Connect with us

Pregled

Nino Raspudić: Marakeški sporazum je vrlo problematičan dokument, Hrvatska ga ne bi trebala potpisati!

Published

on

U HRT-ovoj emisiji Peti dan o Marakeškom sporazumu razgovarali su Marija Selak, Aleksandar Musić, Nino Raspudić, Lana Bobić i Petar Tomev Mitrikeski.

Nino Raspudić  iznio je problematične točke Marakeškog sporazuma.

To nije nevažan sporazum ili ‘kompakt’, kako je pomalo neobična riječ u engleskome izvorniku. S jedne strane govori se da to nije važno, pa to je pravno neobvezujuće, ali zašto se onda na tako visokoj razini okupljaju svi svečano i svi ga potpisuju, ako je nevažan i neobvezan.

Nikada se ne radi samo o jednom dokumentu. Čitajući taj dokument, sastavljenom na birokratskom pojednostavljenom engleskom jeziku, ima tridesetak stranica, na svoju žalost sam ga pročitao i proanalizirao i on neprestano upućuje na druge dokumente.

Između ostalog na Newyoršku deklaraciju o izbjeglicama i migrantima, Agendu 2030. za održivi razvoj, te Akcijsku agendu iz Adis Abebe.

Za godinu ili dvije možemo očekivati neku obvezujuću rezoluciju iz UN-a. To nije nimalo nevažna stvar. S Istanbulskom konvencijom ima zajedničko što spada u tendenciju množenja konvencija, agendi, rezolucija, međunarodnih foruma, dokumenata, koji se često množe pored ali i iznad zakonodavstava u suverenim zemljama, što je zabrinjavajuća tendencija.

Nije dobro da ljudskim sudbinama upravljaju birokrati u UN-u, jer te birokrate nitko ne izabire, nikome ne odgovaraju, zatim kojekakve mreže nevladinih udruga, agencija, foruma i slično.

Puno je bolje kad neke odluke o našim životima donose ljudi koje su građani izabrali na izborima i koji imaju odgovornost prema tim građanima.

“Globalni sporazum utvrđuje naše zajedničko razumijevanje, dijeljenje odgovornosti i jedinstvo svrhe vezano uz migracije, što čini posao za sve.” Nisu isti interesi i odgovornosti različitih država.

Nije ista odgovornost Francuske i Engleske ili Hrvatske i Slovačke. Ako Njemačka treba, primjerice, tri milijuna manualnih radnika u sljedećih pet godina, to možda ne vrijedi i za neke druge zemlje.

Potpisnice dokumenta se de facto obvezuju na propagandu po tom pitanju: “Mi također moramo omogućiti svim našim građanima pristup objektivnim, na dokazima utemeljenim, jasnim informacijama o prednostima i izazovima migracije, s ciljem raspršivanja zavaravajućih pripovijesti koje stvaraju negativne percepcije migranata.

Zamagljuje se granica između legalne i ilegalne migracije, ističu se ljudska prava svih migranata, bez obzira na migrantski status

 

Nino Raspudić: Svi putevi vode u Marrākeš

 

 

Raspudić: Koliko Pakistanaca može Europa primiti? Kad ćemo dići granicu? Kad uđe još 10 milijuna?

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari