Pratite nas

BiH

“Nismo digli ruke od Sarajeva kako bi to neki voljeli”

Objavljeno

na

Predizborni skup HDZ i HNS BiH: “Nismo digli ruke od Sarajeva kako bi to neki voljeli”

Nismo digli ruke od Sarajeva kako bi neki voljeli. Ono što radimo i način na koji to radimo iza sebe krije vjerodostojnost politike koju zagovaramo, rekao je dr. Dragan Čović, predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH i kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH na dobro posjećenom skupu, koji se održao u Franjevačkom međunarodnom studentskom centru u Sarajevu.

„Trebamo biti ponosni na 24 godine stranačkog djelovanja HDZ-a BiH. Snaga HDZ-a BiH je pokrenuta upravo ovdje u Sarajevu. Ono što mi sada nudimo za ove izbore, nudimo kao HNS BiH. Većina hrvatskih stranaka su dio HNS-a BiH. Ja sam siguran da oni koji su ostali po strani, koji još uvijek nešto kalkuliraju, vrlo brzo će razumjeti da nema smisla dijeliti hrvatski narod. Dovoljno je bilo podjela koje su nas u konačnici i dovele u poziciju da i ovdje u Sarajevu jesmo manjina. Kad bi svi Hrvati u ovoj sredini izišli na izbore, opet ne bi mogli imati predstavnike u Skupštini županije. To je samo pokazatelj koliko nas je ostalo ovdje. To je pokazatelj kakva se politika vodi u BiH. To je put kojim su neki naumili dijeliti BiH. Siguran sam da je većina shvatila, i u Sarajevu i u Banja Luci, i u međunarodnoj zajednici da se ova država ne može održati bez hrvatskog naroda. Zbog toga svi oni koji su pokušavali fantazirati o tome da nam mogu birati članove Predsjedništva, birati ljude u entitetskoj vladi, a još uvijek se neki time zanose. Vidjeli ste kako su završili svi Hrvati koji su bili u entitetskoj vladi ove tri godine. Ne isplati se drugome služiti, saviti leđa i poniziti se jer oni koji vas ponižavaju na kraju dignu ruke od vas. Mnogo je vrijednije stajati uspravno, i kad je izuzetno teško. Budite uvjereni, tad i oni koji misle drugačije moraju vas cijeniti“, kazao je Čović.

Čović je rekao što je to sve „Hrvatski odgovor“, ključne točke kojeg nude stranke okupljene oko HNS-a predvođene HDZ-om BiH, i za koje će se zalagati nakon izbora: „Novi federalni ustroj BiH koji će garantirati jednakopravnost hrvatskog naroda; kandidatski status za Europsku uniju (EU) u sljedeće četiri godine; gospodarski rast i razvoj; pravna država; odlučna borba protiv korupcije i kriminala; socijalna pravednost te zaštita dostojanstva i prava branitelja Domovinskog rata: „Ovo je naša zemlja, za nju se lila i hrvatska krv, zato spomenik hrvatskim braniteljima mora biti ovdje u Sarajevu“, rekao je predsjednik Čović te nastavio: „Uvjeren sam da je ovo istinski program za državu BiH, koju bi mogli svi prihvatiti kao svoju domovinu i u kojoj bi mogli osigurati sebi egzistenciju, sačuvati osobno dostojanstvo i razvijati svoj identitet. Konačno smo uspjeli ujediniti i razmišljanje Hrvatske politike iz Republike Hrvatske, politiku HDZ-a i HNS-a podržavaju sve razine vlasti.

Okupljeni oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH danas smo snažniji nego ikada“, zaključio je dr. Čović.
Predsjednik OO HDZ BiH Sarajevo, Anton Rill govorio je o problemima Hrvata u Sarajevu i Bosni i Hercegovini gdje Hrvati žive više 14 stoljeća, a koji se posljednjih godina više nego ikad suočavaju s krizom opstanka u vlastitoj domovini. „HDZ BiH od svoj osnutka 18. kolovoza 1990. godine u Sarajevu i bila je dionik nacionalnog i demokratskog pokreta Hrvata u Bosni i Hercegovini i Sarajevu, a danas nas je sve manje na ovim prostorima“, rekao je između ostalog u svome govoru Rill.
U ime HDZ-a RH i predsjednika Tomislava Karamarka obratio se Alojz Tomašević, župan Požeško – slavonske županije, koji je kazao: „Vrijeme kada se osnivao HDZ BiH prije 24 godine je bilo jednako tako povijesno važno kao i ovo danas. Siguran sam da će dr. Čović i svi koji se nalaze na listi Hrvatskog narodnog sabora znati se boriti za jedinstvo hrvatskog naroda, a i za ravnopravnost, jer bez toga nema ni BiH.“

Na skupu se obratio i Mario Karamatić, predsjednik HSS, koji je govorio o jedinstvu kojeg zagovara Hrvatski narodni sabor BiH i stranke koje su okupljne oko HNS-a BiH. „Iako smo danas slabi i nezaštićeni, drugi određuju tko će nas zastupati u tijelima vlasti. To će se promijeniti jer, okupljeni u HNS BiH ponovno smo jaki. Ponovo Republika Hrvatska stoji iza svog naroda u Bosni i Hercegovini, i samo jedinstvom možemo postići ono što nam pripada, a drugi ne priznaju, samo jedinstvom možemo postići jednakopravnost hrvatskog naroda u BiH“, rekao je Karamatić.

Željko Filipović, nositelj liste HNS-a BiH za Zastupnički dom Parlamenta F BiH je rekao da će HDZ i HNS BiH imati svog člana Predsjedništva BiH, HDZ-a i HNS-a BiH imaju svoj izbor, imaju svoj pobjednički tim.

„Neka živi vječno BiH, domovina njenih konstitutivnih naroda i svih dobronamjernih građana i nacionalnih manjina. BiH nije država jednog, nego tri konstitutivna naroda koji trebaju biti ravnopravni. Hrvati moraju imati svoje središte. Srbi imaju Banja Luku, bošnjaci Sarajevo, pa valjda i Mostar može biti središte Hrvata u BiH. Hrvati su se ujedinili u HNS BiH da bi izborili pravo na život, na rad, na zaposlenje“, rekao je u svom govoru Filipović.

Igor Radovanović, nositelj liste HNS BiH za Zastupnički dom PS BiH govorio je o programu HDZ-a i HNS-a BiH s posebnim naglaskom o obespravljenim hrvatskim braniteljima i teškoj gospodarskoj situaciji u BiH, i položaju hrvatskog naroda koji se čim prije mora izjednačiti s druga dva naroda.

Izaslanstvo HDZ-a i HNS-a BiH prije skupa u Franjevačkom međunarodnom studentskom centru, obišlo je gradilište župne crkve sv. Franje na Dobrinji u Sarajevu. Izaslanstvo je osudilo nedavni vandalski ispad, kada je crkva u izgradnji i župna kuća kamenovana. Bez obzira, radilo se o maloljetnim osobama, ili bilo kome, trebamo širiti međusobno razumijevanje i poštivanje, kako nacionalnog, tako i vjerskog. Pravna država mora zaživjeti u punom kapacitetu, a ovakvi ispadi oštro kažnjavati./HMS/

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Vijeće ministara jednoglasno usvojilo proračun. On iznosi 950 milijuna KM

Objavljeno

na

Objavio

Vijeće ministara BiH je na današnjoj sjednici jednoglasno usvojilo dokument Okvirnog proračuna Bosne i Hercegovine za razdoblje 2018.-2020. godine.

”Poslije toga smo jednoglasno usvojili ažurirani Program javnih investicija BiH za razdoblje 2018.-2020. godina”, kazao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić na press-konferenciji nakon sjednice.

Po njegovim riječima, i jedan i drugi dokument su bili ključna baza, ključna smjernica, ključna podloga za usvajanje ”današnjeg najvažnijeg dokumenta“ koji je Vijeće ministara BiH usvojilo jednoglasno, a to je proračun institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2018. godinu.

”Proračun je usvojen jednoglasno. On iznosi 950 milijuna KM”, kazao je predsjedavajući Zvizdić.

Vijeće ministara BiH je danas utvrdilo i Prijedlog zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu i on ide u dalju parlamentarnu proceduru.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Bezočne laži bosanskog vezira

Objavljeno

na

Objavio

Točno prije 24 godine u Zenici se dogodio strašni masakr. Kako danas pišu „bosanski“ mediji: „od granata ispaljenih na centar Zenice sa položaja HVO-a pozicioniranim u Putičevu, 16 kilometara zapadno od Zenice poginulo i ranjeno više civila u trenutku velike gužve.“ Na medijske navode, nadovezao se Bakir Izetbegović koji je uzimao ovaj primjer kao dokaz „udruženog agresora koji je vršio agresiju na BiH“, kako je primjerice govorio na obljetnici 25 godina ABiH 08.04.2017. u Travniku. Ono što su svi zanemarili i izbjegli navesti (osim rijetkih slučajeva kada se spomenulo u jednoj rečenici) jeste da je HVO na osnovu znanstvenih balističkih dokaza pravomoćno oslobođen optužbi za masakr u Zenici (dokazano je kako HVO nije imao uopće u posjedu topništvo kalibra granata koje su ubile nedužne civile, te je dokazano matematičkim izračunima da granate nisu uopće došle iz smjera položaja HVO-a).

Kada se masakr dogodio, iz štaba ABiH, nakon samo par sati, prije nego se i znao točan broj žrtava, u javnost je otišlo priopćenje s kojim se osudio HVO za masakr, i to sadržajem koji je imao za cilj raspiriti mržnju ne samo prema HVO-u, nego i Hrvatima koji su ostali u Zenici. Odmah je krenula službena reakcija iz redova HVO-a prema zapovjedništvu 3. K. ABiH. HVO je potvrdio kako sa njihovih položaja nije bilo nikakvih borbenih dejstava, priloživši službenu zabilješku s kojom obavještava zapovjednika 3. Korpusa ABiH Mehmeda Alagića kako se, radi informacija o premještaju snaga VRS-a, očekuju granatiranja iz pravca VRS-a. Mehmed Alagić odgovara kako je priopćenje koje je on poslao govorilo točno s kojih položaja su granate došle, te kako ne zna zašto je radio Zenica u javnost poslao informaciju o tome kako je HVO odgovoran za masakr. Da je Alagić govorio neistinu, govori samo priopćenje koje je on odobrio.

(Priopćenje 3. K ABiH s kojim se optužuje HVO za masakr (samo par sati nakon granatiranja))

Bakir Izetbegović zapeo u vremenu

Zašto spominjem ovaj događaj iz Domovinskog rata koji se zbio točno prije 24 godine? Iz razloga što se kampanja neistina i iskrivljavanja činjenica nastavlja i danas. Ne nastavlja je neka društveno irelevantna osoba, nego Bakir Izetbegović, Član Predsjedništva i osoba br. 1 kod Bošnjaka. Ovih dana ne silazi sa ekrana i medijskih stupaca. Njegove neistine, prepotencija u davanju arbitrarnih političkih ocjena sa pozicije „prirodnog vlasnika Bosne“ jednostavno ostavljaju bez teksta. Toliko, da na njegove izjave, koje ovih dana sve učestalije ponavlja, ne reagira nitko. Na službenoj stranici vezira od Bosne stoji njegov govor iz Travnika prigodom spomenute obljetnice, gdje se sumirano mogu vidjeti teze koje provlači kroz sve medijske istupe. Idemo redom.

7. korpus je neprekidno bio u bitkama – od aprila 1994. pa do oslobađanja značajnih prostora na Vlašiću tog ljeta i oslobađanja ogromnog prostora i grad Kupresa, čime je već praktično primoran HVO da prekine svoje partnerstvo s VRS i pridruži se oslobodiocima BiH

Dakle, prema Bakiru Izetbegoviću, združene operacije Cincar, Zima ’94.Skok 1Skok 2Ljeto ’95.OlujaMaestral i Južni potez HV-a, HVO-a i jednog dijela ABiH (koja je, usput rečeno, bila naoružana, obučena i opremljena od strane HV-a), koje su dovele do oslobađanja oko 1000 četvornih kilometara prostora, među kojima je bio i Kupres, su operacije samo Armije BiH koja je svojim „herojstvom primorala HV i HVO na prekidanje partnerstva sa VRS“.

Nastavlja Bakir: „U ovih 25 godina, od prvih dana  rata duhom i moralom pripadnika Armije dominiralo je upravo jedinstvo, visok motiv za oslobađanjem domovine“.

U travnju 1992. na tiskovnoj konferenciji u Bijeljini Bakirov otac Alija izjavljuje kako „JNA nije okupatorska vojska. To nije stav SDA. Rata u BiH neće biti“. Ako prije 25 godina, Izetbegović senior izjavljuje kako JNA nije okupator, odakle 25 obljetnica i od koga se to oslobađalo, ako JNA nije bila okupator?

No, najbolje od Bakira tek dolazi:

„7. i 3. Korpus su bili prepoznatljivi po visokom stepenu ustrojstva i organizacije. Krajišnici su ostali ono što su bili i u prethodnim stoljećima – časni ratnici viteškog i gazijskog duha, spremni na nezamisliva herojstva, ali ne i na zločine i pokolje.“

Bakir vjerojatno misli na ustrojstvo i organizaciju u Mehurićima, gdje je bio logor za obuku Mudžahedina. Pod disciplinom i odgovornošću, vjerojatno misli na ritualna ubojstva u Poljanicama, Orašcu, Travniku, i drugim mjestima, gdje je, po riječima Abu Ajama, jednog od zapovjednika postrojbe El Mujahid „braći vjera branila držanje zarobljenika, pa makar to bili žene i djeca“, zato su ih morali ubijati.

(Abu Hamza pojašnjava tko je i kada vodio Džihad)

O kakvom se viteštvu radi, pojasnio je 26.03.2017. Abu Hamza gostujući na televiziji N1: „ovo danas što radi ISIL, ovo nije nikakav Džihad. Mi smo u ratu vodili Džihad. Braća su došla pomoći braći“. O čemu konkretno Abu Hamza govori, pokazuje dokument „Upute muslimanskom borcu“ objavljenom početkom 1993. i dostavljenog „svim borcima ABiH“, a koji pored ostalog govori kako moraju biti hrabri jer „je mjesto, vrijeme i način smrti odavno napisan“, preporučljivo je slagati neprijatelju, ako starješina tako odluči, „dozvoljeno je spaliti usjeve, određene objekte kuću i sječu neprijateljskog palmovika“, te je ostavljeno slobodnoj procjeni je li korisnije „likvidirati ili zamijeniti ratnog zapovjednika“.


Ovim se očigledno vodio i od Izetbegovića glorificirani Mehmed Alagić „pasionirani vojnik i komandant, general, koji je inspirirao, motivirao, ali i neposredno usmjeravao sve svoje saradnike“ , kada je „pasionirano“ vodio svoje postrojbe u Križančevo selo i druga mjesta masovnih zločina nad nemuslimanskim stanovništvom.

Kontinuitet huškačke propagande

Zašto paralela između događaja u Zenici i današnjih izjava Bakira Izetbegovića? Paralela se mora povući kako bi se pokrenula rasprava o razlozima propagande laži koja ima svoj očigledan kontinuitet. Događaj iz Zenice, dokazuje kako se u ratu nije libilo iskorištavati ljudsku tragediju za ostvarenje političkih ciljeva. Osuđivanje HVO-a za granatiranje nedužnih civila imalo je za cilj stvoriti averziju i mržnju običnog puka prema HVO-u i Hrvatima općenito. Nitko u to vrijeme nije spominjao, a ni danas nećete čuti svjedočenja o tome kako je sanitetski stožer za sjevernu i srednju Dalmaciju iz Splita lijekovima opskrbljivao i Travnik, i Zenicu i druga mjesta, ne samo za vrijeme sukoba sa VRS, nego i u jeku najžešćih sukoba ABiH i HVOa. Cilj je očigledno postignut, jer je HVO okarakteriziran kao najveći zločinac iz Domovinskog rata.

No, ako je u okolnostima od prije više od dvadeset godina možda bila i shvatljiva ta huškačka propaganda poput ove iz Zenice (a ima i drugih slučajeva), koje je danas opravdanje da bošnjačka politička elita se služi istim sredstvima laži i obmana?  Ako želimo dobro jedni drugima i ako želimo istinsku budućnost ovoj zemlji, zar nisu iskrenost jednih prema drugima i istina dva temelja na kojima bi sve to morali graditi? Nije slučaj samo Bakira Izetbegovića, nego cjelokupne bošnjačke političke elite, što tzv. ljevice, tako i tzv. desnice, koja se služi ovim sredstvima obmana, kako bi eksluzivnim pravom na žrtvu, zapečatili ekskluzivno vlasništvo nad BiH na način da onemogućavaju bilo kakav vid reformi. No čovjek se pita zašto? Čemu? Koji je krajnji cilj?

Deklaracija sa Gazimestana

Odgovor možda stoji u još jedno, istupu Bakira Izetbegovića ovih dana: onom iz čestitke Erdoganu na rezultatima referenduma u Turskoj gdje kaže kako je „rezultat referenduma stabilizirajući korak koji će osnažiti Tursku, učiniti je snažnijom regionalnom silom, sa snažnim liderstvom“. Pozdravljati namješteni referendum koji od Erdogana pravi suvremenog sultana, u suvremenoj demokraciji 21. stoljeća, znači da imamo problem u poimanju i vrednovanju pozitivnih vrijednosti društva. Nekoga to može iznenaditi, ali nekoga tko malo detaljnije iščitava stvari ne toliko. Naime, u „Islamskoj deklaraciji“ Alije Izetbegovića, Alija Tursku naziva „plagijatom od države“, „koja je svojim usmjerenjem ka modernizmu i odustajanjem od vrijednosti s kojima je vladala svijetom postala trećerazredna zemlja“. Prema tome, shvatljivo je da Bakir Izetbegović povratak Turske u sultanatsko uređenje vidi kao pozitivnu stvar. Vjerojatno za sebe ima u planu funkciju bosanskog vezira u neootomanskoj Turskoj.

Ovo pokazuje jedan višedesetljetni kontinuitet društveno političke vizije, koja ne evoluira u skladu sa razvojem suvremenih humanističkih i demokratskih europskih vrijednosti, nego dapače, deevoluira u neka druga feudalna vremena kasti i ljudi prve i nižih klasa.

Znajući sve ovo, pitanje je može li se uopće govoriti o nekoj zajedničkoj budućnosti u BiH, znajući kako što vrijeme brže prolazi, to je i proces deeovlucije sve brži, sa sve većom i većom cijenom. Mora se što prije naći jasan odgovor, osobito s aspekta hrvatske politike, koja nam je alternativa svemu ovome?

Koji nam je plan B u trenutku kada postane kristalno jasno kako bošnjačka politička elita odbija bilo kakav vid reformi koji se ne uklapa u iznad spomenuto poimanje društva? Možda važnije pitanje: jesu li za hrvatsku politiku u BiH veći problem „hrvatska zvona“ i „vizionari izdaleka“, od Bakira Izetbegovića koji, kada se uzme retorika njegovih govora sa raznih obljetnica ovih dana, sve više podsjeća na Slobodana Miloševića sa Gazimestana.

Slaven Raguž/Dnevnik.ba

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari