Pratite nas

Politika

Nismo valjda (toliko) glupi da padnemo u naletu sarajevske propagande?

Objavljeno

na

Bošnjačka propaganda je, nakon infiltriranja u međunarodne organizacije i veleposlanstva u BiH, snažnog antihrvatskog zadojavanja bošnjačkog naroda došla i na završnu operaciju – totalnu dezorijentaciju hrvatskoga naroda u BiH. Cilj ovog projekta je podjela hrvatskog naroda i njegovo pretvaranje u nacionalnu manjinu.

Dolazak predsjednika Hrvatskog narodnog sabora i HDZ BiH Dragana Čovića i veleposlanika Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini Ivana Del Vechia na obilježavanje Dana Republike Srpske u Banja Luku izazvao je burne reakcije kako u BIH tako i u Hrvatskoj.

Svakoga tko se ne uklapa u viziju Bosne i Hercegovine u kojoj su sve poluge moći smještene od Ilidže do Baščaršije, naravno u rukama Bošnjaka i halal Hrvata, Srba i ostalih koji nacionalnost mijenjaju po potrebama unitarnog projekta, proglašava se neprijateljima Bosne i Hercegovine.

Snažna medijska mašinerija, umrežena s obavještajnim i paraobavještajnim službama, uz pomoć uloženih milijuna iz fondova u BiH i inozemstvu vodi sve žešći medijski rat koji ima nekoliko ciljeva. Među njima je svakako i sustavno prikazivanje politike legitimno izabranih hrvatskih političkih predstavnika u BiH kao neprijateljske prema državi Bosni i Hercegovini.

S lakoćom iz usta raznih analitičara izlaze  zaključci kako 2/3 predstavnika vlasti ruši državu u kojoj živi. Jedini ispravni koncept uređenja države za njih je onaj unitaristički, prekriven plaštom građanstva. Sličnih primjera imamo u nedogled.

Misle li Hrvati da je šutnja zlato?

Dok se “sve živo” što ova sarajevska politika ima propinje na zadnje noge kako bi ocrnili sve što im se nađe na putu u ostvarenju njihovih ciljeva na drugoj strani nema takvog entuzijazma. “Prohrvatski” nevladin sektor gotovo da i ne postoji, profesore sa Sveučilišta u Mostaru rijetko viđamo kako komentiraju aktualnu situaciju, dok u isto vrijeme dosta političara od kamere bježi kao od crnog vraga. Isti se očito boje kako ne bi postali tema udarnih termina već spomenutih medija iz glavnoga grada.

Tko radi toga se i napada

Izuzetak u ovoj priči svakako je nekoliko političkih i društvenih aktivista, kao i nekolicina novinara, koji su svoje znanje i trud usmjerili na prvu crtu obrane od sveprisutnoga velikobošnjačkog medijskoga rata. Iste se od strane unitarista etiketira kao plaćenike HDZ-a BiH i Dragana Čovića iako je njihov jedini “grijeh” iznošenje činjenica.

Onaj koji sigurno radi je i Dragan Čović. To je, svatko realan će priznati, činjenica. Na spomen Dragana Čovića u Sarajevu se pale alarmi. Svaki njegov potez u sarajevskim medijima dočekan je na nož i okarakteriziran kao podjela BiH.

Podjela BiH, za njih je primjerice, i pravedan izborni zakon. Smiješno je slušati ocrtanu frazu kako Čović predlaže izborni zakon prema kojemu bi HDZ BiH bio “vječno na vlasti”. Logično, u vlasti u nijednoj opciji nitko ne može biti vječno. Može biti dotle dok pobjeđuje na izborima, kao što u hrvatskom narodu pobjeđuje HDZ BiH, sviđalo se to nekome ili ne.

Hrvat na (lakovjernog) Hrvata

Dok se već spomenuti malobrojni entuzijasti bore sa sarajevskom mašinerijom stiže i udar s boka, točnije preko granice. Neki od vodećih medija u Hrvatskoj padaju (neki svjesno, neki nesvjesno) na velikobošnjačku propagandu, proglašavajući Hrvate u BiH zadrtim nacionalistima koji nisu poželjni s obje strane granice. Na takvo nešto smo i navikli te nas od takvih ništa ne može iznenaditi.

No ono što je, slobodno možemo reći, zabrinjavajuće je lakovjernost sve većeg broja Hrvata u Bosni i Hercegovini koji su pamflete iz velikobošnjačke sarajevske kuhinje, potpomognute udarima iz Hrvatske, počeli uzimati zdravo za gotovo.

Propaganda vs. činjenice

Vraćamo se na početak i obilježavanje Dana Republike Srpske u Banja Luci. Bošnjački političari, mediji, Vesna Pusić, Stipe Mesić, fratri koji slave tursku okupaciju BiH… Ekipa koja sotonizira Čovića i Del Vechia. Glavni grijeh Dragana Čovića je navodna nazočnost za vrijeme odlikovanja bivšeg oficira JNA Slavka Lisice, koji je u Hrvatskoj osuđen zbog ratnih zločina počinjenih na području Šibenika 1991. godine.

Dok navedeni liju lažne suze nad ratnom sudbinom Šibenika dužni smo iznijeti slijedeću činjenicu. Čović je od cjelodnevnog programa nazočio jedino na Svečanoj akademiji u Sportskom centru Borik i Svečanom prijemu u Administrativnom centru Republike Srpske. Na ovim svečanostima nisu se dijelila nikakva odlikovanja!

Imamo li glavu ili nam je netko drugi nosi?

Bošnjačka propaganda je, nakon infiltriranja u međunarodne organizacije i veleposlanstva u BiH, snažnog antihrvatskog zadojavanja bošnjačkog naroda došla i na završnu operaciju – totalnu dezorijentaciju hrvatskoga naroda u BiH. Cilj ovog projekta je podjela hrvatskog naroda i njegovo pretvaranje u nacionalnu manjinu.

Priča o izdaji Posavine u ratu, odustajanja od borbe za Središnju Bosnu u miru, koju navodno provodi hrvatska politika u BiH, smišljena je upravo radi podjele ovog naroda. Isti je scenarij s pričom oko Republike Srpske i lažnom zabrinutošću za prava Hrvata u ovom entitetu.

Kao da zaboravljamo da živimo u 2019. godini i da se suživot u Bosni i Hercegovini, državi tri konstitutivna naroda i ostalih građana, mora graditi, a ne rušiti. Zaboravljaju neki kako je isti jedino moguće izgraditi na principima jednakopravnosti i uzajamne tolerancije.

Tko ruši pokušaj takve (sretnije) Bosne i Hercegovine? Upravo spomenuta sarajevska mašinerija koja pod mantrom “Bosna samo Bošnjacima i Bosancima” najviše ruši pokušaje izgradnje uređene europske Bosne i Hercegovine.

Nismo valjda (toliko) glupi da padnemo u naletu njihove propagande na vrhuncu medijske agresije nad lakovjernim Hrvatima?

Vrisak/HrvatskoNebo

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Esih: Vrlo je izvjesno da budem nositeljica liste za EU izbore

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Neovisnih za Hrvatsku Bruna Esih dala je 11. siječnja 2019. intervju za Jutarnji list i najavila izlazak NHR-a na skorašnje izbore za Europski parlament.

Hoće li Neovisni za Hrvatsku na izbore za Europski parlament izaći samostalno ili u koaliciji? Hoćete li biti nositeljica liste? Pretpostavljamo da će na listi biti i Zlatko Hasanbegović, hoćete li vi i/ili on ako osvojite mandat otići u Bruxelles na zastupničko mjesto u Parlamentu ili ćete ostati u Saboru, a u Bruxelles poslati nekoga drugoga s liste?

– NHR se ozbiljno priprema za EU izbore na koje, po svemu sudeći, izlazimo samostalno, jer nastojanja da dođe do okupljanja i zajedničkog nastupa suverenističkih snaga zasad nisu urodila plodom. Iako to ne isključuje moguću suradnju sa srodnim grupacijama, smatramo da je samostalan izlazak važan jer su svaki izbori, između ostalog, najbolji način za odmjeravanje stvarne snage, odnosno uporišta u biračkom tijelu. Ovi će izbori ujedno biti i pokazatelj odnosa birača prema dosadašnjoj Plenkovićevoj svjetonazorskoj politici koja je umnogome obilježena upravo onim što on naziva ‘europskim mainstream politikama’, a ustvari je u potpunosti slijep na mijenjanje europskih smjerova.
Na temelju povratnih informacija s terena vrlo je izvjesno da je budem nositeljica liste. Listu ćemo objaviti na vrijeme, a tko god od nas otišao u Bruxelles, bila to ja, Hasanbegović ili netko treći, dosljedno će predstavljati viziju NHR-a u Europskom parlamentu.

Koje teme ćete nametati u kampanji za euroizbore? Koji rezultat ciljate?

– Teme su raznolike i, iako europske, možda su više nego ikad od nacionalne važnosti, jer već bolujemo od izravnog utjecaja nadnacionalne europske birokracije prema suverenim europskim nacijama. Teme su stoga negiranje tog suvereniteta putem nadzakona, središnjih banaka i zajedničke valute, a osobito stvaranje i održavanje stanja u kojem postoji Europa dviju brzina, pri čemu se nas stavlja u one manje vrijedne.

Tema je zasigurno i sigurnost državnih granica potaknuta novim migrantskim valom, kao i nametanje migrantskih kvota. Zbog katastrofalne politike “otvorenih vrata” Angele Merkel svjedoci smo kako se čitava Europa pretvara u taoca njemačke politike.

Očekujemo dobar rezultat na izborima – radi se sasvim sigurno o osvajanju jednog mandata – jer smo i nastali zauzimanjem čvrstoga stava u obrani interesa vlastite države i nacije, nasuprot europskim dodvoricama. Neka Juncker štipa onoga tko mu to dopušta, ali mi nećemo dopustiti da to čini Hrvatskoj.

Kako komentirate promjenu političkog smjera predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović?

– Početi s inicijativom Tri mora, a završiti na Plenkovićevim balkanskim inicijativama… Nažalost, u Hrvatskoj mnogi imaju problem sa zauzimanjem autentičnog političkog stava, a u tom slučaju lako je izgubiti smjer. Građani su predsjednici davali veliku podršku i zasigurno su ti isti ljudi sada zbunjeni nekim njezinim aktualnim odlukama. Ali vrijeme će pokazati što se zapravo u pozadini događa, a ja osobno i u ovom trenutku nemam potrebu tumačiti kakav je nečiji smjer bio, je li svjesno promijenjen ili ga nikada, u smislu čvrstog vođenja politike, nije niti bilo.

Hoće li Neovisni za Hrvatsku imati svog kandidata/kandidatkinju na predsjedničkim izborima ili ćete možda podržati novu kandidaturu aktualne predsjednice? Biste li (i u kojem slučaju) prihvatili kandidaturu za predsjednicu RH? Odnosno, možete li već sada decidirano ustvrditi da se nećete kandidirati za predsjednicu RH?

– Ponavljam, NHR je nastao s jasnom vizijom države, uvjerenjima i ciljem. Ne mislimo ih mijenjati zbog osobnih ili kratkoročnih i uskih stranačkih probitaka. Ne patimo od potpore bilo koga s političkog spektra, a jednako tako ne mislimo je ni pružati bilo kako, bilo kada i bilo kome. Osim medijskih nagađanja, ne sjećam se da je ijedna stranka, osim par nadobudnih iznimaka, jasno i službeno najavila i predstavila svoga kandidata. Uostalom nije to učinio niti HDZ. Ne znam zašto bismo mi to učinili, pogotovo kada na nas mediji čine pritisak, te neke zainteresirane političke strane, a mi ne sudjelujemo u politici ni prvih ni drugih.

Trenutno se radi o pritiscima na nas i temi koja se nametnula zbog aktualnih događanja na Pantovčaku, a ne zbog približavanja predsjedničkih izbora. To nema nikakve veze s našom politikom nego s određenim političkim okršajima u kojima ne sudjelujemo.

Zastupnici i dalje pretrčavaju u Bandićev klub zastupnika, predsjednik HSS-a obratio se zbog toga i DORH-u. Kako komentirate te prelaske, mislite li i vi da tu ima posla za DORH, odnosno USKOK?

– Predsjednik HSS-a Beljak zaboravlja da je i sam svojevremeno imao problema sa zakonom, baš kao i jedan od njegovih otpadnika. To njihovo zajedničko svojstvo može biti puka slučajnost, pa time manji problem jer, uostalom, on nije jedini koji pokušava zamagliti svoju prošlost. Problem je što tu “sitnicu” uporno prešućuju i mediji istovremeno mu otvarajući prostor kao prvom policajacu države.

Ti prelasci su zapravo koalicija Plenkovićeva HDZ-a i nekadašnje Milanovićeve Kukuriku koalicije, dok je Bandić u tom odnosu jamac materijalne egzistencije. I naravno da bi trebao biti predmet izvida nadležnih institucija. Ali ne samo on. Jer za ulazak u Bandićev klub nije potrebna zakletva Milanu Bandiću, već Plenkoviću, Pupovcu i Vrdoljaku.

Prelazaka je bilo i u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, imate li ikakvih saznanja o razlozima i motivima tih prelazaka, između ostalih Bandiću je proračun spasio i glavni tajnik HSS-a Ilija Ćorić.

– Da, i na to smo upozoravali otkako smo najavili da nećemo podržati Bandićev proračun, pa i ranije kada su isti zastupnici kao nominalno dio oporbe, puni ljubavi prema građanima grada Zagreba, dizali ruke za sporne Bandićeve odluke kojima smo mi uskraćivali potporu. Sada su, isključivo zbog naše odluke da istupimo iz skupštinske većine, bili prisiljeni pokazati stvarnu zmijsku narav pred javnošću. Osim Ilije Ćorića iz HSS-a tu su i dvojica dobrotvora iz Kluba HSLS-Sandra Švaljek: Miroslav Polovanec i Jozo Miličević.

Već ranije je Bandićevu klubu prešlo dvoje zastupnika SDP-a. Protiv jednog od tih zastupnika, na temelju rasprave na Antikorupcijskom povjerenstvu, podnesena je i kaznena prijava zbog sumnje na političku korupciju. Zastupnik je priznao da je njegov prelazak već ranije bio kupljen radnim mjestom, odnosno ucjenom. Rasprava s te 2. sjednice povjerenstva, 13. studenoga 2017., kao i priznanje, službeno su snimani! Na to smo upozoravali u više medijskih istupa, ali nikakve reakcije nadležnih institucija nije bilo! Pretpostavljam da smo manje uvjerljivi od Krešimira Beljaka koji u tom segmentu ima određeno iskustvo. Ili je sve oko tih izvida običan igrokaz, jer – USKOK do dan danas nije pozvao članove tog povjerenstva niti je zatražio tonski zapis! Tako se ne vodi istraga koja se doista želi voditi!

Gradonačelnik Milan Bandić je u utorak razriješio Anu Lederer s funkcije pročelnice Ureda za kulturu. Molimo vas da nam i to prokomentirate i odgovorite je li itko od Neovisnih za Hrvatsku ostao na bilo kojoj funkciji u zagrebačkoj Gradskoj upravi nakon što ste se razišli s Bandićem?

– Ovo što je Milan Bandić danas učinio govori samo za sebe o njegovom poimanju i držanju do procedura i zakona. Po potrebi. Nama to i nije neko iznenađenje, ali bilo bi poželjno da objasni javnosti kako se to proceduralni natječajni propust Grada utvrdi tek nakon šest mjeseci?! Naravno, radi se o čistoj izmišljotini, pa ne isključujem da će gospođa Lederer zbog toga tražiti sudsku zaštitu. Drugih funkcija u Gradskoj upravi Neovisni za Hrvatsku nisu niti imali.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Ministar pravde BiH: Dan Republike Srpske nije neustavan – riječ je o medijskim manipulacijama

Objavljeno

na

Objavio

Žao mi je sto se pojedini mediji ovako žustro ne bore za provođenje drugih odluka Ustavnog suda, bez da se mijenja njihova suština i prilagođava političkoj orijentaciji.

Ministar pravde BiH Josip Grubeša (HDZ BiH), ovih je dana u sklopu stranačkog izaslanstva HDZ-a BiH nazočio obilježavanju Dana RS-a, i s njegove točke gledišta tu nema ništa sporno.

-Nedavno sam javno istaknuo kako u BiH postoje tri istine o događanjima tijekom 90-tih godina prošlog stoljeća i nažalost ovo ide samo u prilog toj mojoj konstataciji. Reakcije pojedinih medija u povodu proslave Dana Republike Srpske samo dokazuju ono što sam tada rekao, a neki negirali. Ako hoćemo naprijed moramo prihvatiti druge i poštovati njihove praznike, a ne biti uvrijeđeni. Jedino tako imamo pravo tražiti da “ti” drugi poštuju naše praznike i da nam ne osporavaju pravo na slavlje. Često se to zanemari i to je slučaj i ovaj put. Republika Srpska postoji i sastavni je dio Bosne i Hercegovine, to je činjenica koja se napokon mora priznati kao takva i dati se pravo njezinim građanima, kao i drugim u BiH, da slave svoje praznike bez da se svaki put oko toga pravi medijska hajka – navodi Grubeša u izjavi za Dnevnik.ba.

Podsjeća kako Dan Republike Srpske nije pravno dvojben.

-Neistina se često ističe i koristi za verbalni atak na Republiku Srpsku, kada se poziva na odluku Ustavnog suda BiH i govori kako je taj sud 09. siječnja proglasio kao neustavan dan za praznik. Dužan sam javnost upoznati kako Ustavni sud BiH nije odlučio da je 09. siječnja neustavan kao takav, nego da su protuustavne neke odredbe iz Zakona o Praznicima RS-a, a konkretno se odnosi na dio koji se tiče krsne slave i vjerskog obilježavanja Dana Republike Srpske.  Treba istaknuti činjenicu da su u Republici Srpskoj odmah proveli tu odluku Suda i u parlamentarnoj proceduri  je usvojen zakon bez spornih odredbi. Kao dan Republike Srpske utvrđen je isti dan, 09. siječanj – podsjeća Grubeša.

Istaknuo je kako je riječ o medijskim manipulacijama.

-Pojedini mediji koriste zabludu u koju su namjerno doveli javno mnijenje da taj dan samoinicijativno proglase kao „neustavan“, a da ne govorimo kako ignoriraju postojanje novog Zakona kojim je ovo pitanje uređeno. Tako je, prema važećem zakonu Republike Srpske, dan tog entiteta potpuno legalno, 09. siječnja. Obilježavanje ovoga dana u skladu je s presudom Ustavnog suda BiH, zbog čega je napad na mene ili moje stranačke kolege neutemeljen i maliciozan, iskorišten da se stvori loša slika u javnosti o nama, bez da se oda poštovanje da smo pokazali spremnost za stvaranje uvjeta za suživot kroz priznavanje prava drugih da slave ono što nas ne vrijeđa niti nam šteti – navodi Grubeša.

Očito aludirajući na sarajevske medije, Grubeša izražava žaljenje što ti mediji imaju dvostruka mjerila.

-Žao mi je sto se pojedini mediji ovako žustro ne bore za provođenje drugih odluka Ustavnog suda, bez da se mijenja njihova suština i prilagođava političkoj orijentaciji. Možda bi ti mediji, da se bore za provođenje svih odluka Suda, tako natjerali da se odluke donesene, a zanemarene jer nisu sukladne političkoj retorici pojedinih političkih opcija u BiH, napokon provedu – zaključio je Grubeša.

M.J.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari