Pratite nas

Pregled

Raspudić ‘razvalio’ Stankovića

Objavljeno

na

Ova današnja emisija, s Ninom kao sugovornikom, zaista je bila burna. Stanković je, kao i obično, bio svadljiv, a Nino elokventan. Stanković se s vremena na vrijeme razbijesnio kada se ne bi složio s Raspudićevim mišljenjem, ali vidjelo se da mu fali argumenata da se upušta u dublje rasprave. Nino je, s druge strane, bio pronicljiv i jasan, čovjek sa stavom kojega zna objasniti. Bio je iskren i pogađao u srž problema.

‘Kad narastem želim biti Nino Raspudić’, rečenica je koju mnogi Hercegovci često izgovaraju, ponosni na intelektualca iz njihova kraja. Da Hercegovci imaju na što biti ponosni svjedoči i današnja HRT-ova emisija ‘Nedjeljom u 2’, pod palicom urednika i voditelja Aleksandra Stankvoića, u kojoj je nakon nekoliko godina ponovno ugostio doktora Raspudića, profesora s Filozofskog fakulteta. Emisija s Ninom ispunila je očekivanja. Na trenutke se činilo da upravo on vodi emisiju jer je sugerirao Stankoviću koga da ugosti. Ukazivao mu je i na propuste iz prethodnih emisija. Ova današnja emisija, s Ninom kao sugovornikom, zaista je bila burna. Stanković je, kao i obično, bio svadljiv, a Nino elokventan. Stanković se, s vremena na vrijeme, razbijesnio kada se ne bi složio s Raspudićevim mišljenjem, ali vidjelo se da mu fali argumenata da se upušta u dublje rasprave. Nino je, s druge strane, bio pronicljiv i jasan, čovjek sa stavom kojega zna objasniti. Bio je iskren i pogađao u srž problema.

Stanković je na početku emisije predstavio Raspudića, govoreći da se od posljednjeg gostovanja u njegovoj emisiji od anonimca pretvorio u uskogrudnog desničara. Raspudić je voditelju objasnio kako su ti termini zastarjeli te dodao da je on zagovornik takozvane 3D sheme za ljevičara i desničara. Stav se mjeri prema nacionalnom pitanju, životnim vrijednostima te prema socio-ekonomskim pitanjima. Raspudić se usporedio s kolumnistom Milanom Ivkošićem te rekao kako je on u prve dvije kategorije desni, a u zadnjoj lijevi.

Emisija nije mogla proći bez spominjanja nogometaša Josipa Šimunića. Njegovo skandiranje ‘Za dom spremni’ Stankovićev sugovornik je osudio te istaknuo kako se taj čin ne može pravdati poviješću, ali je povukao paralelu s ‘titosima’ koji nose iste kape kao Šljivančanin u Vukovaru. Neobično je hercegovačkom intelektualcu i to što je na čelu televizije na kojoj je gostovao osoba koju je na isto mjesto prethodno postavila totalitarna partija u čije se vrijeme išlo u zatvor radi ispričanog vica. Raspudić je također rekao da ne prihvaća da mu o ljudskim slobodama i ljudskim pravima pričaju ljudi kao što su Vili Matula i Jelena Lovrić koji su kako je kazao bili članovi CKSKH.

Spomenuo je Acin gost i to da su svi mediji, uključujući i Večernji za koji piše, bili politički dirigirani protiv referenduma o braku. Objasnio je i da piše za taj list jer je pluralan, za razliku od konkurencije. Emisija se zakuhala na spomen Željke Markić. Ona Stankoviću nije omiljena ličnost u zemlji, a javnost je to mogla vidjeti i prilikom njenog gostovanja u njegovoj emisiji. Stanković se transformirao u ‘pit bulla’ i grizao na svaku rečenicu gošće, a u svojoj emisiji ugostio je i Mimu Simić s kojom je pjevušio ‘Homoseksualci budimo svi’. Raspudić je govorio o raskoraku između stavova vladajućih i većine medija s većinskim mišljenjem naroda te naveo da je gotovo kao u feudalizmu.

Tema od koje urednik emisije očito ne može pobjeći je brak. Stoga je i veliki dio emisije posvećen upravo referendumu o braku, ali govorilo se i o istospolnim parovima. Raspudić je istaknuo kako ovo nije bio referendum o pravima homoseksualaca. Međutim, Stanković, tvrdoglav kao i obično, upitao ga je kako ga mogu ugroziti dva muškarca u braku, a koja mu se dosele u susjedstvo. Smireni gost objasnio mu je kako njega to ne može ugroziti, ali ugrožava instituciju braka. Ako je sve brak, onda ništa nije brak, pričao je mladi intelektualac. Osvrnuo se Raspudić i na referendum o ćirilici te priznao da je to sklisko pitanje te predložio da se oformi komisija stručnjaka koja bi se bavila pitanjima nestalih. Rekao je kako ne zna rješenje za Vukovar jer je to problem koji traje 15 godina. Stanković je, izgleda, vjerni čitatelj Raspudićevih kolumni pa ga je pitao je li njegova rečenica “ako vam se ne sviđa, zašto živite među tako groznim Hrvatima”, šovinizam i poziv Srbima da isele, a Nino je kazao da to nije tako te da je teza nategnuta i izvučena iz konteksta. “Ne možete praviti Babarogu od mene”, rekao je Nino Raspudić.

Objasnio je i kako je pitanje za referendum nepametno jer se ne mogu smanjivati stečena prava, ali dodao je da se to dogodilo dijaspori kada im je broj saborskih zastupnika sveden na tri.

Kakva bi to emisija s Raspudićem bila, a da se ne govori o Hrvatima u BiH. Gost, koji o ovoj temi očito mnogo toga zna, govorio je o Bosni i Hercegovini kao o potpunoj institucionalnoj razvalini, za što je po njemu kriv bivši američki veleposlanik Moon jer je dozvoljeno rješenje kojim Bošnjaci imaju mogućnost postavljati i birati Hrvatima predstavnike u politici. Rekao je Raspudić i da u BIH postoje dvije države, pritom ističući da je prva Republika Srpska dok je druga Federacija u kojoj Hrvati nemaju nikakva prava. Federacija je po njemu ušla u sva poduzeća, a u Bosni i Hercegovini se sve raspalo. Naveo je Stankovićev sugovornik podatak da je u Sarajevu ostalo svega dva posto Hrvata koji su u federaciji nadglasani.

Emisiju Pogledajte OVDJE

 [box_dark]

HRT-ova emisija “Nedeljom u 2” urednika Aleksandra Stankovića, koji je ugostio dr. Ninu Raspudića, profesora s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, ispunila je očekivanja. Bila je to vatrena razmjena misli “ljevice i desnice”. Raspudić je odmah objasnio kako su ti termini zastarjeli, da se on zalaže za tzv. 3D shemu za “ljevičara i desničara”. Mjeri se stav prema nacionalnom pitanju, prema životnim vrijednostima i prema socio-ekonomskim pitanjima. On je, poput kolumnista Milana Ivkošića u prve dvije kategorije “desni”, u zadnjoj “lijevi”.

Za Raspudića je Šimunićev “Za dom spremni”za svaku osudu i ne može se pravdati poviješću, no osuđuje i titoiste kada nose istu kapu koju je nosio Šljivančanin u Vukovaru.

Ističe kako je nevjerojatno da je na čelu HRT-a, primjerice osoba koju je prethodno na isto mjesto bila postavila totalitarna partija u čije se vrijeme išlo u zatvor za ispričani vic. Ne prihvaća, da nam, isto tako “sole pamet o slobodama i ljudskim pravima osobe poput Jelene Lovrić i Vili Matule, koji su bili članovi zadnjeg CKSKH”.

Pluralizam

Stanković je parirao sa “huškačkim tekstom”. S Novaka u Večernjem listu, te Raspudićevim koji je pisao da su svi glavni mediji, pa i “njegov” Večernji bili politički dirigirani protiv referenduma o braku. Na pitanje zašto piše onda u Večernjem, Raspudić je odgovorio stoga što je Večernji pluralni list, za razliku od konkurencije.

Rasprava se rasplamsala i oko Željke Markić, na koju je Stanković, kao i samog Raspudića “navalio k’o kobac”, a očekivano, na Mimu Simić, s kojom se slaže, nije. Raspudić je govorio o “golemom raskoraku između stavova vladajućih i većine medija s većinskim mišljenjem naroda”, te ga usporedio da je “gotovo kao u feudalizmu”.

Ako je sve brak, onda ništa nije brak

Dobar dio emisije urednik i gost su se nadmudrivali oko referenduma i prava homoseksualaca. Raspudić je čvrsto govorio kako to nije bio nikakav referendum o homoseksualnim pravima, dok je Stanković tvrdio suprotno.

– Kako vas mogu ugroziti dva muškarca, homoseksualca koji su u braku i dosele vam se u susjedstvo?, pitao je Stanković Raspudića, a ovaj odgovorio kako njega osobno to ne ugrožava, ali ugrožava instituciju braka.

– Ako je sve brak, onda ništa nije brak, kazao je Raspudić, te dodao da se oko svega “podigla neviđena histerija, a narod prozvan da je fašistički”. Za drugi referendum, o ćirilici, rekao je Raspudić, pak da je postavljeno “nepametno pitanje”, jer se ne mogu smanjivati stečena prava, premda se to dogodilo dijaspori, kada im je broj saborskih zastupnika sveden na tri

Hrvati u BiH

O BiH je gost govorio kao o “potpunoj institucionalnoj razvalini”, za što je, uglavnom kriv prethodni američki veleposlanik Moon, jer je dozvoljeno rješenje u kojemu Bošnjaci imaju pravo postavljati i birati Hrvatima njihove političke predstavnike.

U Sarajevu je ostalo 2 posto Hrvata, koji su u federaciji brutalno nadglasani

– Postoje dvije države, u BiH, prva je Republika Srpska, a druga Federacija, u kojoj su Hrvati izgubili sva prava, a federacija je ušla u sva poduzeća.

– U Sarajevu je ostalo 2 posto Hrvata, koji su u federaciji brutalno nadglasani, kaže Raspudić.
Na Stankovićevo pitanje je li njegova rečenica iz kolumne “ako vam se ne sviđa, zašto živite među tako groznim Hrvatima”, šovinizam i poziv Srbima da isele, Raspudić je Stankoviću kazao da nije, da je to nategnuta teza izvučena iz konteksta i da ga sada ne treba činiti većom Babarogom nego što jest.

Na trenutke se, pak činilo da Raspudić vodi emisiju, jer je davao sugestije Stankoviću koga treba ugostiti i što je trebao pitati neke od svojih gostiju. Burna emisija ipak je, na kraju završila smirenijom raspravom o Modnom mačku, homoseksualcu kojemu je Raspudić pomogao napisati knjigu.

VL

[/box_dark]

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Nenad Koljaja u Bujici raskrinkao Krešimira Macana, RBA zadruge, Pernara i Sinčića!

Objavljeno

na

Objavio

VIDEO! Pogledajte kako je Nenad Koljaja u Bujici raskrinkao Krešimira Macana te razgolitio Pernara, Sinčića i Palfi, s kojima je osnivao Živi zid!

KOLJAJA: “Macan je kod Josipovića četiri puta vodio predstavnike RBA zadruga; ne mogu vjerovati da bi zastupnik perača novca i utajivača poreza mogao postati savjetnik za PR u Plenkovićevoj Vladi!”

Predstavnik oštećenika RBA zadruga i utemeljitelj Živog zida Nenad Koljaja u Bujici na Z1 i još 9 televizija doslovce je razgolitio aktualne čelnike Živog zida: “Oni su lažnjaci! Pernar je medicinski slučaj, a Palfi je ‘operirala’ po trgovačkim centrima! Sinčić sada pokušava ukrasti čak i stranku – skupštinu su imali u Pernarovoj kupaonici…”

Koljaja tvrdi: “Milanoviću su se prodali za dva ručka i par sto kuna, a ja sam im dao jaguar za kampanju – brzo su vozili, a kazne nisu platili…”

Nenad Koljaja u Bujici je pokazao dokument – službenu zabilješku austrijskog Saveznog ministarstva unutarnjih poslova o RBA zadrugama, u kojem se spominju Krešimir Macan i njegova tvrtka MANJGURA… Macan, koji je vodio kampanju Ivi Josipoviću i plasirao plan ‘Barbika’ te se javno hvalio da je on ‘Bijes prvi’ pokušava preuzeti mjesto PR savjetnika u HDZ-ovoj Vladi…

“Vidio sam ga kako na zadnja vrata ulazi u Sabor s predstavnicima RBA zadruga, nevjerojatno je da njiho lobist sada bude savjetnik u Vladi,” izjavio je Koljaja, inače dragovoljac Domovinskog rata i pripadnik Tigrova…

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Predsjednica: Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u petak da Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica, jer je to njezina obaveza, ali i zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda.

“Hrvatska vas nije zaboravila, ali zasigurno možemo i moramo učiniti još i više. Danas, kada smo suverena i samostalna država, tako se moramo i ponašati prema zaštiti identiteta i interesa pripadnika hrvatskoga naroda izvan hrvatskih državnih granica. To je naša obveza, ne samo kao dug prema prošlosti, nego još više kao zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda”, poručila je Grabar-Kitarović otvarajući 23. Forum hrvatskih manjina na temu “Tradicijska kultura u hrvatskim manjinskim zajednicama – prošlost, sadašnjost i budućnost”.

Forum je organizirala Hrvatska matica iseljenika (HMI), a nazočili su mu i izaslanik premijera i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas, predstavnici institucija i udruga hrvatskih manjina iz Italije, Srbije, Slovenije, Mađarske, Austrije i Slovačke te predstavnici diplomatskog zbora zemalja u kojima naše manjine žive.

Istaknuvši kako je odnos između domovinske i iseljene Hrvatske u žarištu njezine politike od početka mandata, Grabar-Kitarović rekla je i da je to jedno od područja državne politike za koje moramo imati izoštren senzibilitet i u kojemu trebamo pokazati maksimalno jedinstvo.

“Stoga želim dati potporu i poticaj svima koji izravno rade na tom području, u čemu Hrvatska matica iseljenika ima važnu i neizostavnu ulogu”, kazala je.

Naglasila je i da među hrvatskim iseljeništvom, čiji se broj procjenjuje na najmanje tri milijuna, hrvatske manjine u europskim državama pripadaju najstarijem valu iseljavanja. Pritom, ponegdje je prisutnost Hrvata, primjerice u Gradišću ili Moliseu, duga najmanje petsto godina, dok je, primjerice u Boki kotorskoj, gdje su Hrvati posve autohtoni, dulja od tisućljeća.

Grabar-Kitarović istaknula je i važnost očuvanja tradicijske kulture Hrvata u pojedinim zemlja, napominjući da je ta baština izvanredno vrijedna, ne samo zbog svoje raznolikosti i identitetske važnosti, nego i stoga što tradicijski običaji kućnoga i društvenoga života, kako vjerski, tako i svjetovni, često čuvaju vrlo stare jezične i materijalne sadržaje, pa i neke koje više ne nalazimo u Hrvatskoj ni u BiH.

Naglasila je i značaj hrvatskog iseljeništva u jačanju gospodarske, kulturne i političke suradnje između domicilnih država i Hrvatske. Pozvala je i hrvatsku diplomaciju da pojača napore kako bi u državama u kojima hrvatska nacionalna manjina još nema status priznate nacionalne manjine dobila takav status na visini dobrih europskih standarda, a ako je moguće i više tj. na razini koju nacionalne manjine uživaju u Hrvatskoj.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske pokušava riješiti najveće izazove, rekao je Milas navevši da je u Austriji prioritet učinkovita implementacija članka 7 Državnog ugovora Austrije iz 1955. godine koji se odnosi na uporabu jezika, u Bugarskoj bolja organiziranost zajednice, u Crnoj Gori briga o Bokeljskoj mornarici i drugoj vrijednoj kulturnoj baštini, dok se u Češkoj zalažu za završetak Hrvatskog doma Moravskih Hrvata u Jevišovki, a u Italiji vode brigu o manjinskom statusu kao i u Makedoniji.

Kako je istaknuo, na Kosovu se zalažu za opstojnost Hrvata nakon više od šest stoljeća života na tim prostorima, u Mađarskoj za obnovu i proširenje Hrvatskog kazališta.

Navodeći kako su prava Hrvata u Rumunjskoj na dobroj razini ali se suočavaju s iseljavanjem stanovništva, Milas je rekao i da se u Slovačkoj treba pronaći trajno rješenje za smještaj hrvatskih kulturnih institucija, a u Sloveniji, nažalost, Hrvatima nije priznat manjinski status. U Srbiji bi, naglasio je, trebalo osnovati katedru hrvatskog jezika te osigurati predstavničko zastupanje Hrvata na svim razinama.

Napominjući kako Hrvatska pridaje veliki značaj manjinama, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika (HMI) Mijo Marić istaknuo je da HMI već 66 godina nastoji poboljšati položaj manjina i unaprijediti odnose s većinama, kako bi se manjine osjećale sigurno. (Hina)

Hrvatska predsjednica poziva na Pantovčak Hrvate iz BiH

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari