ako je već to povjerenstvo bilo formirano, moralo je do kraja dovesti postupak. Postavlja se pitanje što ćemo s kandidatima koji su se prijavili. Gdje je njihovo pravo na mogućnost kandidiranja i izbora? Na ovaj se način to onemogućava. U slučaju izbora članova Središnjeg izbornog povjerenstva iskorištena je jedna odredba Izbornog zakona da je moguće izabrati članove ako se ne dostavi popis s kandidatima u roku od 30 dana Zastupničkom domu.

Što ste mislili pod nelegitimnosti članova SIP-a?

Cijeli smisao legitimnosti po dva Hrvata, Bošnjaka ili Srbina i ostalih je, uz obvezne zakonske i stručne norme, u tome da oni budu predstavnici tih naroda. Ako u njihovu izboru ne sudjeluju ti narodi, a Hrvati, primjerice, nisu glasovali za čovjeka koji je tamo izabran kao Hrvat, postavlja se pitanje koji je smisao ovog cijelog sustava. U ovome slučaju narušene su odredbe o konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda.

Kakvu poruku SDA šalje ovim preuzimanjem SIP-a? U kuloarima se tvrdi kako je to priprema da se Hrvate posve odstrani iz vlasti na izborima 2022.?

Nažalost, bojim se da je to strategija. To nije nešto što se prvi put spominje u javnome prostoru. Takvo nešto može se naglas čuti od nekih političkih dužnosnika. Doduše, moram priznati kako to nisam čuo izrijekom od SDA, ali jesam od njihovih ekspozitura s kojima čine novu “parlamentarnu većinu”. Otvoreno upravo poručuju kako se treba doći do šest Hrvata u Domu naroda te da su riješili sav problem. U tome im slučaju, očito, Hrvati ne bi trebali.

Kako se postaviti u ovome slučaju i vidite li izlaza iz ove situacije?

Jako je teško dati odgovor na takvo pitanje. Čak i kada su vam najbolje namjere i rezultati rada, svjedoci smo da se dobivaju grubi odgovori. Ako se iz parlamentarnog života i izvršne vlasti želi isključiti čitav jedan narod, onda sigurno ne može biti riječi o političkoj, ekonomskoj, pravnoj sigurnosti, europskome putu. Rekao bih kako su ti potezi razumski nepojmljivi. Akteri koji, međutim, tome teže ne obaziru se ni na što.

Stanje nije nimalo dobro. Hrvati više ne mogu i neće prihvatiti ponavljanje situacije s trostrukim nametanjem člana bh. Predsjedništva glasovima Bošnjaka i dvostrukog izbacivanja iz izvršne vlasti.

Večernji List BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari