Pratite nas

Pregled

Nino Raspudić: Zašto podržavam referendum

Objavljeno

na

U potpunosti podržavam referendum o promjeni izbornog sustava iz dva osnovna razloga.

nino raspudic sjena v kamenjarPrvo, predložene izmjene, koje su očito dobro promišljene i izbalansirane, omogućit će veću demokratizaciju i pravedniju zastupljenost birača. Dokida se diskriminacija hrvatskih državljana s prebivalištem izvan Hrvatske uvođenjem dopisnog glasovanja, koje je danas tehnički vrlo jednostavno izvedivo i prakticira se u brojnim europskim zemljama. Izborni sustav uz ove izmjene postaje pravedniji jer se smanjuje nerazmjer između izbornih jedinica, a time i broja ljudi koji delegiraju saborskog zastupnika. Značajno se smanjuje i broj „propalih“ glasova koji se u izračunu mandata pripisuju drugim strankama, što je do sada dovodilo do apsurda da je čak četvrtina birača glasovala, a nije dobila predstavnika u Saboru, tj. glas im je pripisan strankama za koje uopće nisu glasovali.

Drugi, još važniji razlog zašto podržavam referendum tiče se uvođenja djelomičnog preferencijalnog glasovanja, što predstavlja novost za koju se nadam da će preokrenuti dosadašnju logiku po kojoj su funkcionirale naše stranke. A strukturirane su, nažalost, uglavnom kao male komunističke partije, u kojima se, zahvaljujući dosadašnjim izbornim pravilima, prije svega poticala i honorirala bespogovorna poslušnost šefu stranke ili onima koji kroje izborne liste. Takav sustav poticao je poslušne i bezlične podizače ruke i dobili smo ono što imamo danas, pun Sabor, a nažalost i Vladu, ljudi bez imena i prezimena, karijere izvan stranačke, bez osobne težine, prepoznatljivosti u javnosti, odgovornosti prema biračima, cijelu paletu pukih stranačkih aparatčika i poslušnika.

Nakon što se uvede preferencijalno glasovanje stranačka vodstva bit će prisiljena tražiti i promicati kvalitetnije, biračima prepoznatljive kandidate. U takvom sustavu nositelj liste može biti preskočen od onoga na dnu, ako više ljudi zaokruži njegovo ime i prezime. Istina, lista se može u potpunosti napuniti poslušnicima, ali ako birači imaju na drugim listama kvalitetan izbor kojeg će zaokružiti preferencijalno, oni više neće pristajati nevoljko zaokruživati kao manje zlo listu na kojoj im se ne sviđa nijedan kandidat.

Odnos izbornog praga od tri posto i potrebnog broja potpisa za kandidaturu (tri tisuće) dobro je izbalansiran, i smatram da će spriječiti marginalce da zagušuju politički prostor i izbornu kampanju, a opet igru neće svesti samo na najveće stranke.

Posebno mi se sviđa izmjena prema kojoj više neće biti dopuštene zajedničke kandidacijske liste dviju ili više stranaka. U situaciji poput današnje gdje stranka koja realno ima postotak-dva potpore javnosti drma državom i kontrolira gotovo pola javnog novca, samo zato jer je većem koalicijskom partneru bila potrebna kao jezičac na vagi, nije teško podržati takvu promjenu. Bez patetike, mogu reći da je ovaj referendum, dugoročno gledano, najvažnija stvar za Hrvatsku od 1995.

Narod.hr

kamenjar.com

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Hrvoje Zekanović podnio prijavu za ugrožavanje nacionalne sigurnosti

Objavljeno

na

Objavio

Hrvoje Zekanović, Hrastov zastupnik u Saboru, podnio je prije desetak dana prijavu Sigurnosno-obavještajnoj agenciji (SOA), Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) i Uredu vijeća za nacionalnu sigurnost zbog ugrožavanja nacionalne sigurnosti kroz sprječavanje i kontroliranje informacija, osobito na društvenim mrežama.

Zekanović tako u svojoj prijavi piše da su od 29. studenog, dakle od presude Hrvatskoj šestorci u Hagu, na društvenim mrežama u Hrvatskoj zabilježeni dosada najveći cyber napadi koji predstavljaju ozbiljan sigurnosni problem.

Nakon donošenja presude ‘Hrvatskoj šestorki’ u Haagu gotovo sve objave koje su korisnici društvenih mreža postavili na svoje profile, a ticale su se gore navedenih, bile su na udaru nepoznatog/ih cyber napadača.

Teško je točno procijeniti koliko je korisnika društvenih mreža bilo na udaru cyber napadača, ali s obzirom na važnost događanja u Haagu i na broj korisnika društvenih mreža pretpostavljam da se radi o stotinama tisuća – istaknuo je Zekanović.

Uloga interneta, piše, danas postaje sve važnija u kreiranju društvenih i sigurnosnih procesa, s obzirom na ovisnost društava i pojedinaca o internetu i informacijskoj tehnologiji. Ovakvi napadi u kibernetičkom prostoru, bez obzira na motive, sve više ugrožavaju pojedince, organizacije i državu.

Republika Hrvatska je očito ovaj put bila izložena obliku hibridnog djelovanja koje sadrži elemente nekonvencionalnog, asimetričnog i kibernetičkog djelovanja s ciljem iskorištavanja ranjivosti, slabljenja hrvatskog suvereniteta i neovisnosti, potkopavanja demokratskih vrijednosti i sloboda.

Bitno je naglasiti da je ovo cyber djelovanje bilo isključivo usmjereno na objave i osobe koje su izražavale stav identičan ili sličan stavu predsjednice Republike Hrvatske i Vlade Republike Hrvatske pa tako ovi napadi imaju još veću opasnost po sigurnost Hrvatske. Svako ovakvo buduće djelovanje može eskalirati do razmjera koji mogu ozbiljno ugroziti sigurnost Republike Hrvatske – smatra Hrastov saborski zastupnik.

Nadalje, izražava ozbiljnu sumnju da se radi o hibridnom napadu kojim se ugrožava nacionalna sigurnost s obzirom da je svim građanima Republike Hrvatske Ustavom zajamčena sloboda mišljenja i izražavanja misli koja obuhvaća osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa te se zabranjuje cenzura, te da je nužno detektirati njegova izvorišta.

Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske (NN 73/2017) takvo djelovanje navodi kao iznimnu opasnost, te predlažem hitno postupanje, jer intezitet i broj napada sugeriraju da se radi o dobro organiziranim skupinama, zaključio je Hrvoje Zekanović

Željka Markić: Vlada bi trebala od Facebooka tražiti da poštuje hrvatske zakone

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Vlado Galić novi savjetnik za obranu i nacionalnu sigurnost predsjednice Republike

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović imenovala jenovog savjetnika za obranu i nacionalnu sigurnost, priopćeno je u petak iz Ureda Kolinde Grabar-Kitarović.

Širokobriježanin Vlado Galić rođen je 1965. godine, diplomirao je 1991. godine rudarstvo na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu. Od 1991. bio je dragovoljac Domovinskog rata u kojem je bio pripadnik specijalnih postrojbi Oružanih snaga (OS) te djelatnik Sigurnosno-informativne službe Ministarstva obrane RH (MORH).

Završio je Ratnu školu OS “Ban Josip Jelačić”, a pohađao je NATO seminare iz područja organizacije, upravljanja i zapovijedanja.

U organizaciji Fakulteta političkih znanosti i Udruge hrvatskih menadžera sigurnosti stekao je zvanje menadžera sigurnosti iz područja poslovne i nacionalne sigurnosti.

Bio je i nastavnik u Zapovjedno-stožernoj školi “Blago Zadro” za predmet Strategija nacionalne sigurnosti te je obnašao i dužnost stožernog časnika za izobrazbu u Glavnom stožeru OS.

Umirovljen je u činu pukovnika u siječnju 2007. godine.

Od lipnja 2006. godine pa do oslobađajuće presude u studenome 2012. godine bio je član odvjetničkoga tima obrane generale Ante Gotovine pred Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu.

Od siječnja 2013. godine do dolaska na Pantovčak obnašao je dužnost voditelja Ureda za strategiju, upravljanje promjenama i projektima u Glavnome tajništvu HDZ-a te je bio voditelj odjela za analitiku u stranačkim izbornim stožerima.

Za sudjelovanje u Domovinskome ratu i obnašanje dužnosti u MORH-u, sigurnosno-obavještajnoj zajednici te OS RH višestruko je nagrađivan i odlikovan.

U javnosti se problematiziralo njegovo djelovanje u sklopu Sigurnosno-informativne službe gdje je kao načelnik u drugoj polovici 1990-ih provodio akciju “Kameleon” tijekom koje su nadzirane neke nevladine udruge i organizacije, među njima i HHO, zbog koje je protiv njega i pokrenut stegovni postupak pod sumnjom da je narušio ugled MORH-a, a koji je pao u zastaru.

Izvori bliski Galiću kažu kako je to bila njegova zadaća prema poslovniku SIS-a, da protuobavještajno djeluju te nadziru osobe i institucije koje pokazuju interes za pripadnike Oružanih snaga.

Riječ je, dodaje isti izvor, bilo o osobama i institucijama čiji su prikupljeni podaci, primjerice o akciji “Oluja”, korišteni na suđenjima pred Haaškim sudom, a pokazali su se netočnima te ih sud uopće nije koristio kao dokazni materijal.

Galić je imenovan nakon što je dosadašnja predsjedničina savjetnica Maja Čavlović imenovana za predstojnicu Ureda za nacionalnu sigurnost. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari