Pratite nas

Komentar

Nino Raspudić: “A sad ulizivanje Sinčićevim biračima i apstinentima”

Objavljeno

na

Prvi dojam nakon objave rezultata predsjedničkih izbora jest da je, u odnosu na prošle izbore, prosvjedno glasovanje ipak prevladalo nad apatijom. Pogrešno sam predviđao slabiji odziv nego na prošlim izborima. Na njima se natjecalo 12 kandidata pa, iako je među njima bilo i nekoliko političkih “klonova“, lepeza ponuđenih opcija bila je šira nego na ovima. Ispalo je da je odziv bio na razini prošlih izbora, pri čemu je apsolutno najveće iznenađenje broj glasova koje je dobio Ivan Sinčić, a koji se, sudeći po onome što je pokazao u kampanji, ne mogu interpretirati drukčije nego kao prosvjedni glasovi protiv kompletnog sadašnjeg političkog establišmenta.

Sinčićev rezultat ipak ne predstavlja siguran kapital za parlamentarne izbore. Dovoljno je prisjetiti se da je Boris Mikšić prije deset godina dobio stotinjak tisuća glasova više od Sinčića danas, ali da je tadašnji prosvjedni fenomen trajao kratko, slično kao npr. Laburisti na jednim parlamentarnim izborima. No pozitivno je da je ekipa oko Sinčića uspjela nametnuti neke teme poput deložacija ili ovrha, o kojima će morati voditi računa i Vlada i svi budući kandidati na parlamentarnim izborima. Loš Kujundžićev rezultat pokazao je da je potencijal konzervativne opcije do sada ponuđene izvan HDZ-a sužen na šest postotaka i da se reciklažom starih kadrova tu ne može ponuditi alternativa.

Ivo Josipović, iako relativni pobjednik prvog kruga, realno je njegov relativni gubitnik. Čini se da je preležerno ušao u kampanju. Nadmoćna davna pobjeda nad Bandićem, koja je ustvari bila unutarpartijski obračun, nije isto kao sraz s kandidatom ujedinjene oporbe, pogotovu kad si kandidat krajnje neuspješne vladajuće koalicije, kao Josipović danas.

Aritmetičko zbrajanje prije drugog kruga, naravno, ne funkcionira potpuno, ali razumno je pretpostaviti da će od Kujundžićevih šest postotaka, više od polovice izaći na izbore i u drugom krugu i dati glas Grabar-Kitarović. Time ona ima realnu startnu prednost. Dvije su nepoznanice o kojima ovisi konačna pobjeda. Prva su glasači Ivana Sinčića, druga glasači koji nisu izašli u prvom krugu. Na prošlim izborima odziv je u drugom krugu bio šest postotaka veći nego u prvom, što će se vjerojatno ponoviti i 11. siječnja.

Oboje kandidata morat će se u sljedeća dva tjedna ulizivati glasačima mladića koji nije pokazao najbolje razumijevanje političkog sustava, pazeći pri tome da ne demotiviraju svoje tradicionalno biračko tijelo. Medvjeđu uslugu Josipoviću već je učinila Milanka Opačić koja je pri prvom javljanju iz Josipovićeva izbornog stožera izvrijeđala Sinčića da je “šarena laža“, što nije ostalo bez replike.

Vidjet ćemo uskoro kako će stožeri dvoje kandidata razraditi strategiju i prema glasačima koji nisu izašli u prvom krugu. Grabar-Kitarović morat će oštrije naglašavati razliku spram trenutačne vlasti, a kandidat Josipović više se distancirati ne samo od Vlade nego pomalo i od samoga sebe iz prvog mandata. Šanse za pobjedu su pola-pola, a čini se da bi prvi put u hrvatskoj povijesti televizijska sučeljavanja mogla biti presudna.

Nino Raspudić/Večernji List

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Luka Mišetić: Rat u Hrvatskoj prije 8.10.’91 može se okarakterizirati kao “unutarnji oružani sukob”

Objavljeno

na

Objavio

Ugledni američki odvjetnik, Luka Mišetić, na društvenim je mrežama pojasnio zbog čega se oružani sukob u Republici Hrvatskoj prije 8.10.91 može okarakterizirati kao “unutarnji oružani sukob” a ne građanski rat, kako je to ocijenio Aleksandar Stanković.

-Rat u Republici Hrvatskoj prije 8.10.91 može se okarakterizirati kao “unutarnji oružani sukob”, ali to ne znači da je riječ o Građanskom Ratu(“GR”). Znanstvenici nemaju zajedničku definiciju GR. Npr, po Lieberovoj definiciji rat u RH nije bio GR jer se RH nije borila da preuzme kontrolu nad SFRJ – napisao je odvjetnik Luka Mišetić u komentaru na društvenim mrežama.

 

Nakon presude Ratku Mladiću, Mišetić se narugao i srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću.

Objavivši status na Twitteru bez ikakvog komentara, uz fotografiju Aleksandra Vučića s natpisom ‘Sigurna kuća za Ratka Mladića’, Mišetić se referirao na ranije izjave današnjeg predsjednika Srbije, koji je javno zagovarao da Ratko Mladić treba dobiti bulevar u Beogradu.

Podsjetimo,  Aleksandar Vučić je kao glavni tajnik Srpske radikalne stranke (SRS) 26. svibnja 2007. godine zalijepio na zgradi televizije B92 na novobeogradskom Bulevaru AVNOJ-a plakat na kojem je pisalo “Bulevar Ratka Mladića”.

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Plenković: Samo naivni mogu misliti da Hrvatska nije izložena hibridnom medijskom djelovanju

Objavljeno

na

Objavio

‘Samo naivni mogu misliti da Hrvatska nije izložena hibridnom medijskom djelovanju’, izjavio je u petak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković uoči početka summita EU-a i šest zemalja Istočnog partnerstva.

“Pogledajte temu današnjeg sastanka, glavna tema sastanka Istočnog partnerstva je hibridno medijsko djelovanje. Pogledate reference na brojne izbore, referendume koji su održani u Europi. Samo naivni ljudi mogu misliti da Hrvatska nije dio toga procesa”, rekao je Plenković, odgovarajući na novinarsko pitanje vodi li se u Hrvatskoj medijski rat.

Plenković je rekao da nije detaljno upoznat s medijskim prepucavanjem u vezi s izvješćem Sigurnosno-obavještajne agencije o mogućoj ugroženosti nacionalne sigurnosti zbog stanja u Agrokoru, što je bio temelj za jučerašnju raspravu na saborskom Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.

“SOA podnosi izvješća o svim pitanjima koja se releventna za Hrvatsku, bilo da je riječ o sigurnosnom aspektu u doslovnom smislu, bilo s aspekata gospodarske i financijskeu ugroze. Stanje u Agrokoru početkom godine bilo je takvo da je zahtijevalo posebni zakon i posebni angažman. Prema tome, sve što se radi u ovom trenutku jest dugoročno restrukturiranje i održivost radnih mjesta, funkcioniranje kompanija, generiranje novih prihoda i naravno nagodba s vjerovnicima, to je ono što je najbitnije”, rekao je Plenković.

Na konstataciju da i Europska komisija navodi stanje u Agrokoru kao jedan od rizika za ekonomske prognoze, Plenković je rekao da su to bitno različite stvari.

“Ovo je bio sastanak Odbora sazvan na inicijativu oporbenih zastlupnika, gdje su htjeli malo držati temu u fokusu, kao što to i inače rade u posljednje vrijeme. Vlada, za razliku od njih, ima vrlo kontinuiran, konzistentan stav. Imali smo problem, našli smo način kako da ga rješavamo, držimo se te linije, postoje rokovi u zakonu i do tih rokova, bilo da je to u travnju ili srpnju nastajat ćemo postići nagodbu, imati održivost kompanija u budućnosti, održati radna mjesta i stabilnost hrvatske ekonomije. To je jedino zbog čega smo mi angažirani”, kaže premijer Plenković. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari