Pratite nas

Razgovor

Nina Obuljen: Nije se daleko odmaklo u sukcesiji arhivskog gradiva (VIDEO)

Objavljeno

na

U emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada” ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek govorila je o nekoliko konačnih prijedloga zakona koji ovoga tjedna, nakon sjednice Vlade idu u saborsku proceduru.

Zakon o muzejima donosi se u kontekstu šire reforme koja je poduzeta na području arhivske knjižnične i muzejske djelatnosti. Između ostalog je u pripremi za početak provedbe jednog nacionalnog projekta digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe koji će krenuti u provedbu od kolovoza, a financira se europskim sredstvima, rekla je ministrica Obuljen Koržinek.

Dobro je da postoji interes u većim gradovima i u manjim sredinama za otvaranje muzeja, a posebno otkad su došla sredstva EU-a koja potiču takav tip prezentacije kulturne baštine. Ovim zakonom smo željeli dati puno veću ulogu tim matičnim službama kako bismo osigurali potrebnu stručnu pomoć, dodaje.

Ministrica je među ostalim istaknula i nagrade nekim hrvatskim muzejima te je kazala da će Muzej sinjske Alke za dva tjedna u Berlinu na europskom summitu o kulturnoj baštini dobiti nagradu Europa Nostra, a i da je muzej Betine također dobio jednu veliku europsku nagradu i to za djelovanje u zajednici.

U vezi sa zakonom o arhivskoj građi i arhivima ministrica kulture kazala je: bili smo u prilično neobičnoj situaciji. Imali smo taj zakon u planu normativnih aktivnosti za prošlu godinu, a naši tadašnji partneri bez ikakvih konzultacija s ministarstvom predložili su određene izmjene i dopune i onda oko toga napravili dosta buke u javnosti bez puno argumenata. Mi smo cijelo to vrijeme radili na pripremi cjelovitog zakona. Sadašnji zakon datira iz 1997. godine, puno prije vremena digitalizacije, a to je zapravo najveća promjena koja se u pretvorbi i čuvanju digitalnog gradiva danas događa.

Naglasila je i da je arhivska građa dostupna od trenutka nastanka. Tu smo u cijelosti usklađeni s uredbom o zaštiti osobnih podataka i o pravu na pristup informacijama. U poseban tretman stavljamo one podatke koji su nastali do 30. svibnja 1990. godine, a odnosile su se na osobe koje su bile dijelom službi koje su se bavile različitim oblicima represije. Ti podaci o takvim osobama bit će u cijelosti dostupni.

Govorila je i o problemima pojedinih arhiva te kazala da neki od njih zbog prostornih poteškoća već godinama ne prikupljaju arhivsku građu.

Što se tiče povrata kulturnih dobara, taj proces je skoro završen. Od 30.000 predmeta još je samo tisuću i nešto ostalo za vratiti. Što se tiče sukcesije arhivskog gradiva i arhiva, tu se nije daleko odmaknulo. Završen je proces vezano za nekretnine, umjetnine, dugove, određena sredstva u bankama i mi očekujemo da će se sada aktivnošću svih država sljednica i to pitanje pokušati ubrzati njegovo rješavanje. Nama su neprihvatljivi argumenti ili tvrdnje da netko nešto ne bi bio spreman vratiti iz ovih ili onih razloga. Tu je ugovor o sukcesiji potpuno jasan.

Kad je riječ o seljenju arhivskog gradiva – sve je potrebno digitalizirati. Tako da nikakve mogućnosti nema da bi bilo tko s tim gradivom na bilo koji način manipulirao. Manipulira se nažalost sada jer je jedan veliki dio gradiva koji je nastao za vrijeme NDH nalazi se u vojnom arhivu Srbije i jako mu je teško pristupiti. Na pitanje ima li nade da se to promijeni, kazala je da ima.

Govoreći o zakonu o audiovizualnim djelatnostima i HAVC-u ministrica je rekla da je proteklih 20 mjeseci ministarstvo radilo na dvije razine – s jedne strane temeljem nalaza državne revizije moji suradnici koje sam ovlastila da vode taj proces zapravo su u suradnji s HAVC-om u cijelosti pratili proces usklađivanja svih postupaka u onom dijelu u kojem su bila uočena neka odstupanja.

Paralelno s tim pripremali smo novi zakon. Osnovni ciljevi su bili učvrtstiti i stabilizirati sustav koji je donio ogromne koristi i hrvatskoj kinematografiji i hhvatskoj kutluri u cjelini i vidljivosti hrvatske kulture.

(HRT)

Hasanbegović ‘napao’ SDP jer nije predao arhivsku građu (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Ministar Krstičević: Hrvatska vojska spremna je, sposobna i uvježbana

Objavljeno

na

Objavio

“Vojna vježba “Velebit 18“, najveća i najsloženija nakon Domovinskog rata, pokazala je da je Hrvatska vojska spremna, sposobna i uvježbana izvršiti sve temeljne zadaće a to su obrana Hrvatske, pomoć civilnim institucijama i doprinos kolektivnoj sigurnosti”. Rekao je to u središnjem Dnevniku HTV-a potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević.

Pohvalio je sve vojnike, dočasnike i časnike koji su sudjelovali u vježbi.

“Pripreme su trajale skoro godinu dana, a cilj nam je bio pokazati združeno djelovanje. Mislim da smo pokazali mnoge sposobnosti HV-a – odličan manevar, zaštitu snaga – sve što je potrebno da Hrvatska vojska bude na ponos cijele Hrvatske”, rekao je Krstičević.

Na pitanje jesu li svi rodovi vojske jednako modernizirani, ministar je odgovorio da su najvažniji ljudi. “Tehnika je jako bitna, ali vratili smo dostojanstvo hrvatskom vojniku, vratili smo mu materijalna prava koja su mu bila oduzeta. Vratili smo vojsku u Vukovar, Ploče, Sinj, do kraja godine vratit ćemo je u Varaždim i još nam ostaje Pula. Upravo takav operativni raspored nam pomaže da možemo brže pomoći”, rekao je ministar Krstičević.

Osvrnuvši se na rad Vlade na polovini mandata Krstičević je rekao kako smatra da je Vlada odradila vrlo dobar posao. “U mom resoru povećali smo proračun, donijeli Strategiju nacionalne sigurnosti, Zakon o sustavu domovinske sigurnosti”.

Za subotnji prosvjed u Vukovaru i općenito za grad Vukovar rekao je da treba biti pažljiv. “Svatko sa svoje strane mora učiniti maksimum da se zločini istraže i da za njih netko odgovara. To Vukovar zaslužuje”, rekao je ministar obrane Damir Krstičević.

 

Uspješno provedena vježba Velebit 18 – združena snaga (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Izborni zakon uvjet je za uspostavu vlasti

Objavljeno

na

Objavio

Tjedan dana čekalo se očitovanje odlazećeg hrvatskog člana bh. Predsjedništva i čelnika HDZ-a BiH te stranaka okupljenih oko HNS-a Dragana Čovića o rezultatima izbora, ali i sljedećim potezima nakon što su bošnjačke stranke preglasale Hrvate za poziciju u državnom vrhu. Čović se prošloga vikenda susreo s državnim vrhom u Zagrebu koji je uputio jasnu poruku.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je kako je apsolutni uvjet za uspostavu vlasti promjena Izbornog zakona.

– Izborni zakon mora biti prethodna faza traženja partnerstava sa strankama s kojima ćemo napraviti novu reformsku agendu u kojoj bi trebalo definirati ekonomsku stabilnost, pravnu sigurnost i europski put BiH – izjavio je Čović za Večernji list.

U svom prvom obraćanju nakon objave neslužbenih rezultata općih izbora u BiH Čović je poručio kako ne smijemo imati nikakvu krizu, ali uvjet je “dobiti partnere za izgradnju posve nove BiH i novih odnosa”. Pri tome je istaknuo kako HDZ BiH ima jednak odnos prema svim mogućim partnerima u vlasti, uključujući SDA i SDP.

– Niti smo koga izbrisali niti dodali. Za mene su svi na istom mjestu. Onaj tko je spreman s nama graditi europsku BiH, kako bi hrvatski narod bio jednakopravan na svakom djeliću zemlje, zaštićen kroz legitimno predstavljanje, nama je partner na svakoj razini vlasti – kazao je Čović.

Najavio je da će nastaviti slati poruke zajedništva, i to ne samo prema Hrvatima već i prema Bošnjacima i Srbima.

– Ako smo u ovoj kampanji uspjeli ostvariti zajedništvo Hrvata, svojim ključnim zadatkom smatram napraviti zajedništvo s drugima dvama narodima – poručio je čelnik HDZ-a BiH.

Iskreno, kaže, zagovara partnerstvo i prijateljski odnos s “našim bošnjačkim prijateljima”.

– Nikada se neću umoriti od te priče jer BiH jedino tako može normalno funkcionirati. Predstojećih dana, možda će vam zvučati čudno, neću se puno brinuti o vlasti. Naravno, sačekat ćemo rezultate izbora, a do tada dogovoriti prijatelje s kojima možemo promijeniti Izborni zakon kako se više nikada ne bi dogodilo da uđemo u izbornu kampanju, bilo da se radi o Mostaru, Domu naroda ili Predsjedništvu BiH, a da se nisu provele osnove legitimnog zastupanja. Ustavni sud je utvrdio kako su konstitutivni narodi natkrovljujuće načelo Ustava i to nitko ne može ignorirati – kazao je Čović.

Komentirajući špekulacije o mogućnosti da postane ministar vanjskih poslova BiH Čović je kazao da “nema danas pozicije u BiH koja bi me mogla odvući od pokušaja realizacije ključnih teza koje sam iznio”.

– A to podrazumijeva jednakopravnost Hrvata. Za mene je ogroman teret dobiveni rezultat. To znači bezrezervno služiti svom narodu bez obzira hoću li biti posljednji u koloni ili na njezinu čelu. Zato jasna poruka – nema ucjene i mene se ne može ničim kupiti. Za mene je ova podrška svetinja i krupna obveza – ustvrdio je Čović.

Kako kaže, poruka koju je dobio od biračkog tijela značajno je viša od praga koji je postavljen i tjera na “jednu odgovornost prema domu, narodu, prema BiH i svim narodima, dakle, domovini”.

– Siguran sam da ćemo u tome uspjeti. Svima onima koji su kalkulirali da mogu trgovati rezultatima izbora, jasna poruka – nema kalkulacija ni utrke za ulazak u vlast. Da smo izabrali legitimne predstavnike na svim razinama, pa i Predsjedništvu, vlast bi se brzo uspostavila. Ovako ćemo polako, na miru, to pripremiti. Naš je put euroatlantski, a da bismo to imali, moramo riješiti pitanje unutrašnjeg uređenja i stabiliziranja unutarnjih odnosa. To ćemo učiniti s onim partnerima s kojima ćemo biti u vlasti. Vrlo je jasno da se bez HDZ-a i HNS-a BiH vlast neće moći uspostaviti. To je jasan odgovor hrvatskog naroda – zaključio je Čović u razgovoru za Večernji list

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari