Pratite nas

Događaji

Nina Obuljen predstavila Zakon o arhivu

Objavljeno

na

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek predstavila je u petak u Zagrebu Nacrt prijedloga Zakona o arhivskom gradivu i arhivima te pozvala svu zainteresiranu javnost da se uključi u javnu raspravu o zakonu koji bi trebao unaprijediti i osuvremeniti sustav zaštite arhivskog gradiva u RH te se na pravi način obračunati s pitanjem suočavanja s prošlošću nedemokratskih društava.

“Ključni se ciljevi odnose na tri važna područja koje uređuje Zakon o arhivima, a to je pitanje transformacije arhivske službe, pitanje dostupnosti arhivskog gradiva i njegovog korištenja, te pitanje osiguranja zakonskog okvira za elektroničku dokumentaciju”, kazala je ministrica iznoseći osnovne elemente nacrta prijedloga Zakona o arhivskom gradivu i arhivima na konferenciji za novinare u Ministarstvu kulture.

Postojeći Zakon, na snazi od 1997. godine, po svim tim trima točkama nedovoljno uređuje stanje te je prilično zastario, napomenula je.

Zakonom se u prvome redu želi postići da javna uprava cjelovito i kvalitetno dokumentira svoju djelatnost te da ta dokumentacija bude dostupna i sačuvana na adekvatan način.

Jedan od ciljeva donošenja zakona je i pitanje suočavanja s prošlošću nedemokratskih društava.

“Želimo da se arhivi otvore i da arhivsko gradivo iz tog razdoblja ima punu dostupnost i to uz punu skrb za dostojanstvo onih koji su bili žrtve tih represivnih režima”, rekla je Obuljen Koržinek.

Zakon iz 1997. nije se posebno odredio prema tom pitanju, a jedan dobar dio problema, posebno onaj koji je potenciran u javnosti vezano uz dostupnost gradiva, nije vezan uz sam zakon već uz određena postupanja koja su bila vezana uz to gradivo, napomenula je.

“Ključno je reći da će se sada, jer očito postoji i volja i potreba, to pitanje što se tiče arhivske djelatnosti jednom zauvijek riješiti. To znači da će zakon, ako bude usvojen u formi u kakvoj je sada, vrlo precizno odrediti uvjete pod kojima se može i kako će se koristiti ta građa, bez ikakvih ograničenja, a onda će biti dalje na onima koji se bave interpretacijom i istraživanjem da s time dalje postupaju”, rekla je.

“Za ministarstvo kulture ključno je da se to pitanje riješi na takav način da arhivisti točno i precizno znaju kako sa građom postupati i kako je napraviti dostupnom”, poručila je ministrica.

Polazne osnove za novi zakon izrađene su još 2008.-2009., a njegovo je uvrštavanje u plan normativnih aktivnost Vlade RH za ovu godinu dio potrebe da se zastarjeli zakoni koji pripadaju korpusu AKM (arhivi, knjižnice, muzeji) usklade sa zahtjevima novog vremena, osobito u svjetlu planiranog velikog projekta digitalizacije arhivsko-knjižničke i muzejske građe, istaknula je nadalje.

Tekst nacrta prijedloga Zakona nalazi se od petka 7. travnja u javnoj raspravi na e-savjetovanju i to u trajanju od trideset radnih dana, nakon čega će u njega biti ugrađene sve prihvatljive primjedbe, te će biti upućen na mišljenje nadležnim resorima.

Ministrica je najavila redovito izvještavanje javnosti o tijeku javne rasprave te održavanje nekoliko okruglih stolova. Cjelovit zakon na prvom bi čitanju mogao biti već prije ljetne stanke, što znači da bi se konačni prijedlog Zakona mogao usvojiti odmah po jesenskom sazivanju Sabora, ocijenila je.

Ukinut opći rok nedostupnosti

Državni tajnik Ivica Poljičak istaknuo je kako je cilj novog Zakona o arhivskom gradivu i arhivima stvoriti sve nužne pretpostavke za suočavanje s izazovima 21. stoljeća, ali i rješavanje dijela neriješenih pitanja koja se odnose na arhivsko gradivo iz prošlog vremena.

“U tom smislu, novi se zakon temelji na trima načelima: načelu cjelovitosti – dakle, da možemo obuhvatiti sve ono što je važno; načelu integriteta – da ne diramo u dio koji se naročito odnosi na arhivsko gradivo iz prošlosti nego idemo za onim što je u tom smislu doista netaknuto i zatečeno; te načelu dostupnosti za koju vidimo da je izazvala u proteklom razdoblju jako puno javne pozornosti”, kazao je Poljičak.

Jedan važan aspekt novoga zakona je brisanje općeg roka nedostupnosti od 30 godina koji je bio na snazi u važećem zakonu, što se u prvom redu odnosi na arhivsko gradivo koje nastaje danas, a koje je sukladno tom zakonu odmah dostupno krajnjim korisnicima, rekao je.

Novim je zakonom jasno definirana i dostupnost arhivskog gradiva koje je nastalo do 31. prosinca 1990., pri čemu je napravljena jasna distinkcija između progonitelja i žrtve.

U tom smislu, podaci u javnom arhivskom gradivu koje je nastalo do toga datuma dostupni su bez ograničenja, ali uz jednu iznimku, koja se odnosi na osobne podatke žrtava, dok se zaštićenim osobnim podacima ne smatraju podaci o obavljanju službenih dužnosti, poslova, utjecaja i ulozi osoba koji su obnašali javne dužnosti, te pripadnika i dužnosnika službi sigurnosti bivšeg totalitarnog komunističkog i nedemokratskog režima, kad je riječ o podacima žrtava, postoje ograničenja.

“Dakle, svi osobni podaci koji se odnose na te osobe potpuno su dostupni javnosti. Međutim, osobni podaci žrtava, kako je predviđeno novim zakonom, nisu na taj način tretirani – ne izjednačavamo žrtvu i progonitelja”, kazao je Poljičak.

Tako su osobni podaci žrtava koje više nisu žive potpuno dostupni, no za dostupnost podataka žrtava progona sigurnosnih službi bivšeg režima potrebna je njihova prethodna suglasnost, pojasnio je, napomenuvši kako je dostupnost zakonom usklađena s hrvatskim i europskim zakonodavstvom.

Unutar godine dana Nacionalni plan razvoja arhivske djelatnosti

Stvari se ipak ne mogu promijeniti preko noći, dodao je, što se u prvome redu odnosi na stvaranje digitalnog arhiva ali i na prikupljanje svakog gradiva nastalog do 1990.

“U tom je smislu zakonom predviđeno da se u roku od godine dana izradi nacionalni plan razvoja arhivske djelatnosti unutar kojega bi se definirale aktivnosti, rokovi, te sredstva kako bi mogli prikupiti elektroničko arhivsko gradivo, izgraditi digitalni arhiv, te preuzeti sve preostalo gradivo nastalo do danas, uključivo i ono nastalo do 31. prosinca 1990.”.

Pomoćnik ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva za arhivske informacijske sustave i međunarodnu suradnju Jozo Ivanović upozorio je kako arhivska služba u Hrvatskoj ne raspolaže digitalnim arhivom, a obavezna je građu moći preuzeti i na pravi je način pohraniti.

Stoga treba posebno pohvaliti što se na ozbiljan način pristupilo odgovornom rješavanju problema ulaganja u arhivsku službu, rekao je. Rad na prijedlogu novog Zakona izraz je spremnosti da se provede prijeko potrebna transformacija arhivske službe, koja “nije jednostavna, trebat će dosta vremena i nije bez troškova”, ocijenio je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Događaji

Svečano obilježena 27. obljetnica HRZ-a

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / T. Brandt

U vojarni Pukovnik Mirko Vukušić u Zemuniku u srijedu, 12. prosinca 2018. održana je središnja svečanost obilježavanja 27. obljetnice utemeljenja Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ-a).

Središnjoj svečanosti nazočili su izaslanik predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga RH i predsjednika Vlade RH potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Damir Krstičević, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora zadarski župan Božidar Longin, zapovjednik HRZ-a brigadni general Mato Mikić, predstavnici ustrojbenih cjelina MORH-a i OS RH, udruga proisteklih iz Domovinskog rata, diplomatskog i vojno-diplomatskog zbora, lokalnih vlasti, bivši zapovjednici i djelatnici HRZ-a, obitelji poginulih pripadnika HRZ-a i drugi. U sklopu svečanosti službeno je predstavljen remontirani helikopter Mi-171 Sh.

Čestitavši svim pripadnicima HRZ-a obljetnicu osnutka izaslanik predsjednice RH i vrhovne zapovjednice OS RH i predsjednika Vlade RH ministar Krstičević prisjetio se svih hrvatskih zrakoplovaca koji su u danima Domovinskog rata dali nemjerljiv doprinos uspjesima i pobjedama Hrvatske vojske, a osvrnuo se i na teške početke ratnog zrakoplovstva. Ministar Krstičević u svom je obraćanju naveo i kako se Hrvatska vojska u posljednje dvije godine sustavno obnavlja i jača što uključuje i nabavu nove opreme, a posebno je istaknuo preuzimanje prvog remontiranog helikoptera.

“Danas je značajan dan za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo! Osim svečanosti proslave dana danas preuzimamo novi remontirani helikopter Mi-171 Sh. Iz poštovanja prema doprinosu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u stvaranju hrvatske države, pokrenuti su projekti sustavnog opremanja novim sredstvima i opremom ove zahtjevne grane pobjedničke Hrvatske vojske. Država koja nije u stanju štititi svoje nebo ne može biti sigurna ni u svoju budućnost”, rekao je ministar Krstičević. Podsjetivši kako su u sastav HRZ-a već ušli helikopteri Kiowa Warrior, a dolaze i moćni američki helikopteri “Crni Jastreb”, ministar Krstičević je zaključio:“Kao pouzdana i vjerodostojna članica NATO saveza, prelazak na zapadnu tehnologiju je jedini mogući i ispravni put”.

Načelnik Glavnog stožera OS RH general Šundov u prigodnom obraćanju prisjetio se kako se HRZ tijekom Domovinskog rata stvaralo gotovo ni iz čega, a herojskim djelovanjima iz sportskih i poljoprivrednih aviona, kao i odvažnim preletima zrakoplova na slobodni hrvatski teritorij, naši su piloti dizali moral naših branitelja i održavali vjeru u pobjedu. General Šundov istaknuo je kako je dobro opremljena i obučena vojska jamac sigurnosti i slobode te se stoga moderniziraju i opremaju sve grane Hrvatske vojske.

“Svjedoci smo napora koje naša država ulaže kako bi u složenim gospodarskim prilikama modernizirala i opremila svoju Hrvatsku vojsku. Iskreno vjerujem da će se taj trend održati i da ćemo i narednim godinama nastaviti modernizirati naše zrakoplovstvo. Uz proces modernizacije planiran u ostalim granama Oružanih snaga slobodno možemo reći da stvaramo vojsku za 21. stoljeće”, zaključio je načelnik Glavnog stožera OS RH.

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora zadarski župan Božidar Longin istaknuo je nemjerljiv doprinos HRZ-a u Domovinskom ratu te njegovu današnju ulogu: “Danas, u mirnodopskim uvjetima čuvari hrvatskog neba obavljaju mnoge zadaće i važna su karika u sustavu domovinske sigurnosti”.

Zapovjednik HRZ-a brigadni general Mikić u svom je govoru naglasio kako je HRZ, prošavši kroz nekoliko faza transformacije i preustroja, izraslo u moderno zrakoplovstvo u potpunosti sposobno i spremno ispunjavati svoje Ustavom i zakonom predviđene zadaće i misije.

“Danas sustavno provodimo nadzor i zaštitu zračnog prostora, pružamo potporu provedbi zadaća Obalne straže i obuci ostalih grana Oružanih snaga, sudjelujemo u operacijama potpore miru, provodimo zadaće hitnog zračnog medicinskog prijevoza, traganja i spašavanja, gašenja požara iz zraka i dajemo potporu civilnim institucijama u Republici Hrvatskoj”, rekao je general Mikić. Zapovjednik HRZ-a istaknuo je kako već samo već 27 godina školujemo vlastiti pilotski kadar, a u pripremi su i novi programi koji će osigurati dovoljan broj mladih pilota za nove višenamjenske borbene avione.

Po završetku svečanosti održana je prezentacija o remontu helikoptera Mi-171 Sh, a uzvanici su potom obišli taktičko-tehnički zbor HRZ-a. Održan je i atraktivan prigodan letački program u kojem je sudjelovao i remontirani helikopter. Nakon leta pilot bojnik Dubravko Radić izjavio je kako je u potrojbu vraćeno „moćno sredstvo” te da će se koristiti za zadaće unutar Oružanih snaga, ali i za potporu civilnim institucijama.

“Remont je napravljen odlično i nemamo nikakvih zamjerki”.

U sklopu obilježavanja obljetnice u ponedjeljak 10. prosinca položeni su vijenci i zapaljene svijeće na Gradskom groblju Mirogoj u Zagrebu, dok je u utorak 11. prosinca služena sveta misa zadušnica za poginule i umrle hrvatske branitelje u Crkvi Svetog Šime u Zadru koju je predvodio vojni kapelan Ivo Topalović.

Također, u ponedjeljak, 10. prosinca 2018. izaslanstvo HRZ-a položilo je vijence i zaplilo svijeće na grobu generala zbora Imre Agotića i kod središnjeg križa na gradskom groblju Mirogoj.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Zavičajna zajednica ‘Široki Brijeg’ u Zagrebu obilježila 25. obljetnicu održavanja tradicionalne ‘Širokobriješke večeri’.

Objavljeno

na

Objavio

U petak, 7. prosinca 2018. u prepunoj dvorani restorana Gastro Globus održana je, u organizaciji Zavičajne zajednice Široki Brijeg u Zagrebu,  još jedna tradicionalna Širokobriješka večer u Zagrebu  koja je okupila  preko 700 gostiju.

Jubilarno – 25. – druženje Širokobriježanki i Širokobriježana te prijatelja Širokog Brijega okupilo je i brojne uglednike iz društvenog, političkog, gospodarskog, sportskog i kulturnog života dviju domovina hrvatskog naroda – Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Večer su uveličali: Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske, Zdravka Bušić, izaslanica Andreja Plenkovića, predsjednika hrvatske vlade, Žana Ćorić, izaslanica Zvonka Milasa, državnog tajnika  Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, Mato Kraljević, izaslanik Milana Bandića, gradonačelnika grada Zagreba, Zdenko Ćosić, izaslanik Dragana Čovića, predsjednika HNS a i HDZ a BiH, Miro Kraljević, gradonačelnik Širokog Brijega. Na večeri su bili i Zlatko Dalić, izbornik osvajača svjetskog srebra u nogometu, Anđelo Kvesić, osvajač bronce na Svjetskoj karate ligi i brat osvajača svjetskog zlata u karateu – Ivana Kvesića te prof.dr.sc. Eduard Galić, sveučilišni profesor i poznati hrvatski kardiolog.

Pozdravljajući okupljene dr.Zdenko Kraljević,  predsjednik Zavičajne zajednice Široki Brijeg u Zagrebu naglasio je važnost njegovanja i čuvanja svoje baštine, svog identiteta. „Uz zadržavanje trajne veze sa zavičajem, upravo to je i cilj održavanja ovih naših druženja“ – rekao je.

Marko Ćavar, jedan od prvih predsjednika Širokobriješke zajednice u Zagrebu podsjetio je nazočne na početke rada zajednice te projekte koje je zajednica završila: obnovu zgrade gimnazije na Širokom Brijegu, izgradnja spomenika dr. Franji Tuđmanu, prvom hrvatskom predsjedniku i Gojku Šušku, ratnom ministru obrane  u Širokom Brijegu, koji su bili redoviti gosti na svim Širokobriješkim večerima. „ Nastavljamo graditi mostove između Širokog Brijega i Zagreba, naša dva zavičaja“ – poručio je.

„Uvijek mi je posebno zadovljstvo biti s vama“- poručila je predsjednica Kolinda te naglasila važnost zajedništva u ostvarivanju bitnih ciljeva za hrvatkih narod kako u RH tako i u BiH.  „To što Širkobriješka zajednice pomaže Hrvate u entitetu Republika Srpska i obnovu katličke crkve u Bijeljeni  pravi je pokazatelj zajedništva hrvatskog naroda “ rekla je predsjednica koja je Mati Buliću, pomogla i zapjevala s njim njegovu poznatu pjesmu uz koju su snažno vezani svi Širokobriježani „Domu mom“.

I ova svečana 25. Širokobriješka večer je, kao i godinama prije, imala humanitarni karakter. Po prvi put,  dio humanitarnog prihoda će ići izvan Širokog Brijega – u obnovu župne crkve Prečistog Srca Marijina u Bijeljini, koja je, poput brojnih Hrvata tog kraja, u proteklom ratu teško stradala.  Crkva je zbog povijesne i arhitektonske vrijednosti,  2015.godine proglašena i nacionalnim kulturnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Na ovaj način,  Zavičajna zajednica  Široki Brijeg, uz konkretnu  potporu šalje i poruku Hrvatima u ovom dijelu BiH da nisu sami a ponajmanje da su zaboravljeni.

Vlč. Andrej Lukanović zahvalio je Zavičajnoj zajednici Široki Brijeg na potpori te izrazio uvjerenje kako će crkva Prečistog srca Marijina u Bijeljini, čija je obnova u tijeku,  ubrzo zasjati u svojoj punoj ljepoti na radost i ponos preostalih 100 katolika koliko ih je ostalo u Bijeljini nakon proteklog rata.

Jubilarnu svečanost – 25. Širokobriješku večer, izvedbama gange i bećarca ulješali su  kulturno umjetničko društvo „Brda“iz Izbična, te širokobriješki studenti u Zagrebu koji su otplesali hrvatske tradiconalne plesove linđo i trusu.

Za zabavu do jutra pobrinuo se Mate Bulić, dugogodišnji prijatelj zajednice i Širokog Brijega uz pratnju benda Delta.

Zavičajna zajednica Široki Brijeg u Zagrebu i ove je godine osigurala brojne vrijedne nagrade za tradicionalnu tombolu.

Zavičajna zajednica Široki Brijeg u Zagrebu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari