Pratite nas

Razgovor

Nino Raspudić: Cilj bošnjačke politike je Federacija BiH kao bošnjački entitet i dvoentitetska srpsko-bošnjačka BiH

Objavljeno

na

Filozof i publicist Nino Raspudić bio je gost Pressinga sa Amirom Zukićem na N1.

Zukić je na početku emisije Raspudića nazvao “hrvatskim radikalom”, o čemu je gost Pressinga rekao kako on nije sklon radikalizmu.

“Radikalizam dolazi od latinskog, što znači korijen, dakle radikali su oni koji imaju nekakva korjenita, gruba tvrda, rješenja, koji misle da se može popraviti svijet velikim zahvatima, što je u suprotnosti od onoga što me naučilo životno iskustvo, a to je da mi živimo u složenom društvu, u društvu u kome imamo različite interese. Sebe bih mogao ideološki definirati kao umjerenog konzervativca koji je nesklon bilo kakvim prevelikim društvenim eksperimentima i promjenama ako za njih nema racionalnog objašnjenja. Daleko sam od bilo kakvog radikalizma, a što znači nacionalizam? Nacionalizam nema smisla tamo gdje je napravljena nacionalna država. Nacionalizam mogu podržati samo tamo gdje je nacionalni identitet ugrožen”, istakao je Raspudić za N1.

Gost Pressinga je bio predvodnik urbanog pokreta u Mostaru, i tada je bio miljenik sarajevskih medija, a danas se okomio na sarajevske medije.

“Ja sam u gradu Sarajevu radio par godina emisiju Refleks u kojoj mislim da smo pokazali kakav bi bio prularistički pristup i u javnom mediju koji nažalost to nema. Dovoljno vam je pogledati sramotno izvještavanje, to jest neizvještavanje Federalne televizije oko toga ko je osvojio prvenstvo u nogometu u BiH, koju minutažu je dobila titula Zrinjskog i na kakav način. Dakle, ja sam ponosan na grad Mostar i na sve njegove probleme i na taj Zrinjski u kojem bez problema ljubimac navijača može biti i Bilbija i Mešanović takvi kakvi jesu i ti momci kojima nije problem da igraju u klubu koji ima prefiks hrvatski. Moja vizija BiH je bila takva gdje jedni drugima nećemo smetati, gdje jedni drugima nećemo nametati političke predstavnike. Moj aktivizam u Mostaru je počeo kada smo imali pat poziciju u vrijeme tri sukobljene i zaglavljene nacionalne politike. Tad smo podigli spomenik Bruceu Leeju kako bismo podsjetili da postoje neke stvari koje su zajedničke i ja iza toga stojim i dan-danas. Ako pitate šta se dogodilo u međuvremenu, reći ću vam da se dogodio izbor Željka Komšića. Dakle, nakon prvog izbora Željka Komšića, ta situacija prestaje biti situacija neke tri nacionalne elite koje su u biti dobro surađivale, a kao bile sukobljene, i postaje situacija u kojoj narod kojem pripadam se našao grubo politički zgažen. U toj situaciji u kojoj službena politika HDZ-a BiH nije radila gotovo ništa, gdje predstavnici dijaspore se nisu oglašavali i govorio sam istinu o toj situaciji. Ne mislim ni da sam se radikalizirao niti postao nacionalist već jednostavno su se stvari u BiH od prvog nametnutog izbora Željka Komšića drastično promijenile”, naveo je Raspudić.

“Tragično je da su danas međunacionalni odnosi u BiH gori nego u prvim poratnim godinama”

Na pitanje šta je uzrok loših odnosa između službenog Zagreba i Sarajeva  je odgovorio: “Hrvatska politika je nažalost pasivno promatrala procese koji su se dešavali u BiH nakon 2000. godine. Mi svi imamo sjećanje na ono što se događalo poslije rata – ’96. ’97. ’98. godine, na vrijeme nakon rata i patnje koje su bile na sve tri strane.

Postignut je kompromis prvo u Washingtonu pa u Dejtonu i BiH je počela postepeno zaživljavati. Stvari su išle nabolje, međutim procesi nakon 2000, tu prije svega mislim na međunarodnu zajednicu koja je nametnutom izmjenom izbornog zakona, asistirala jednoj pogubnoj politici, a u ovom slučaju je to bila bošnjačka unitaristička politika. Dakle, jedan nacionalizam pod krinkom tobože građanske politike, je generirala zajedno sa srpskom separatističkom. Neko je to dobro definirao: to je bošnjačka baza, bosanska gradnja i građanska fasada. Dakle, konstitutivni narodi su ustavne kategorije, to je nešto što leži u temelju BiH i to nije nešto što je izmišljeno u Dejtonu niti ’90. godine, nego ako pogledate i u ZAVNOBiH-u imamo da BiH nije ni srpska ni muslimanska ni hrvatska nego i srpska i hrvatska i muslimanska. Rušitelj država je neko ko ruši ustavne kategorije te države. Došli smo u situaciju da su danas međunacionalni odnosi u BiH gori nego u prvim poratnim godinama, što je tragično”.

O tome da li u istu ravan stavlja SDA i multietničke stranke je rekao: “Ne bih stavio u istu ravan jer politika koja gleda interese svoje nacije na isti način na koji radi HDZ BiH i SNSD, to bi mogli nazvati nacionalističkom, a ove druge stranke, odnosno politiku ljevice, bismo mogli nazvati šovinističkom politikom, jer šovinist je onaj koji smatra da vi nemate pravo odabrati svoje predstavnike, dakle konzumirati konstitutivnost koja vam je ustavna kategorija, nego će oni to učiniti za vas. Žalosno je što u većem dijelu sarajevske javnosti još uvijek nema svijesti što se učinilo nametnutim izborom Željka Komšića i koliko je taj izbor unazadio međunacionalne odnose u BiH i koliko je dao argumenata srpskom separatizmu da kaže ‘evo vidite kako su prošli Hrvati u toj Federaciji koja je trebala biti kao ogledni primjerak da se isplate te centripetalne tendencije’. Dakle, ako poklapaju ovako Hrvate, što će činiti nama, mi smo sljedeći. Tu vidim osnovni problem negativnih tendencija od 2000. godine pa nadalje a svemu tome je asistirala i međunarodna zajednica”.

Publicist Nino Raspudić o “trećem entitetu”

“Imamo odluku Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića koja se tiče izbora u Dom naroda. Ako je vitalni interes bošnjačkog naroda to da Hrvati ne mogu izabrati svoje političke predstavnike onda stvarno imamo dugoročni problem, ili ako je vitalni interes protiv kanala na hrvatskom jeziku. Ono što mene sablažnjuje je njena nepametnost. Jel’ netko misli da moj otac ako nema kanal na hrvatskom jeziku da će gledati samo Federalnu televiziju i da će za deset godina postati Bosanac katolik, a ne Hrvat Hercegovac? Pa on ima sto kanala. Ne mogu shvatiti kratkovidnost te politike. U čemu je problem da Hrvati imaju kanal na svome jeziku?”.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik govori da je Sarajevo Teheran, a da li i on smatra isto, je istakao: “Sarajevo nije jednostavna sredina. U Teheranu nisam bio, ali je 20 puta veći od Sarajeva i bio je središte perzijske civilizacije. Kada se govori o hrvatskoj politici, ona se povezuje s Miloradom Dodikom. Pravo Čovića i Dodika je da budu prijatelji kao što je političko pravo bilo bošnjačke politike da svog partnera nađe u SDS-u kojeg je osnovao Radovan Karadžić i koja je vodila RS za vrijeme rata. Dakle, kako nekome može biti partner Karadžićev SDS a nekome veliki krimen zašto je našao trenutno političko savezništvo sa Miloradom Dodikom. Tu odbacujem bilo kakav moralni krimen političke suradnje s Dodikom. Mislim da političke stranke imaju pravo raditi koalicije s bilo kim”.

Raspudić je u Pressingu istakao i kako je hvalio poteze Zorana Milanovića, a komentarisao je i njegovu izjavu da je BiH “big shit” te je kazao da ne bi koristio vulgarne izraze kao Milanović ali da jeste zemlja koja nije uzor.

Na pitanje šta znači biti nacionalist je odgovorio: “Ja nisam birao identitet unutar kojeg naroda sam se rodio. Dok mi netko ne dira nacionalni identitet, i ne predstavlja problem. Ja sam i profesor ali ne hodam s majicom na kojoj piše da sam profesor, no ako mi kažu da profesori imaju puno godišnjeg odmora, onda naravno da ću to braniti”.

Raspudić je ponovo govorio o Željku Komšiću kada je bio hrvatski član Predsjedništva BiH te kazao kako je konstitutivnost naroda da odlučuje sam od sebe, a da je to iskorišteno na jedan zlonamjeran način.

“Ljudi su po zakonu i u konc-logore slani. Radi se o protuustavnom činu svjesne političke volje. Prvi put kad su ga kandidovali su i mogli misliti ‘možda ga i Hrvati prepoznaju pa dobije legitimitet predstavljati Hrvate’ ali drugi put kad su ga kandidirali bilo je svjesno da se ide u brutalnu prevaru, nametanje volje čitavom narodu”, naveo je za N1.

“U BiH se može lijepo živjeti”

O tome zašto često spominje “sarajevsku čaršiju” u koji je problem u tome je kazao: “Ne govorim o sarajevskoj čaršiji već o dominantnoj sarajevskoj politici. Mislim da bi se trebala vratiti na izvorišta BiH i s tih izvorišta je moguće naći kompromis i institucionalni politički okvir u kome bi ta zemlja profunkcionirala, svi bi je osjećali svojom. BiH je zemlja golemog potencijala ali sve više ljudi iseljavaju iz nje a BiH ima ogromne resurse i tu se može lijepo živjeti. Treba se vratiiti onome što je bio Washington i Dejton, kada se poštivala konstitutivnost. Sarajevski mediji bi trebali prestati pozivati tzv. poštene Hrvate i Srbe i tzv. prijatelje Bosne”.

Zukić je Raspudića pitao i da li bi “treći entitet” donio sreću Hrvatima BiH.

“Smatram da je ’95. godine u Dejtonu napravljena jedna neravnoteža i bilo bi puno logičnije da je u BiH tada napravljena unija tri entiteta. Federacija BiH je trebala poslužiti kao jedan ogledni model da vidi RS i Srbi da se isplati ipak integrirati više. Međutim, u Federaciji se vidio napredak, no nakon nametnutih odluka pokazalo se da je Federacija nefunkcionalnija od RS i danas kontra propaganda za ideju jedinstvene BiH. U ovoj situaciji bi ‘treći entitet’ bio sreća”, istakao je te dodao:

“Mislim da cilj bošnjačke politike jeste bošnjački entitet ali da ga oni poimaju kao cijelu Federaciju BiH i da je njihov cilj dvoentitetska srpsko-bošnjačka BiH a Federacija je de facto pretvorena u bošnjački entitet u situaciji gdje Bošnjaci u svakom trenutku mogu Hrvatima odabrati političke predstavnike na svim razinama. Problem je što taj entitet ne može funkcionirati na terenu jer je nemoguće implementirati na područjima u kojima su Hrvati u većini radi ustroja Federacije”.

Katolička crkva je protiv osnivanja “trećeg entiteta”, a monsinjor Ivo Tomašević nedavno je to i jasno poručio, a Raspudić ga je iskritikovao.

“On može govoriti u svoje ime ali nisam siguran da je to stajalište ostalih biskupa. Ne treba smetnuti s uma jednu stvar da mi nemamo osmanski sistem u BiH gdje su katolici kao vjerska zajednica. Mi imamo Hrvate kao naciju, iako su većina Hrvata katolici, nisu svi katolici Hrvati, niti su svi Hrvati katolici u BiH i Hrvati nisu stado kojima će upravljati crkva. Crkva naravno ima veliki utjecaj među hrvatskim narodom u BiH ali ne mora uvijek biti presudan. Interes Hrvata u BiH je da budu ono što formalno već i jesu po Ustavu a to je konstitutivan narod”, komentarisao je.

Istakao je i kako će Hrvatima izvan “trećeg entiteta” biti bolje jer će imati institucije na koje će se moći osloniti, kao i da ostaje jedna zemlja, da se neće graditi zidovi.

“Nisam siguran da će se desiti ‘treći entitet’, ali moguć je i raspad BiH ako se ovakve tendencije nastave. U trenutku kad prestane interes međunarodne zajednice vrlo lako je zamisliv raspad BiH. Ne znam kako, ali ako pogledate od Bečkog kongresa pa do završetka Hladnog rata, uvijek je ovdje dolazilo do promjena kada su se dešavale globalne promjene u Europi pa i šire. Vrlo krhka je država BiH, koja još uvijek funkcionira kao poluprotektorat, održava se uz pomoć izvana, a kad se izmakne ta pomoć jasno je šta će se dogoditi i to je opasan proces ako se dogodi. Važno je da BiH ovisi o sebi a ne o nekakvom izvana pritisku”, dodao je.

O tome treba li Thompson održati koncert u Mostaru je komentirao: “Ja bih imao puno više moralnog prava tražiti zabranu takvog koncerta nego SDP jer su oni zadnji koji mogu soliti pamet o fašizmu. Ovdje su bitne dvije stvari – jedna je presumpcija nevinosti, a s druge strane protiv sam bilo kakvih zabrana nečega, pa tako nastupa Thompsona, Bulića i Merlina”.

Zukić je Raspudića pitao da li podržava pojavljivanje Darija Kordića, osuđenog zločinca, na skupovima gdje se pojavljuju hrvatski čelnici, a gost Pressinga je kazao: “Ono što je evropski pravni sustav je da mi vjerujemo da je čovjek nakon odslužene kazne ima građanska prava kao i svi drugi. On je ravnopravan građanin i ima se slobodu pojaviti tamo gdje hoće”.

O tome da li treba osudili nazive ulica u Mostaru po imenima ustaških vođa iz doba NDH-a je kazao kako ih upravo osuđuje.

“Osobno, kao neko ko osjeća pripadnost demokratskoj baštini, smatram da simboli totalitarizma ne bi trebali imati mjesta u našem prostoru. Zalažem se i kako u Hrvatskoj tako i na prostoru BiH za dosljedno raščišćavanje sa naslijeđem totalitarizma, bio on ovaj fašistički u koji spada i ustaški, bio on komunistički”, istakao je.

Zukić je konstatirao kako je tom izjavom Raspudić demantirao mnoge koji kažu da je on ustaša no čemu je Raspudić rekao: “Nisam ja ustaša, ustaša vam je bio Lagumdžija. To su njegovi saveznici. Rekao sam to ironično i povezujem s onim što sam rekao prije da su za njega potpuno bili legitimni ljudi koji bistu Ante Pavelića drže kao ukras u županijskim prostorijama što je dokazano i objavljeno i oni mu nisu bili problem a onoga ko smatra da bi BiH trebala biti ono što piše u Ustavu, a to je zemlja tri ravnopravna naroda se naziva fašistima”.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Ratni zapovjednik obrane Škabrnje Marko Miljanić: Nikome se ne sudi za Škabrnju

Objavljeno

na

Objavio

Uz Vukovar, i Škabrnja je simbol stradanja u Domovinskom ratu. Sutra i oni odaju počast svojim mještanima i stradalima u ratu.

Samo u jednom danu, u tom malom ravnokotarskom mjestu ubijeno je 43 ljudi – nema obitelji koja u ratu nije nekoga izgubila. Škabrnja će se sutra prisjetiti tog dana, svojih najdražih, a mnogi su već danas ondje pristigli.

Marko Miljanić, ratni zapovjednik obrane Škabrnje u razgovoru za Studio 4 prisjetio se ratnih dana i opet naglasio kako za zločin u Škabrnji nitko još nije odgovarao. Dodao je kako se boji da će to tako i ostati.

Kazao je kako je prije mjesec dana bio na ponovljenom suđenju Stanišiću i Simatoviću na Haškom sudu za kojega smatra da je politički i da želi izjednačiti žrtvu i agresora.

Podsjetio je kako je Ratko Mladić “ispekao zanat na Škabrnji” nakon čega je unaprijeđen u generala. “Njemu se sudi za zločine počinjene u BiH , ali ne i za Škabrnju. Za to je krivo hrvatsko pravosuđe, hrvatska politika i hrvatska diplomacija.

U Šabrnji su bili visoki činovi, a krvnika se ne može osloboditi”, kazao je Miljanić koji za neke visoke JNA zna i točno gdje žive. “Hrvate zatvaramo, a aboliramo one koji su radili zločine nad Hrvatima”, dodao je.

Na pitanje kako danas žive Miljanić je kazao da je “hrvatska država u Škabrnju uložila puno sredstava, bez obzira o čijoj se Vladi radi – Šabrnji se davalo”. Osobito su ponosni što je OŠ u Škabrnji jedna od najboljih i najvećih škola u bivšoj općini Ravni kotari.

“Škabrnjani opet žive svoj život – život poštenih i radinih ljudi koji se svakodnevno bore za svoju egzistenciju. Ali ih boli neučinkovitost hrvatskog pravosuđa. Ne znam kome podilazimo i zašto”, rekao je Marko Miljanić.

Mladen Pavković: Sramota. Optužujete, sudite i zatvarate hrvatske branitelje, ali ne i one koji su razorili Škabrnju!

facebook komentari

Nastavi čitati

Razgovor

Zlatko Hasanbegović: Nisam ja komesar za ulice

Objavljeno

na

Objavio

U Novom danu N1 televizije gostovao je Zlatko Hasanbegović, saborski zastupnik i zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Neovisnih za Hrvatsku.

Neovisni za Hrvatsku zatražili su da se na sjednici zagrebačke Skupštine 30. studenog uvrsti u dnevni red tema uklanjanja biste partizanskom narodnom heroju Ivi Loli Ribaru. Zašto je Vama to važno?

Dakle, riječ je o inicijativi koja je upućena u skupštinsku proceduru prije dva mjeseca. Bista je postavljena mimo procedure i skupštinskog statuta o komunalnom redu. Naš zahtjev koji sad dolazi na dnevni red ima političku pozadinu, ali najvažnije je da ima i pravu proceduralnu pozadinu. Mi smo protiv toga da se u 21. stoljeću u javnom prostoru ističu simboli propale jugoslavenske baštine.

Građani ne znaju da ovdje nije riječ o spomeniku koji u kontinutetu egzistira u zagrebačkom javnom prostoru. U Zagrebu postoje na destine spomenika ostavštine bivše Jugoslavije i nikada nam nije palo na pamet da tražimo uklanjanje, ali je ovdje je isključivo riječ o činjenici da se odlukom gradonačelnika uzurpirala i poništila odluka gradskih tijela iz 1996., a kad je donesena odluka da se ta bista ukloni. Nije riječ ovdje o vandalskom činu, već o redovitoj proceduri uklanjanja biste koja je bila pohranjena u Povijesnom muzeju i imala svoj broj.

Zašto je to Bandić napravio?

Ne bih spekulirao, bit naše inicijative je da zastupnike u Skupštini upoznamo s činjenicama. Ovdje je riječ o načelom pitanju može li se kršiti skupštinski poslovnik o komunalnom redu. Gospođa Švaljek je jučer posprdno govorila o našoj inicijativi. Dakle, ovo je sad prigoda se ona izjasni i oni iz oporbenog dijela Skupštine, a koji su nastupali kao morali arbitri. Pitanje je jesu li sad spremni štititi odluke Gradske skupštine ili su iz ideoloških razloga spremni sve to pogaziti.

Dakle, želite reći da vi kao stranka nemate ništa protiv lika i djela Ive Lole Ribara već je riječ o kršenju procedure?

Tako je, jer je to jedino pravno utemeljenje. Tako bi postupili i da je riječ o bilo kojem spomen obilježju. Osim što smo protiv toga sa se u 21. stoljeću u javnom prostoru ističu simboli propale jugoslavenske baštine.

Kako Vi doživljavate kritike jednog dijela Zagrepčana nezadovoljnih radom Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova? Ima li puno zahtjeva za preimenovanjem ulica?

Interes građana je iz poznatih razloga puno veći nego je ranije bio, dnevno dobivamo utemeljene inicijative i one koje to nisu. Od istaknutih sportaša, poput zahtjeva da u Zagrebu imamo ulicu Josipu Kužeu, a što je i meni biliska inicijativa, do Janka Bobetka, a što je izazvalo različite kontroverze. Postoje jasni propisi i procedure koje donosi skupštinska većina, a ja nisam komesar za ulice i nisam uzurpator i ne mogu nametati prijedloge ideološki.

Postoje li i zahtjevi za uklanjanje nekih imena ulica?

Postoje i prijedlozi za promjene različitih imena. To su osjetljiva pitanja, u Zagrebu postoje ulice po ljudima koji ih ni na koji način nisu zaslužili. To ne treba kriti, o tome će se razgovarati.

 

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari