Pratite nas

Vijesti

Nino Raspudić: Inauguracija sa sadržajem, emocijama i mjerom

Objavljeno

na

Obratila se „Hrvaticama i Hrvatima” i „svim hrvatskim državljanima”, ističući da je Hrvatska nacionalna država hrvatskog naroda, uz druge koji s njim žive

Svečanost inauguracije predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović ostat će mi u ugodnom sjećanju. Za razliku od inauguracija dvojice prethodnika, koje su djelovale prazno, apstraktno, sterilno, ova je nosila snažan simbolički pa i emocionalni naboj. Opredijeliti se za inauguraciju s mnogo tradicijskih elemenata, folklora, povijesnih postrojbi, plotuna, mnogo nacionalne simbolike i emocija, značilo je riskirati prelazak granice kiča. No, to se nije dogodilo. Sve je imalo optimalnu mjeru i na kraju ostavilo dobar dojam.

U prisežoj poslanici nova predsjednica dotaknula se svih aktualnih problema hrvatske države i društva i prilično jasno se odredila prema većini područja na koje se odnose njene ovlasti. Umjesto Mesićevih i Josipovićevih uvodnih „građana i građanki”, obratila se „Hrvaticama i Hrvatima” i „svim hrvatskim državljanima”, naglašavajući time činjenicu da je Republika Hrvatska nacionalna država hrvatskog naroda, uz druge koji s njim žive, i da je nastala kao rezultat težnje tog naroda da upravlja sam sobom, a ne kao neka apstraktna zajednica građana ili poreznih obveznika koji su nekim čudom upravo u ovom neobičnom zemljopisnom obliku odlučili ujediniti se i plaćati porez u istu blagajnu. Govor je upućen zajednici s jasnim identitetom i sviješću o vlastitoj tradiciji i prošlosti, ali primarno usmjeren na budućnost. Predsjednica je lansirala i sintagmu „novog hrvatskog zajedništva” kao svojevrstan nastavak politike pomirbe prvog predsjednika u novim vremenima, a koju valja tumačiti kao postizanje konsenzusa oko glavnih nacionalnih ciljeva, prije svega u izlasku iz već šestogodišnje gospodarske i socijalne krize. Uz navođenje socijalno ugroženih, posebno mladih bez perspektive, poseban naglasak stavila je na privatnu inicijativu i poduzetništvo ističući kako će biti prvi gospodarski diplomat Hrvatske.

Za razliku od dvojice prethodnika, Kolinda Grabar-Kitarović nije nijednom spomenula famozni, nametnuti pojam „regija”, već je ispravno govorila o jugoistočnoj Europi. Jasno je poručila istočnim susjedima da će ih podržavati na euroatlantskom putu, ali uz neke uvjete – Srbiji je to rješavanje pitanja nestalih osoba, a BiH jednakopravnost svih triju naroda. Iseljeništvu je konačno poručeno da su mu „vrata Hrvatske širom otvorena”.

Izbila je već unaprijed argument svojim kritičarima s ljevice, koji se, zbog duboko usađenih kompleksa kao po zadatku roguše na „Hrvatice i Hrvati”, izostavljanje „regije” i „antifašizma”, isticanjem kako se domoljublje ne poima kao deklarativno busanje u prsa i mahanje zastavom, već prije svega kao „rad na korist domovini”. Ovaj simbolički početak bio je dobar, nadamo se da će predsjednica, ne samo deklarativno, već i radom u mandatu dati primjer „novog hrvatskog zajedništva” i pozitivnog, sadržajnog domoljublja.

[ad id=”40551″]

Nino Raspudić

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari