Pratite nas

Razgovor

Nina Obuljen: Nije se daleko odmaklo u sukcesiji arhivskog gradiva (VIDEO)

Objavljeno

na

U emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada” ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek govorila je o nekoliko konačnih prijedloga zakona koji ovoga tjedna, nakon sjednice Vlade idu u saborsku proceduru.

Zakon o muzejima donosi se u kontekstu šire reforme koja je poduzeta na području arhivske knjižnične i muzejske djelatnosti. Između ostalog je u pripremi za početak provedbe jednog nacionalnog projekta digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe koji će krenuti u provedbu od kolovoza, a financira se europskim sredstvima, rekla je ministrica Obuljen Koržinek.

Dobro je da postoji interes u većim gradovima i u manjim sredinama za otvaranje muzeja, a posebno otkad su došla sredstva EU-a koja potiču takav tip prezentacije kulturne baštine. Ovim zakonom smo željeli dati puno veću ulogu tim matičnim službama kako bismo osigurali potrebnu stručnu pomoć, dodaje.

Ministrica je među ostalim istaknula i nagrade nekim hrvatskim muzejima te je kazala da će Muzej sinjske Alke za dva tjedna u Berlinu na europskom summitu o kulturnoj baštini dobiti nagradu Europa Nostra, a i da je muzej Betine također dobio jednu veliku europsku nagradu i to za djelovanje u zajednici.

U vezi sa zakonom o arhivskoj građi i arhivima ministrica kulture kazala je: bili smo u prilično neobičnoj situaciji. Imali smo taj zakon u planu normativnih aktivnosti za prošlu godinu, a naši tadašnji partneri bez ikakvih konzultacija s ministarstvom predložili su određene izmjene i dopune i onda oko toga napravili dosta buke u javnosti bez puno argumenata. Mi smo cijelo to vrijeme radili na pripremi cjelovitog zakona. Sadašnji zakon datira iz 1997. godine, puno prije vremena digitalizacije, a to je zapravo najveća promjena koja se u pretvorbi i čuvanju digitalnog gradiva danas događa.

Naglasila je i da je arhivska građa dostupna od trenutka nastanka. Tu smo u cijelosti usklađeni s uredbom o zaštiti osobnih podataka i o pravu na pristup informacijama. U poseban tretman stavljamo one podatke koji su nastali do 30. svibnja 1990. godine, a odnosile su se na osobe koje su bile dijelom službi koje su se bavile različitim oblicima represije. Ti podaci o takvim osobama bit će u cijelosti dostupni.

Govorila je i o problemima pojedinih arhiva te kazala da neki od njih zbog prostornih poteškoća već godinama ne prikupljaju arhivsku građu.

Što se tiče povrata kulturnih dobara, taj proces je skoro završen. Od 30.000 predmeta još je samo tisuću i nešto ostalo za vratiti. Što se tiče sukcesije arhivskog gradiva i arhiva, tu se nije daleko odmaknulo. Završen je proces vezano za nekretnine, umjetnine, dugove, određena sredstva u bankama i mi očekujemo da će se sada aktivnošću svih država sljednica i to pitanje pokušati ubrzati njegovo rješavanje. Nama su neprihvatljivi argumenti ili tvrdnje da netko nešto ne bi bio spreman vratiti iz ovih ili onih razloga. Tu je ugovor o sukcesiji potpuno jasan.

Kad je riječ o seljenju arhivskog gradiva – sve je potrebno digitalizirati. Tako da nikakve mogućnosti nema da bi bilo tko s tim gradivom na bilo koji način manipulirao. Manipulira se nažalost sada jer je jedan veliki dio gradiva koji je nastao za vrijeme NDH nalazi se u vojnom arhivu Srbije i jako mu je teško pristupiti. Na pitanje ima li nade da se to promijeni, kazala je da ima.

Govoreći o zakonu o audiovizualnim djelatnostima i HAVC-u ministrica je rekla da je proteklih 20 mjeseci ministarstvo radilo na dvije razine – s jedne strane temeljem nalaza državne revizije moji suradnici koje sam ovlastila da vode taj proces zapravo su u suradnji s HAVC-om u cijelosti pratili proces usklađivanja svih postupaka u onom dijelu u kojem su bila uočena neka odstupanja.

Paralelno s tim pripremali smo novi zakon. Osnovni ciljevi su bili učvrtstiti i stabilizirati sustav koji je donio ogromne koristi i hrvatskoj kinematografiji i hhvatskoj kutluri u cjelini i vidljivosti hrvatske kulture.

(HRT)

Hasanbegović ‘napao’ SDP jer nije predao arhivsku građu (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Željko Pervan: Zašto su ambiciozni i polutalentirani ljudi najopasniji?

Objavljeno

na

Objavio

U Podcastu Velebit je gostovao komičar Željko Pervan.

♦ Koliko je Hrvatska lijepa, ali koliko je naša?
♦ Zašto se mladi iseljavaju iz Hervatske?

♦ Hoće li tako ispražnjenu Hrvatsku netko drugi naseliti?
♦ Tko su Apači i Sijuksi u Hrvatskoj?

♦ Koji su planovi Englezića i Niskozemaca?
♦ Zašto je Berlingo u Istri najprodavaniji auto?

♦ Mogu li Hrvati biti direktori svemira?
♦ Je li vlast pala s neba ili su je ljudi izabrali?

♦ Što znači kada čovjek umjesto postignuća bira atrakciju?
♦ Zašto Slovenci više drže do svoje države nego Hrvati?

♦ Zašto se Hrvati s drugim državama sude oko svojega?
♦ Treba li Sloveniji dati pola Savudrijske vale uz određeno obeštećenje?

♦ Je li Orban fašist?
♦ Je li HNS najsposobnija stranka zato što je uvijek tamo gdje treba?

♦ Zašto je ekipa dođoša najopasnija?
♦ Kako se na prisluškivanjima očituje slabost demokracije?

♦ Kako struja utječe na natalitet?
♦ Je li jednakost protuprirodni blud?

♦ Što su političke elite u Hrvatskoj?
♦ Što je u podlozi hrvatskih sportskih uspjeha?

♦ Zašto se ruše spomenici partizanima?
♦ Treba li Ivo Lola Ribar imati spomenik u Zagrebu?

♦ Gdje je 45-e bilo iz šume na posao?
♦ Zašto su pobjednici opasniji od okupatora?

♦ Je li humor nasljedan?

Odgovore na ova i druga pitanja poslušajte u Podcastu Velebit.

 

Željko Pervan: Europska unija je debela laž, horor je pasti pod njihovu kapu

 

 

 

VIDEO! SENZACIONALNI ŽELJKO PERVAN U BUJICI

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Stjepan Lozo: Ideologija i propaganda velikosrpskoga genocida nad Hrvatima – projekt ‘Homogena Srbija’ 1941.

Objavljeno

na

Objavio

Ako postoje ratnici svjetla – a postoje (to su naši hrvatski branitelji) onda postoje i povjesničari svjetla.

To su pak znanstvenici koji po cijenu velikih životnih odricanja ispod debelih naslaga laži koje su širene u vrijeme komunističke Jugoslavije traže i nalaze istinu o povijesti Hrvata.

Jedan od “povjesničara svjetla” je i povjesničar sa splitskom adresom Stjepan Lozo. Nakon dugih 15 godina rudarenja po arhivima objavio je knjigu “Ideologija i propaganda velikosrpskoga genocida nad Hrvatima – projekt ‘Homogena Srbija’ 1941.”

Tek je objavljena a već je podigla popriličnu prašinu jer razotkriva kako su Srbi manipulirali vlastitim zločinima i prebacivali ih na hrvatski narod. Stjepan Lozo gost je Moje Hrvatske.

Emisijom se obilježila i stogodišnjica “Prosinačkih žrtava” – nasilnog i krvavog gušenja protivnika jugounitarizma koji se zbio u Zagrebu 5. prosinca 1918. godine.

“Moju Hrvatsku” uređuje i vodi Nada Prkačin.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari