Pratite nas

Događaji

Nina Obuljen predstavila Zakon o arhivu

Objavljeno

na

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek predstavila je u petak u Zagrebu Nacrt prijedloga Zakona o arhivskom gradivu i arhivima te pozvala svu zainteresiranu javnost da se uključi u javnu raspravu o zakonu koji bi trebao unaprijediti i osuvremeniti sustav zaštite arhivskog gradiva u RH te se na pravi način obračunati s pitanjem suočavanja s prošlošću nedemokratskih društava.

“Ključni se ciljevi odnose na tri važna područja koje uređuje Zakon o arhivima, a to je pitanje transformacije arhivske službe, pitanje dostupnosti arhivskog gradiva i njegovog korištenja, te pitanje osiguranja zakonskog okvira za elektroničku dokumentaciju”, kazala je ministrica iznoseći osnovne elemente nacrta prijedloga Zakona o arhivskom gradivu i arhivima na konferenciji za novinare u Ministarstvu kulture.

Postojeći Zakon, na snazi od 1997. godine, po svim tim trima točkama nedovoljno uređuje stanje te je prilično zastario, napomenula je.

Zakonom se u prvome redu želi postići da javna uprava cjelovito i kvalitetno dokumentira svoju djelatnost te da ta dokumentacija bude dostupna i sačuvana na adekvatan način.

Jedan od ciljeva donošenja zakona je i pitanje suočavanja s prošlošću nedemokratskih društava.

“Želimo da se arhivi otvore i da arhivsko gradivo iz tog razdoblja ima punu dostupnost i to uz punu skrb za dostojanstvo onih koji su bili žrtve tih represivnih režima”, rekla je Obuljen Koržinek.

Zakon iz 1997. nije se posebno odredio prema tom pitanju, a jedan dobar dio problema, posebno onaj koji je potenciran u javnosti vezano uz dostupnost gradiva, nije vezan uz sam zakon već uz određena postupanja koja su bila vezana uz to gradivo, napomenula je.

“Ključno je reći da će se sada, jer očito postoji i volja i potreba, to pitanje što se tiče arhivske djelatnosti jednom zauvijek riješiti. To znači da će zakon, ako bude usvojen u formi u kakvoj je sada, vrlo precizno odrediti uvjete pod kojima se može i kako će se koristiti ta građa, bez ikakvih ograničenja, a onda će biti dalje na onima koji se bave interpretacijom i istraživanjem da s time dalje postupaju”, rekla je.

“Za ministarstvo kulture ključno je da se to pitanje riješi na takav način da arhivisti točno i precizno znaju kako sa građom postupati i kako je napraviti dostupnom”, poručila je ministrica.

Polazne osnove za novi zakon izrađene su još 2008.-2009., a njegovo je uvrštavanje u plan normativnih aktivnost Vlade RH za ovu godinu dio potrebe da se zastarjeli zakoni koji pripadaju korpusu AKM (arhivi, knjižnice, muzeji) usklade sa zahtjevima novog vremena, osobito u svjetlu planiranog velikog projekta digitalizacije arhivsko-knjižničke i muzejske građe, istaknula je nadalje.

Tekst nacrta prijedloga Zakona nalazi se od petka 7. travnja u javnoj raspravi na e-savjetovanju i to u trajanju od trideset radnih dana, nakon čega će u njega biti ugrađene sve prihvatljive primjedbe, te će biti upućen na mišljenje nadležnim resorima.

Ministrica je najavila redovito izvještavanje javnosti o tijeku javne rasprave te održavanje nekoliko okruglih stolova. Cjelovit zakon na prvom bi čitanju mogao biti već prije ljetne stanke, što znači da bi se konačni prijedlog Zakona mogao usvojiti odmah po jesenskom sazivanju Sabora, ocijenila je.

Ukinut opći rok nedostupnosti

Državni tajnik Ivica Poljičak istaknuo je kako je cilj novog Zakona o arhivskom gradivu i arhivima stvoriti sve nužne pretpostavke za suočavanje s izazovima 21. stoljeća, ali i rješavanje dijela neriješenih pitanja koja se odnose na arhivsko gradivo iz prošlog vremena.

“U tom smislu, novi se zakon temelji na trima načelima: načelu cjelovitosti – dakle, da možemo obuhvatiti sve ono što je važno; načelu integriteta – da ne diramo u dio koji se naročito odnosi na arhivsko gradivo iz prošlosti nego idemo za onim što je u tom smislu doista netaknuto i zatečeno; te načelu dostupnosti za koju vidimo da je izazvala u proteklom razdoblju jako puno javne pozornosti”, kazao je Poljičak.

Jedan važan aspekt novoga zakona je brisanje općeg roka nedostupnosti od 30 godina koji je bio na snazi u važećem zakonu, što se u prvom redu odnosi na arhivsko gradivo koje nastaje danas, a koje je sukladno tom zakonu odmah dostupno krajnjim korisnicima, rekao je.

Novim je zakonom jasno definirana i dostupnost arhivskog gradiva koje je nastalo do 31. prosinca 1990., pri čemu je napravljena jasna distinkcija između progonitelja i žrtve.

U tom smislu, podaci u javnom arhivskom gradivu koje je nastalo do toga datuma dostupni su bez ograničenja, ali uz jednu iznimku, koja se odnosi na osobne podatke žrtava, dok se zaštićenim osobnim podacima ne smatraju podaci o obavljanju službenih dužnosti, poslova, utjecaja i ulozi osoba koji su obnašali javne dužnosti, te pripadnika i dužnosnika službi sigurnosti bivšeg totalitarnog komunističkog i nedemokratskog režima, kad je riječ o podacima žrtava, postoje ograničenja.

“Dakle, svi osobni podaci koji se odnose na te osobe potpuno su dostupni javnosti. Međutim, osobni podaci žrtava, kako je predviđeno novim zakonom, nisu na taj način tretirani – ne izjednačavamo žrtvu i progonitelja”, kazao je Poljičak.

Tako su osobni podaci žrtava koje više nisu žive potpuno dostupni, no za dostupnost podataka žrtava progona sigurnosnih službi bivšeg režima potrebna je njihova prethodna suglasnost, pojasnio je, napomenuvši kako je dostupnost zakonom usklađena s hrvatskim i europskim zakonodavstvom.

Unutar godine dana Nacionalni plan razvoja arhivske djelatnosti

Stvari se ipak ne mogu promijeniti preko noći, dodao je, što se u prvome redu odnosi na stvaranje digitalnog arhiva ali i na prikupljanje svakog gradiva nastalog do 1990.

“U tom je smislu zakonom predviđeno da se u roku od godine dana izradi nacionalni plan razvoja arhivske djelatnosti unutar kojega bi se definirale aktivnosti, rokovi, te sredstva kako bi mogli prikupiti elektroničko arhivsko gradivo, izgraditi digitalni arhiv, te preuzeti sve preostalo gradivo nastalo do danas, uključivo i ono nastalo do 31. prosinca 1990.”.

Pomoćnik ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva za arhivske informacijske sustave i međunarodnu suradnju Jozo Ivanović upozorio je kako arhivska služba u Hrvatskoj ne raspolaže digitalnim arhivom, a obavezna je građu moći preuzeti i na pravi je način pohraniti.

Stoga treba posebno pohvaliti što se na ozbiljan način pristupilo odgovornom rješavanju problema ulaganja u arhivsku službu, rekao je. Rad na prijedlogu novog Zakona izraz je spremnosti da se provede prijeko potrebna transformacija arhivske službe, koja “nije jednostavna, trebat će dosta vremena i nije bez troškova”, ocijenio je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Događaji

Predstavljen roman o životu blaženika ‘Viktor Kardinalova pobjeda’

Objavljeno

na

Objavio

Na 121. obljetnicu rođenja blaženog kardinala Alojzija Stepinca 8. svibnja, u 20 sati uz domoljubnu poeziju i bogat glazbeni program u atriju Muzeja grada Šibenika predstavljen je roman o životu blaženika ‘Viktor Kardinalova pobjeda’ autora Marlona Macanovića.

Štolu blaženog kardinala Alojzija Stepinca, koju je koristio tijekom uzništva u Lepoglavi, brižno čuvaju sestre benediktinke Sv. Luce u Šibeniku, te je upriličen posjet samostanskom muzeju prije promocije romana.

Organizatori su Udruga braniteljice Domovinskog rata i Hrvatsko katoličko društvo prosvjetnih djelatnika ‘Biskup Srećko Badurina’. Roman je predstavio ugledni šibenski odvjetnik Branimir Zmijanović. Moderator događanja ujedno i predstavnica Udruge braniteljice Domovinskog rata je dr.sc. Ljiljana Zmijanović. Stihove iz pjesmarice ‘Glasovi vječnosti’, autora Hrvoja Horvata, hrvatskog branitelja, čitala je Ljiljana Zmijanović i Viktorija Lokas. Stihove iz pjesmarice ‘Ja se ne bojim’ mlade autorice Lucije Zmijanović čitala je učenica Lucija Kulić. U glazbenom djelu nastupili su profesori i učenici Glazbene škole Ivana Lukačića iz Šibenika; profesorica, pijanistica Gordana Pavić, i mezzosopranistica Nera Gojanović, te nagrađivani učenici Tedi Trkulja klavirskom izvedbom Frederic Chopin: Impromptu op.29 u As-duru, te Lovre Tunuković izvedbom na violončelu S. Saens: Labud. Narodni ples Perlipaja izveo je na klaviru učenik Jakov Zmijanović.

Mladi šibenski pijanist Tedi Trkulja, učenik je srednje glazbene škole Ivana Lukačića u klasi profesorice Mirjane Erceg Runjić. Ove godine je osvojio više nagrada: U Opatiji prvu nagradu, a u Zagrebu drugu nagradu u kategoriji dua zajedno s violončelisticom Ninom Luciom Perinom, te u Dubrovniku kao solist prvu nagradu.

Dr.sc. Ljiljana Zmijanović uvodno je naglasila  odlike Stepinčeva karaktera kod hrvatskih branitelja: „U ljubavi prema svom narodu hrvatski branitelji nisu se dali ni od koga natkriliti, upravo kako je to za sebe napisao blaženik izričući svoju ljubav prema hrvatskom narodu. Stoga ovo zajedništvo večeras, simbola križa i mača, vjere i pouzdanja. Stepinčevo mučeništvo se nastavlja i danas. Na nama je odgovornost da se u ljubavi prema Stepinčevoj svetosti ne damo se ni od koga natkriliti. To je istinska snaga hrvatskog naroda.“

Branimir Zmijanović započeo je uvodnu riječ mišlju blaženog kardinala „Kad vam otmu sve, ostat će vam dvije ruke, sklopite ih na molitvu pa ćete onda biti najjači“. Naš hrvatski narod dao je mnoge velikane, svjetovne i duhovne, a naš blaženi kardinal Alojzije Viktor Stepinac nesumnjivo spada u najveće i najznačajnije velikane našeg naroda. Djelo koje večeras predstavljamo jedno je u nizu i doprinos borbi za istinu o blaženom kardinalu Stepincu, istinskom pobjedniku svjetla nad tamom.“

Čitane pjesme literarnog dijela programa:

Neću vas zaboraviti

Sretan sam, što sam u Gromovima bio,

S vama herojima, u ratu dane provodio,

Divio se vašem junaštvu i hrabrosti,

Proživio s vama najljepše dane mladosti.

Bogu hvala, što sam vas upoznao,

Prijatelje poput braće imao.

Ostat ćete zauvijek u srcu mom,

Sreća je zvati se Grom.

Bog nek’ Vas blagoslovi,

Daruje sretniji život novi,

Puno sreće i zdravlja

Manje tuge, a više slavlja!

Hrvoje Horvat Hrki

 

Skijanje

Skijam na stazi svjetskog kupa

Jurim niz crnu stazu Nockalma

Moja pluća vole Austriju

Moje srce voli Hrvatsku.

Lucija Zmijanović

 

Predstavljen je autor gospodin Marlon Macanović, magistar prava iz Splita, rođen u Splitu 1974. godine, suprug i otac četvero djece. U struci je radio kao pravnik, a autor je 40 znanstvenih i stručnih radova objavljenih u eminentnim edicijama, član je povjerenstva za zaštitu prava pacijenata, a pružao je i besplatnu pravnu pomoć obiteljima slabijeg imovnog stanja pri savjetovalištu Gospe od zdravlja u Splitu. Aktivni je vjernik, te se bavi aktualnim temama legislative iz područja obiteljsko pravne tematike.

Riječ je o romanu o životu kardinala Alojzija Stepinca. U svjetlu činjenica da su prošle godine proslavljene dvije velike obljetnice vezane za blaženog kardinala Stepinca, 120. godišnjicu rođenja i 20. godišnjicu beatifikacije autor je u tome pronašao motiv za pisanje knjige. Dodatni razlog, kako kazuje u svojem predstavljanju, su svete uspomene na bl. Stepinca kao predmeta autorova vjerničkog divljenja oduvijek, ali i stručno-znanstvenog interesa. Knjiga ima 232 stranice i strukturirana je u tri djela i to Brezarić,1898.-Zagreb,1945; Zagreb, 1946.-Lepoglava, 5. 12. 1951.; Krašić, 5. 12. 1951.-Krašić, 10. 2. 1960. te Epilog u kojem se pojašnjavaju zbivanja nakon kardinalove smrti i tijek kauze za proglašenje svetim, uz navođenje dodatnih podataka o bl. dr. Ivanu Merzu, Službenici Božjoj Marici Stanković, Sluzi Božjemu fra Aleksi Benigaru, Sluzi Božjemu Franji Kuhariću te velečasnom Josipu Vranekoviću.

“Svetački lik Alojzija Stepinca nam ukazuje na poželjni smjer djelovanja i držanja prema ovozemaljskim stvarnostima. Znao je da duhovne plodove donosi potpuna predanost jer ona ima snagu autentičnog kršćanstva. Takva predanost plijeni pažnju drugih i potiče ih na nasljedovanje Kristova nauka. Trebaju nam vodeći ljudi na svim razinama koji će imati odlike njegova karaktera, a koji je svojom nepomućenom vjerom i neugaslom nadom, utjecao na mnoge svjedočeći evanđeoske istine u punini. Ukratko rečeno, treba nam Stepinčeva Hrvatska“, istaknuo je autor Marlom Macanović  u svojem predstavljanju.

Cjelokupni doprinos svih sudionika programa je ‘pro bono publico’.

Dr.sc. Ljiljana Zmijanović

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Marija Bistrica: Vatrogasci obilježili blagdan sv. Florijana

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U povodu obilježavanja blagdana sv. Florijana zaštitnika vatrogasaca, Hrvatska vatrogasna zajednica održala je u subotu u Mariji Bistrici svečanu sjednicu, a ministar unutarnjih poslova Davor Božinović tom se prigodom prisjetio svih koji su sebe ugradili u taj sustav koji u Hrvatskoj postoji oko 150 godina te ustvrdio da je to jedan od brandova po kojemu smo poznati i izvan naših granica.

“Zadaća Vlade je da pomaže u unaprjeđivanja tog sustava, a aktivnosti i razgovori oko toga počeli nakon velikih požara 2017.”, rekao je ministar Božinović.

Odlučili su, kazao je, sve žurne službe povezati u koordinaciju da bi ih se moglo koristiti na najdjelotvorniji način u slučaju velikih katastrofa. “Vatrogasci kao najjača, najbrojnija organizacija u svemu tome imaju posebno mjesto”, istaknuo je resorni ministar najavljujući kako će se, zakonskim izmjenama, omogućiti od početka iduće godine da konačno vatrogasci upravljaju vatrogastvom.

Naglasio je i kako će se EU, u godinama koje dolaze, posebice baviti pitanjima vatrogastva, a siguran je i kako će zbog toga proračunski dio koji se odvaja za zaštitu i spašavanje biti višestruko povećan.

Rekao je kako je i dosad na toj stavci bilo dosta sredstava te izrazio zadovoljstvo što je njegovo ministarstvo osiguralo značajan dio za vatrogasce ali i ostale žurne službe.

“Samo prošle godine smo povukli 38 milijuna eura bespovratnih sredstava za vatrogastvo, te nabavili nova vatrogasna vozila i radio telekomunikacijsku opremu za kompletnu vatrogasni službu, HGSS i druge žurne službe. Naša ambicija je vama – hrvatskim vatrogascima i svima koji sudjeluju u zaštiti i spašavanju osigurati najbolji moguću opremu”, poručio je ministar Božinović.

Sanader: 60 tisuća operativnih vatrogasaca predstavlja snagu i sigurnost za građane

Predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader kazao je kako 60 tisuća operativnih vatrogasaca predstavlja snagu, ali i sigurnost za građane. Zadovoljan je, kaže i jer je nakon 100 godina Hrvatska vatrogasna zajednica postala nadležna za vatrogastvo.

“Moram reći da su pregovori trajali godinu dana s ministrom, a kod njega smo naišli na razumijevanje i u ovoj prijelaznoj godini donijet će se novi Zakon o vatrogastvu kako bi iduće godine HVZ postala središnji državni ured za vatrogastvo”, izjavio je Sanader.

Hrvatski vatrogasci su, kazao je, spremni i za požarnu sezonu koja je pred nama, a zahvalio je i svim institucijama koje im pružaju pomoć i suradnju.

Na učinjenom za hrvatsko vatrogastvo ministru je zahvalio i glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković.

“Hrvatsko vatrogastvo uz suradnju sa svim drugim službama provest će program i zaštitit ćemo sve naše građane. Ističemo i nabavku opreme preko Ministarstva poljoprivrede, ali i proces nabavke kamiona preko Ministarstva unutarnjih poslova što će sigurno povećati operativnu spremnost i mobilnost vatrogasnih postrojbi” kazao je Tucaković.

Župan Željko Kolar naglasio je da su vatrogasci u Krapinsko-zagorskoj županiji prva snaga na koju se on, kao župan, može osloniti i koji prvi mogu reagirati. Za vatrogastvo u Zagorju kazao je da to nije samo posao nego stil života.

Priznanja zaslužnima

Svečanost vatrogasaca bila je i prigoda za dodjelu priznanja za Najpothvat u vatrogastvu za 2018. godinu. Tako su brončanu plaketu dobili vatrogasci iz DVD-ova Kerestinec, Strmec, Sveta Nedelja i Rakitje, srebrnu plaketu vatrogasci JVP-a Grada Rijeke, a zlatnu vatrogsci dobrovoljnog vatrogasnog društva Rogoznica i Javne vatrogasna postrojba Grada Šibenika za sudjelovanje u spašavanju turskog broda Haksa.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati