Pratite nas

Pregled

Nikola Štedul: Mi smo narod koji je još uvijek kao u nekom snu, ne znamo uopće kako demokracija funkcionira

Objavljeno

na

Na skupu Žene u Domovinskom ratu koji se dogodio u subotu u Zagrebu, zateklo se i jedno poznato lice – poznati borac za hrvatsku slobodu Nikola Štedul zajedno sa suprugom Shirley.

Ovaj prekaljeni borac i zaslužna osoba hrvatske povijesti 20. stoljeća već je ušao u 80-u godinu života, pomalo teško hoda, ali ga to nije spriječilo da dođe na glavni zagrebački trg.

Pridružio se vukovarskom veteranima i zajedno sa njima zalijepio crnu traku preko usta koje simbolizira prešućivanje istine o Vukovaru. To se osobito tiče situacije u Hrvatskoj posljednjih godina oko problema ćirilićnih ploča i statusa Hrvata u Gradu heroju.

Naime, dvadeset vukovarskih branitelja i junaka već je osuđeno radi razbijanja ploča koje koštaju smiješnih 375 kuna, a protiv još njih osam se vode postupci.

Dok su se zločinci slobodno šetali Vukovarom i istočnom Slavonijom, vukovarski Hrvati morali su i moraju još uvijek nakon više od 25 godina ponovno prolaziti agoniju u svom gradu.

Za naš narod.hr Nikola Štedul je dao komentar u svezi aktualne situacije i skupa u Zagrebu:

„Mi smo došli ovdje, ja i moja supruga, da damo potporu tim ženama. Mislim da rade jedan izvanredan posao. Takve stvari bi se trebali događati ne samo sa ženama iz Zadra, nego posvuda po Hrvatskoj.

Mi smo, jednostavno, narod koji je još uvijek kao u nekom snu. Još se ne snalazimo, ne znamo uopće kako demokracija funkcionira…propustili smo dosta toga, ja znam da je teško jer su na svim mogućim mjestima ljudi koji su bili protiv ovoga što imamo.

To je onda teško probiti, ali sa ovakvim ženama kao ovdje, to je način koji bi mi trebali pripremati situacije u budućnosti, recimo godinu-dvije prije izbora. Nije vrijedno samo maštati o tome, treba i napraviti nešto konkretno.

Ali mi ne možemo očekivati da će naša mladež biti pozitivna u pogledu hrvatske države kad je podučavaju na način da im uopće ne govore o tome. To je prava katastrofa.

Nažalost, mi nemamo neku pravu i jaku intelektualnu Hrvatsku, manje-više to je sve preuzeto još od prošlog sistema.

Zbog svega toga morati će se poticati razne aktivnosti kao što je ova sa ženama iz Domovinskog rata. Ja stvarno cijenim njihov trud, nije mi bilo lako doći danas, ali sam došao im dati podršku.“

Nikola Štedul borac je za hrvatsku slobodu i samostalnu državu Hrvatsku iz perioda 1945-1990. koji se dosta prešućuje u Hrvatskoj, kao i cijela borba Hrvata za svoju slobodu u tom periodu mraka. Zbog toga je na njega 1988. Jugoslavenska tajna policija po nalogu Komunističke partije izvršila atentat u Škotskoj. Atentator je pištolj preuzeo u jugoslavenskom veleposlanstvu.

Štedul je pošao prošetati svog psa. Komunistički atentator Sindičić ga je sačekao i pucao u njega šest puta. Dva metka pogodila su ga u usta a četiri u tijelo, od kojih mu je jedan okrznuo kralježnicu, što je poslije uzrokovalo blago šepanje. Štedul je preživio, a Sindičića su uhitili na Heathrowu.

Jugoslavensko veleposlanstvo dalo je alibi za Vinka Sindičića. Tvrdili su da je bio u Škotskoj gledati utakmicu Škotska – Jugoslavija koja se je bila odigrala 19. listopada 1988.

Forenzički nalazi su ga razotkrili: ostatci s vatrenoga oružja nađeni su na Sindičićevoj koži te je nakon jedanaestodnevnoga suđenja proglašen krivim zbog pokušaja ubojstva Nikole Štedula i osuđen na 15 godina robije.

Bio je to prvorazredni međunarodni skandal o kojem se u tamnici naroda Jugoslaviji nije niti pisalo niti smjelo uopće spominjati.

>>>Razgovor s Nikolom Štedulom: Hrvatsku treba voljeti ovakvu kakva jest<<<

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Hrast poziva predsjednicu RH da zatraži raspisivanje referenduma

Objavljeno

na

Objavio

Saborski zastupnik i potpredsjednik Hrasta Hrvoje Zekanović pozvao je u četvrtak predsjednicu Republike Kolindu Grabar-Kitarović da od premijera Andreja Plenkovića zatraži raspisivanje referenduma o ukidanju Istanbulske konvencije i promjeni izbornog sustava, ističući kako se ne smije zanemariti jasna volja građana izražena u referendumskim inicijativama.

“S obzirom da je nepobitna činjenica da postoji volja građana da se referendumi raspišu, preko 350 tisuća građana prema ministru Kuščeviću reklo je da želi referendum, pozivam predsjednicu Republike Hrvatske koja ima ustavne i zakonske mogućnosti za raspisivanje referenduma neka zatraži od premijera Plenkovića da se referendumi raspišu”, kazao je Zekanović na konferenciji za novinare u Saboru.

Naglasio je kako je krajnje vrijeme da se predsjednica uključi u cijeli proces.

Zekanović: Plenković i Kuščević su pristrani i ne mogu odlučivati o vjerodostojnosti potpisa

Zekanović je ocijenio da su Plenković i ministar uprave Lovro Kuščević pristrani te ne mogu odlučivati o vjerodostojnosti potpisa, optuživši ih da su od početka imali strategiju diskreditacije referendumskih inicijativa “Narod odlučuje” i “Istina o Istanbulskoj”.

U prilog tim optužbama naveo je da su potpisi oko tri mjeseca ležali u Ministarstvu uprave, dok su s druge strane pregledani za samo 20 dana. Nadalje, dodao je, konstantno su curile informacije od navodnim mrtvima i tek rođenima koji su potpisivali za referendumske inicijative.

“Kako inače objasniti to što je partnerica od kolege Pupovca mogla znati neke informacije puno prije od svih drugih ako je sve bilo u strogo kontroliranim uvjetima”, zapitao se Zekanović.

Sumnjiv mu je i tajming objave Ivana Vrdoljaka o HNS-ovoj kaznenoj prijavi protiv organizatora inicijativa zbog krivotvorenja potpisa, i to samo par sekundi nakon sjednice Vlade.

“Nedopustivo je da vlast koristi svoju poziciju i napada legitimno izražavanje volje građana u referendumskim inicijativama”, naglasio je Zekanović.

Ilčić: Zašto APIS nije provjerio potpise odmah nakon što su predani?

Predsjednik Hrasta Ladislav Ilčić upitao je zašto APIS nije provjerio potpise 21. lipnja, odmah nakon što su predani. Sporna mu je i brzina kojom je APIS provjerio potpise, u samo 20 dana. “Jedan zaposlenik je pregledavao i preko 2000 potpisa dnevno, što je oko 11 sekundi po potpisu”, kazao je.

Ilčić je najavio da će predstavnici obiju inicijativa pregledati eliminirane potpise te zaključio kako će i dalje ostati sumnja u to što se događalo s potpisima ranije.

(Hina)

BITKA ZA REFERENDUM JOŠ NIJE IZGUBLJENA

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Lovas: Obilježena 27. obljetnica stradanja mještana u minskom polju

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomen-obilježja mještani srijemskog mjesta Lovasa prisjetili su se 18. listopada 1991., kada su pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi nakon okupacije mjesta izdvojili skupinu od 51 mještana i natjerali ih u minsko polje na ulazu u Lovas, pri čemu je poginula 21 osoba, 14 ih je ranjeno, a za taj zločin dosad nitko nije odgovarao.

“Danas je jedan od najtužnijih dana u Lovasu. I pored ratnih strahota, žvot se u Lovas vratio i žrtva nije bila uzaludna. No, ono što s velikom žalošću ističemo i što nas boli je činjenica da za brojne lovaške žrtve nitko nije odgovarao, jer znamo da je prvostupanjska presuda protiv 14 osoba kojima je na beogradskom suđenju bilo dosuđeno ukupno 128 godina zatvora poništena i suđenje je vraćeno na početak. To već traje godinama, a da još uvijek nitko nije odgovarao, dok se istodobno zločinci brane sa slobode”, naglasila je načelnica Općine Lovas Tanja Cirba.

Vukovarsko-srijemski župana Božo Galić rekao je kako su u Lovasu stradale nevine žrtve, kao simbol mukotrpnog stvaranja neovisne hrvatske države čija je neovisnost i samostalnost plaćena krvlju.

“Mislimo da je suđenje pred Specijalnim sudom u Beogradu jedan od načina povrjeđivanja žrtava, njihovog daljnjeg ponižavanja jer puno je dokaza da se ovaj slučaj zatvori”, poručila je Staša Zajović iz beogradske nevladine udruge “Žene u crnom”, dodajući kako zločin u Lovasu ima sva obilježja stravičnoga.

U spomen na ta tragična zbivanja vijence su podno spomen-obilježja u nekadašnjem minskom polju na ulazu u Lovas položila i svijeće zapalila brojna izaslanstva. Molilo se i kod spomen obilježja na mjestu masovne grobnice na mjesnom groblju, dok će u Župnoj crkvi sv. Mihaela arkanđela navečer biti služena misa zadušnica.

U spomen na lovaške žrtve, u srijedu navečer u Lovasu je upriličeno molitveno bdijenje.

Srbijansko Tužilaštvo za ratne zločine podiglo je 28. studenoga 2007. optužnicu protiv 14 okrivljenika zbog ratnog zločina u Lovasu protiv civilnog stanovništva, a 26. lipnja 2012. Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu donijelo je presudu kojom je sve okrivljenike proglasilo krivima i osudilo na bezuvjetne kazne zatvora. Međutim, 9. prosinca 2013. godine presuda je ukinuta i postupak je vraćen na ponovno suđenje. Do danas prvostupanjski postupak nije završen.

U agresiji i okupaciji općine Lovas ubijeno je 87 osoba od kojih je 85 iz Lovasa, a dvoje iz susjednog Opatovca.

(Hina)

 

18. listopada 1991. – Masakr u Lovasu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari