Pratite nas

Pregled

Nino Raspudić: Led u društvu ne treba probijati preko leđa djece

Objavljeno

na

U Petom danu teme o udomljavanju djece od strane istospolnih parova i južnokorejski film Parazit komentirali su Igor Mikloušić, Marijana Bijelić, Lana Bobić i Nino Raspudić.

Povod za prvu temu bila je nedavna odluka Ustavnog suda da istospolni parovi mogu pod jednakim uvjetima sudjelovati u procesu udomiteljstva.

Igor Mikloušić rekao je da za djecu nema negativnih posljedica ako živi s istospolnim roditeljima u odnosu na djecu koja imaju majku i oca.

„Zakoni su se mijenjali tijekom povijesti. Žene nisu imale pravo glasa, smatralo se da će to narušiti neki prirodni poredak.“ – rekao je Mikloušić naglašavajući da bi današnji zakoni trebali dopustiti homoseksualnim parovima da udomljavaju djecu.

„Udruga Dugine obitelji je eksplicitno najavila da je sljedeći korak (nakon ove presude Ustavnog suda), traženje posvajanja i medicinski potpomognute oplodnje čime bi se omogućilo istospolnim parovima – u ovom slučaju dvjema ženama- da dobiju dijete.“ – rekao je Raspudić.

Naveo je da se ne slaže da je bespredmetno razgovarati o ovoj temi te odgovorio Mikloušiću da postoje i znanstvena istraživanja koja tvrde suprotno od njegove teze, navodeći znanstvenike Paula Sullinsa i Marka Regnerusa.

Nastala je svađa u studiju jer su ostalih troje gostiju rekli da su istraživanja američkog znanstvenika Marka Regnerusa diskreditirana u znanosti.

“Led u društvu ne treba probijati preko leđa djece”

„Jesi li siguran da u jednoj sredini koja je još uvijek negativno raspoložena prema davanju djece na usvajanje istospolnim parovima koje bi bilo silom mimo volje većine u društvu dano na posvajanje da ne bi naišlo na probleme u okolini i treba li taj led u društvu probijati preko leđa djece?“ – pitao je Raspudić.

„Zakon o udomiteljstvu kaže da Centar udomitelja „procjenjuje činjenice koje bi mogle utjecati na zadovoljavanje potreba i najbolji interes korisnika“. Vrlo važna činjenica je kontekst u Hrvatskoj prema tom pitanju. Ne možemo koristiti djecu kao ovna kojim se probijaju vrata dvorca u srednjem vijeku.“ – kaže Raspudić.

Raspudić je podsjetio da smo imali referendum o braku.

„U ovom slučaju stvar očito ne može uspjeti u Saboru, da se donese taj Zakon, nego se Ustavni sud stavlja u ulogu zakonodavca“ – rekao je i dodao:

„Ustavni sud nije rekao da je Zakon o udomljavanju neustavan. Dakle, s jedne strane, nije neustavan, ali ga treba tumačiti tako i tako, suprotno nego što u njemu piše“.

„Ustavni sud je velika koalicija na djelu, ti ljudi se biraju političkim „dealom“ HDZ-a i SDP-a. Dakle, očito je to politika koju gura naša vladajuća elita protivno želji društva.“ – upozorio je Raspudić i dodao:

„Za takve korjenite društvene promjene treba imati dovoljno velik društveni konsenzus“.

Naglasio je i da je ustavni sudac Šumanović u izdvojenom mišljenju naveo da je u ovom slučaju na djelu „ustavnosudski hiperaktivizam“ i „interpretativna akrobatika“. (HRT/narod.hr)

Željka Markić okuplja inicijativu zbog neslaganja s odlukom Ustavnog suda o udomiteljstvu

Što vi mislite o ovoj temi?

Pregled

Mons. Ivan Hren: Skinut ćemo sjeverni toranj kako bi se uklonila opasnost

Objavljeno

na

Objavio

Kanonik Prvostolnoga kaptola zagrebačkog mons. Ivan Hren izjavio je u srijedu da zasad nema točnih podataka o šteti nastaloj na zagrebačkoj katedrali u potresu 22. ožujka, kao ni procjene troškova njezine obnove te je potvrdio da će se se skinuti vrh oštećenoga sjevernog tornja kako bi se otklonila opasnost od rušenja.

“Nećemo raditi rekonstrukciju, nego samo skinuti opasnost koja prijeti”, rekao je mons. Hren za N1 televiziju dodavši kako je južni toranj pao jer je, kako statičari kažu, bio ukrućen skelama.

Podsjetio je da je u ponedjeljak okupio ekipu koja je radila na katedrali te su naručene dizalice i počeli micati kamenje koje je prijetilo i Nadbiskupskom dvoru nasuprot katedrale.

“Sjeverni toranj ostao je visjeti, a kad smo uspjeli doći do snimke o stanju, okupili smo statičare i vidjeli da je daleko manja šteta da ga skinemo mi nego da padne i pitamo se hoćemo li imati katedralu”, rekao je Hren.

Oba su tornja, naglasio je, na istoj koti, a ovaj je potres pokazao gdje je slaba točka tornjeva koje je projektirao Bolle.

Što će se i kako dalje raditi pitanje je vremena, statike, procjene i odluke, napomenuo je.

Podsjetio je i kako su unutar katedrale zaštitili sarkofag blaženika Alojzija Stepinca. “Mičemo sve kipove sa zidova, maknut ćemo i vitraje da se ne bi dogodila veća šteta, a radimo i projekt skele kako bismo mogli uopće snimiti do koje mjere je oštećena statika i na koji način ćemo raditi, a što će raditi struka”, rekao je mons. Hren.

Istaknuo je i kako zasad nemaju točne i egzaktne podatke o troškovima i šteti.

Foretić: Štete se još utvrđuju

Glavni projektant obnove katedrale Damir Foretić također je istaknuo da se štete još utvrđuju, dodavši da će se one još dugo evidentirati i gledati.

Tek onda ćemo moći reći što nas sve očekuje u budućnosti, rekao je.

Sada skidamo sve od lanterne pa do vrha križa sjevernoga tornja, naglasio je dodavši kako su od jabuke na vrhu kroz toranj provučene dvije čelične šipke od 30 mm, koje sve drže u jednom komadu.

Smatra da je problem nastao na lanterni kod dijelova koji su se odlomili pa bi se zbog toga mogao srušiti cijeli zvonik.

“Cijeli se zvonik okrenuo za 12 do 15 cm”, rekao je Foretić i dodao kako vrh sjevernoga tornja planiraju skinuti u jednom komadu.

Skidat ćemo ga dizalicom od 500 tona, a drugom dizalicom ćemo ga obuhvatiti oko cijeloga zvonika i pokušati spustiti sve u jednom komadu, objasnio je

Naglasio je da će tek kad detektiraju sve što se dogodilo, napraviti analize i statičke modele pa onda vidjeti koja se ključna mjesta mogu na neki način statički ojačati. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Da nam je netko ovo rekao prije dva mjeseca, mislili bismo da je lud…

Objavljeno

na

Objavio

Foto: M. Čobanović

Jednu stvar moramo iskreno priznati.

Da nam je netko prije dva mjeseca rekao da će Hrvatska biti među najuspješnijim europskim zemljama u suzbijanju epidemije koronavirusa, ne bismo mu povjerovali.

Mi Hrvati? Mi možda dobro igramo nogomet. Dobro uređujemo apartmane. Znamo po skrivećki peći dobru rakiju i praviti vrhunsko vino. A ni maslinovo ulje nam nije za baciti. Umijemo „razvlačiti“ kunu „od prvog do prvog“ u mjesecu. Nenadmašni smo, iako to nevoljko javno priznajemo, i u nepodopštinama različitih vrsta, ponajviše u muljanjima sa plaćanjem poreza.

Ali da bi se dobro nosili sa zarazom biblijskih razmjera, epidemijom koja je zaustavila svijet, rasturila bolnički sustav, na koljena bacila čak i jednu Ameriku? Ne, u to nitko od nas tamo u siječnju nije mogao povjerovati.

Brojke, međutim, ne lažu.

Hrvatska proporcionalno gledano doista ima jednu od najnižih stopa zaraženih virusom COVID-19 među susjednim zemljama. I, što je još važnije, jednu od najnižih stopa smrtnosti u čitavoj Europi.

Kod nas je do sada od posljedica zaraze koronavirusom umrlo 6 osoba. To je jedan i pol umrlih na milijun stanovnika. U Italiji je preminulo 11 591 ljudi. Odnosno 192 osobe na milijun stanovnika. U Španjolskoj je umrlih 8189. Što je 175 umrlih na milijun stanovnika.

No, nećemo gledati samo najgore primjere. Zemlje koje je korona toliko snažno pogodila da im mrtve mora odvoziti vojska.

Uzmimo, recimo, jednu Švedsku. Zemlju koja je daleko od Italije, Kine, Irana. Državu koja je mnogima ideal. Visoke plaće, visoki standardi u bolnicama, zdravstveni sustav koji je jedan od najboljih na svijetu. Tamo je od koronavirusa dosad preminulo 180 ljudi. Točnije 18 ljudi na milijun stanovnika. A 439 – isto na milijun – ih je zaraženo. Kod nas je na COVID-19 pozitivno 211 ljudi na milijun građana.

Možemo pogledati i nama susjednu Sloveniju, koja uslijed epidemije ima 15 mrtvih. Odnosno 7 na svaki milijun. I stopa zaraženih je neusporedivo veća nego u Hrvatskoj. Ona iznosi 386 na milijun stanovnika.

Švicarska? Sa 395 umrlih od koronavrusa, to je 46 smrti na svaki milijun stanovnika. Francuska? Brojka je ista.

U Nizozemskoj i Belgiji je 61 umrli na milijun stanovnika. U Velikoj Britaniji stopa je za sada niža, i iznosi 21 umrli na milijun stanovnika. U Austriji je 14, u Portugalu i Danskoj 16, a u Norveškoj 7 umrlih na milijun stanovnika.

Hrvatska je, podsjećamo, ima jednog i pol umrlog na milijun stanovnika.

A koliko nam dobro ide najbolje pokazuje primjer Njemačke, u kojoj se zaraza proširila na sve savezne države, i koja ima 67 tisuća oboljelih. No koja unatoč tome ima „samo“ 8 umrlih na milijun stanovnika.

Nisku stopu ima i Češka – 2 umrla na milijun stanovnika. Srbija sa 23 smrti od COVID-19, odnosno 3 umrla na milijun stanovnika. Bosna i Hercegovina sa 12 smrti, i 4 umrla na milijun stanovnika. Bugarska sa 8 umrlih (1,1 na milijun), Rumunjska sa 72 umrla (3,6 na milijun stanovnika) Poljska sa 32 mrtva, odnosno 0,8 na milijun stanovnika. Slovačka nema nijednog umrlog.

Nijedna od tih istočnoeuropskih zemalja izravno ne graniči s Italijom, u kojoj je glavno žarište pandemije u Europi. A Hrvatska od dobrog dijela njih ima nižu stopu smrtnosti.

Kada pandemija prođe, godinama će se analizirati što je koja zemlja napravila u prvim mjesecima da svoje građane zaštiti od zaraze. A tada nam neće preostati drugo nego da dr. Vilija Beroša, dr. Alemku Markotić i njihove suradnike – bar na neko vrijeme – negdje dobro sakrijemo.

Jer zemlje poput Njemačke, Švicarske ili SAD-a neće štedjeti novca da takve stručnjake dobiju na svoju stranu, piše Marina Karlović Sabolić / Slobodna Dalmacija

‘Hrvatska ima najbolji stožer za obranu od corona virusa u cijelom svijetu’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari