Pratite nas

Pregled

Nino Raspudić: Svijest o smrtnosti nužan je preduvjet za početak autentičnog življenja

Objavljeno

na

Na večer Svih svetih u Petom danu teme su bile vječnost i Glembajevi.

“To je pitanje osobne vjere, put je pokazao Gospodin Isus Krist. Prema onome što je sam Gospodin rekao – ja sam put istine i život. Slijediš put i dolaziš do istine. Oca jedino u vječnosti možete poznavati”, kazao je Petar Tomev Mitrikeski, između ostalog, o temi vječnog života.

“Mislim da je čovjek biće koje ima urođenu čežnju za vječnosti. Čovjek je tu paradoksalno biće, ima čežnju da nadiđe ograničenost. Sklona sam fizikalnim teorijama”, ističe Marijana Bijelić.

“Ne pristajem na tezu da čovjek nema vremena. Ima vremena, ali stalno zaokupljuje svijest nekim drugim stvarima i nekim drugim sadržajima. Smatram da je svijest o smrtnosti nužan preduvjet za početak autentičnog življenja. Dobro je ponekad sjesti i promisliti, tko sam i što sam”, smatra Nino Raspudić.

“Nije da stvari postaju bezvrijedne. Stvari dobivaju na težini i vrijednosti, svaki dan, svaki mjesec, svaka godina. Uzmite kako se mijenja svijest ljudi i svjedočanstva onih koji se razbole od smrtonosnih bolesti. Počnu sve drugačije gledati i cijeniti ono što imaju, mijenja se svijest o životu”, podsjeća Raspudić.

“Svi smo smrtni, umrijet ćemo sigurno. Loše je što se svijest o smrtnosti gura na marginu, jer svijest o smrti i prihvaćanje o starosti i smrtnosti, omogućuje jedan dublji, humaniji život. Mislim da bi ljudi bili bolji jedni prema drugima kad bi svi malo pojačali svijest o tome da smo svi osuđenici na smrt.”, naglasio je Nino Raspudić.

“Nisam sklona razmišljati o životu koji me čeka nakon ovog života. Uopće ne mogu artikulirati što želim reći. Preograničeni smo našom temporalnošću”, smatra Lana Bobić.

Druga tema emisije bili su Glembajevi.

(HRT/narod.hr)

 

Nino Raspudić: Crni Stankoviću, tko ti je kriv kad si bijel?

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Moramo raditi na zaštiti ljudskih prava i toleranciji u društvu

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković je zajedno s drugim državnim dužnosnicima u petak u povodu 27. siječnja, Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, položio vijenac na Židovskom groblju na Mirogoju poručivši da moramo raditi na kulturi sjećanja, zaštiti ljudskih prava i toleranciji u društvu.

“Želimo da se opomena na ovakav veliki zločin uvijek ureže svima u sjećanje i da se takvi zločini nikada ne ponove. Danas moramo raditi ne samo na kulturi sjećanja, nego i na zaštiti ljudskih prava i toleranciji u društvu”, izjavio je Plenković poslije polaganja zajedničkog vijenca u ime Republike Hrvatske ispred skulpture Mojsija na Mirogoju.

Došli su izraziti poštovanje prema milijunima žrtava tog najvećeg zločina u povijesti čovječanstva, ističe, ali se i prisjetiti 117 hrvatskih pravednika koji su pomagali spasiti Židove u najtežim trenucima.

Upitan o žalbama manjinskih udruga o pojavi rehabilitaciji ustaštva, poručio je da uvijek moramo sprječavati pojave toga tipa.

“Na tome radimo jer to nisu vrijednosti koje dijelimo. U našem programu su najviši standardi poštivanja ljudskih i manjinskih prava i na tome ćemo ustrajati jer su to vrijednosti slobodne i moderne Hrvatske”, naglasio je.

Jandroković: Treba mlade upoznavati s tim što se događalo

Podsjećajući na mračno vrijeme Drugog svjetskog rata, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković rekao je kako je tada “ljudski um dotakao dno”, a zlo je vodilo ljude u činjenju strašnih nedjela i zločina, gdje su ubijani i progonjeni milijuni ljudi samo zbog toga što su pripadali određenom narodu ili skupini.

“Prošlo je već puno godina od tada i blijede sjećanja na ta vremena, zato treba podsjetiti mlađe generacije na to što se događalo. Treba ih podsjetiti da sloboda, mir, demokracija, pluralizam ne dolaze sami od sebe, već se za njih treba boriti”, poručio je Jandroković dodajući da je uvijek nužno podsjećati na to i boriti se za istinske vrijednosti koje omogućavaju život u miru i slobodi.

Hrvatska je zemlja koja je bila žrtva totalitarnih i zločinačkih režima i lijevih i desnih, ističe, i to nas obvezuje da među mladim generacijama uvijek govorimo o potrebi borbe za slobodom, mirom i demokracijom.

“Imamo ružno sjećanje na ono što se događalo, ali to nam sjećanje treba biti poticaj da budućnost u Hrvatskoj bude bolja”, poručio je.

Da-Don: Imamo problem zbog pozdrava “za dom spremni” 

Rabin židovske vjerske zajednice “Bet Israel” u Zagrebu Kotel Da-Don ocijenio je da u svijetu raste antisemitizam kao nikad prije dok se ponavlja rečenica ‘da se nikad ne ponovi’.

“To pokazuje da imamo ozbiljni problem u društvu i da riječi više ne mogu pomoći. I u Hrvatskoj imamo problema ako su ljudi još uvijek uvjereni da ‘za dom spremni’ znači nešto dobro za Hrvatsku”, naglasio je Da-Don.

Upitan kako se s time nosi Vlada, rekao je da vjeruje da ima dobru namjeru, ali da još uvijek neke stvari nisu riješene.

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, ili Jom hašoa, obilježava se 27. siječnja. Holokaust označava uništenje Židova i drugih nearijevskih naroda u razdoblju nacizma (1933–45).

Židovima su oduzeta građanska prava, proganjani su i pljačkani temeljem rasnih zakona, a kasnije je provođen “plan konačnog rješenja židovskog pitanja” sustavima koncentracijskih logora smrti s plinskim komorama.

Tijekom holokausta stradalo je oko 6 milijuna Židova, što je gotovo dvije trećine ukupnoga broja europskih Židova. U holokaustu je stradalo i 5 milijuna pripadnika drugih naroda.

Na području NDH od ukupno 39.000 Židova stradalo ih je više od 30.000, najveći dio u ustaškim logorima, a oko 7000 otpremljeno je u smrt u nacističke logore (najviše u Auschwitz). Preživjelo je manje od 9000 Židova, od čega s područja Hrvatske oko 5000, a s područja BiH oko 4000 (Hrvatska enciklopedija). (Hina)

29. kolovoza 1941. – Nedićeva nacistička Srbija bila je prva zemlja u Europi s epitetom judenfrei

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Situacija po šefa HSS-a nije nimalo blistava, priprema se prosvjed protiv Beljakovog totalitarizma i ‘njihove’ Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Poznati psihijatar Herman Vukušić i kirurg Hrvoje Tomasović kreću u organizaciju prosvjeda protiv čelnika HSS-a i gradonačelnika Samobora Kreše Beljaka.

Doktor Herman Vukušić plus još neki ljudi i ja radimo na formiranju tima za organizaciju jednoga ozbiljnoga prosvjeda protiv Beljaka!, objavio je Tomasović u brzo rastućoj grupi Branitelji protiv Beljaka

Grupa je otvorena u jučer poslijepodne i u samo par sati skupila je više od 500 članova.

Ranije je Tomasović  pozvao branitelje da se odupru „njihovoj“ Hrvatskoj, totalitarizmu i političkoj agresiji koju širi Krešo Beljak.

 

dr. Hrvoje Tomasović pozvao branitelje: Oduprimo se ‘njihovoj’ Hrvatskoj, totalitarizmu i političkoj agresiji koju širi Beljak

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari