Pratite nas

Politika

Nismo valjda (toliko) glupi da padnemo u naletu sarajevske propagande?

Objavljeno

na

Bošnjačka propaganda je, nakon infiltriranja u međunarodne organizacije i veleposlanstva u BiH, snažnog antihrvatskog zadojavanja bošnjačkog naroda došla i na završnu operaciju – totalnu dezorijentaciju hrvatskoga naroda u BiH. Cilj ovog projekta je podjela hrvatskog naroda i njegovo pretvaranje u nacionalnu manjinu.

Dolazak predsjednika Hrvatskog narodnog sabora i HDZ BiH Dragana Čovića i veleposlanika Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini Ivana Del Vechia na obilježavanje Dana Republike Srpske u Banja Luku izazvao je burne reakcije kako u BIH tako i u Hrvatskoj.

Svakoga tko se ne uklapa u viziju Bosne i Hercegovine u kojoj su sve poluge moći smještene od Ilidže do Baščaršije, naravno u rukama Bošnjaka i halal Hrvata, Srba i ostalih koji nacionalnost mijenjaju po potrebama unitarnog projekta, proglašava se neprijateljima Bosne i Hercegovine.

Snažna medijska mašinerija, umrežena s obavještajnim i paraobavještajnim službama, uz pomoć uloženih milijuna iz fondova u BiH i inozemstvu vodi sve žešći medijski rat koji ima nekoliko ciljeva. Među njima je svakako i sustavno prikazivanje politike legitimno izabranih hrvatskih političkih predstavnika u BiH kao neprijateljske prema državi Bosni i Hercegovini.

S lakoćom iz usta raznih analitičara izlaze  zaključci kako 2/3 predstavnika vlasti ruši državu u kojoj živi. Jedini ispravni koncept uređenja države za njih je onaj unitaristički, prekriven plaštom građanstva. Sličnih primjera imamo u nedogled.

Misle li Hrvati da je šutnja zlato?

Dok se “sve živo” što ova sarajevska politika ima propinje na zadnje noge kako bi ocrnili sve što im se nađe na putu u ostvarenju njihovih ciljeva na drugoj strani nema takvog entuzijazma. “Prohrvatski” nevladin sektor gotovo da i ne postoji, profesore sa Sveučilišta u Mostaru rijetko viđamo kako komentiraju aktualnu situaciju, dok u isto vrijeme dosta političara od kamere bježi kao od crnog vraga. Isti se očito boje kako ne bi postali tema udarnih termina već spomenutih medija iz glavnoga grada.

Tko radi toga se i napada

Izuzetak u ovoj priči svakako je nekoliko političkih i društvenih aktivista, kao i nekolicina novinara, koji su svoje znanje i trud usmjerili na prvu crtu obrane od sveprisutnoga velikobošnjačkog medijskoga rata. Iste se od strane unitarista etiketira kao plaćenike HDZ-a BiH i Dragana Čovića iako je njihov jedini “grijeh” iznošenje činjenica.

Onaj koji sigurno radi je i Dragan Čović. To je, svatko realan će priznati, činjenica. Na spomen Dragana Čovića u Sarajevu se pale alarmi. Svaki njegov potez u sarajevskim medijima dočekan je na nož i okarakteriziran kao podjela BiH.

Podjela BiH, za njih je primjerice, i pravedan izborni zakon. Smiješno je slušati ocrtanu frazu kako Čović predlaže izborni zakon prema kojemu bi HDZ BiH bio “vječno na vlasti”. Logično, u vlasti u nijednoj opciji nitko ne može biti vječno. Može biti dotle dok pobjeđuje na izborima, kao što u hrvatskom narodu pobjeđuje HDZ BiH, sviđalo se to nekome ili ne.

Hrvat na (lakovjernog) Hrvata

Dok se već spomenuti malobrojni entuzijasti bore sa sarajevskom mašinerijom stiže i udar s boka, točnije preko granice. Neki od vodećih medija u Hrvatskoj padaju (neki svjesno, neki nesvjesno) na velikobošnjačku propagandu, proglašavajući Hrvate u BiH zadrtim nacionalistima koji nisu poželjni s obje strane granice. Na takvo nešto smo i navikli te nas od takvih ništa ne može iznenaditi.

No ono što je, slobodno možemo reći, zabrinjavajuće je lakovjernost sve većeg broja Hrvata u Bosni i Hercegovini koji su pamflete iz velikobošnjačke sarajevske kuhinje, potpomognute udarima iz Hrvatske, počeli uzimati zdravo za gotovo.

Propaganda vs. činjenice

Vraćamo se na početak i obilježavanje Dana Republike Srpske u Banja Luci. Bošnjački političari, mediji, Vesna Pusić, Stipe Mesić, fratri koji slave tursku okupaciju BiH… Ekipa koja sotonizira Čovića i Del Vechia. Glavni grijeh Dragana Čovića je navodna nazočnost za vrijeme odlikovanja bivšeg oficira JNA Slavka Lisice, koji je u Hrvatskoj osuđen zbog ratnih zločina počinjenih na području Šibenika 1991. godine.

Dok navedeni liju lažne suze nad ratnom sudbinom Šibenika dužni smo iznijeti slijedeću činjenicu. Čović je od cjelodnevnog programa nazočio jedino na Svečanoj akademiji u Sportskom centru Borik i Svečanom prijemu u Administrativnom centru Republike Srpske. Na ovim svečanostima nisu se dijelila nikakva odlikovanja!

Imamo li glavu ili nam je netko drugi nosi?

Bošnjačka propaganda je, nakon infiltriranja u međunarodne organizacije i veleposlanstva u BiH, snažnog antihrvatskog zadojavanja bošnjačkog naroda došla i na završnu operaciju – totalnu dezorijentaciju hrvatskoga naroda u BiH. Cilj ovog projekta je podjela hrvatskog naroda i njegovo pretvaranje u nacionalnu manjinu.

Priča o izdaji Posavine u ratu, odustajanja od borbe za Središnju Bosnu u miru, koju navodno provodi hrvatska politika u BiH, smišljena je upravo radi podjele ovog naroda. Isti je scenarij s pričom oko Republike Srpske i lažnom zabrinutošću za prava Hrvata u ovom entitetu.

Kao da zaboravljamo da živimo u 2019. godini i da se suživot u Bosni i Hercegovini, državi tri konstitutivna naroda i ostalih građana, mora graditi, a ne rušiti. Zaboravljaju neki kako je isti jedino moguće izgraditi na principima jednakopravnosti i uzajamne tolerancije.

Tko ruši pokušaj takve (sretnije) Bosne i Hercegovine? Upravo spomenuta sarajevska mašinerija koja pod mantrom “Bosna samo Bošnjacima i Bosancima” najviše ruši pokušaje izgradnje uređene europske Bosne i Hercegovine.

Nismo valjda (toliko) glupi da padnemo u naletu njihove propagande na vrhuncu medijske agresije nad lakovjernim Hrvatima?

Vrisak/HrvatskoNebo

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Geopolitika

‘Naša granica tolerancije u nuklearnom pitanju je nula’

Objavljeno

na

Objavio

Britanija, Francuska i Njemačka planiraju iznova pokušati zadržati Iran u nuklearnom sporazumu iz 2015. unatoč prijetnji Teherana da će prekršiti jedno od glavnih ograničenja, ali se oni možda bliže kraju diplomatskog puta na koji su stupili prije više od 15 godina.

Tri europske zemlje nastoje sačuvati sporazum između velikih sila i Irana otkako se američki predsjednik Donald Trump jednostrano povukao iz njega prošle godine i počeo ponovno uvoditi američke sankcije.

Dok je početna reakcija Iranaca izgleda bila čekati u nadi da će Trump izgubiti izbore 2020. Trumpova iznenađujuća odluka u svibnju da pokuša svesti iranski izvoz nafte na nulu promijenila je njihovu kalkulaciju.

Rezultat je niz napada u Zaljevu za koje Sjedinjene Države krive Iran ili njegove saveznike, unatoč nijekanju Teherana, kao i prijetnja Irana u ponedjeljak da će za deset dana prekršiti u dogovoru iz 2015. predviđena ograničenja njegovih zaliha uranijeva heksafluorida.

“Ako to učine, igra je gotova za EU”, rekao je visoki diplomat Europske unije uz uvjet da ostane neimenovan.

Napadi na šest tankera u regiji od početka svibnja kao i dva napada bespilotnim letjelicama na saudijska postrojenja za vađenje nafte, ojačali su strahovanje od izbijanja američko-iranskog sukoba namjerno ili slučajno.

Diplomati kažu kako će tri europske zemlje, koje su 2003. počele razgovore s Iranom o ograničavanju njegova nuklearnog programa, pojačati svoju diplomatsku aktivnost narednih dana, među ostalim i razgovorima između tri zemlje i političkih direktora EU-a u četvrtak u Bruxellesu.

Posebni američki predstavnik za Iran Brian Hook planira sastati se s političkim direktorima triju europskih zemalja u Parizu 27. lipnja, na dan do kada će Iran, kako je najavio, prekršiti sporazum, rekla su dva izvora.

Britanski, francuski i njemački ministri vanjskih poslova mogli bi posjetiti Teheran kako bi razgovarali o nuklearnom sporazumu, ali je to za sada samo mogućnost.

Tri diplomata su rekla kako bi se združeno povjerenstvo, uspostavljeno  prema nuklearnom sporazumu, moglo sastati unutar dva tjedna. Nakon što se SAD povukao, ti razgovori bi okupili dužnosnike iz Britanije, Kine, Francuske, Njemačke, Irana, Rusije i Europske unije.

Diplomati su istaknuli kako su tri zemlje umorne od iranskih zahtjeva da održe sporazum koji je Washington prekršio te rekli da ako to učini i Teheran oni ne bi imali izbora nego da pristanu na ponovno uvođenje sankcija UN-a.

“Moramo ih odvući s ruba, ali neka bude jasno: naša granica tolerancije u nuklearnom pitanju je nula”, rekao je drugi visoki europski diplomat pozivajući Rusiju i Kinu da se više angažiraju. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

CroElecto – Kolinda Grabar Kitarović i Zoran Milanović zasad u drugom krugu

Objavljeno

na

Objavio

REDOVITO ISPITIVANJE JAVNOG MNIJENJA
„CroElecto“

U nastavku istraživanja političkih preferencija CroElecto za lipanj donosimo rezultate istraživanja za predsjedničke izbore te popis najpozitivnije, odnosno najnegativnije doživljenih ministara.

Da su iduće nedjelje predsjednički izbori, u drugi bi krug izbora išli aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović te Zoran Milanović. Kolinda Grabar Kitarović bi tako u drugi krug iz prvog ponijela 31,95%, a Zoran Milanović 21,99%. Na trećem je mjestu Miroslav Škoro s 10,28 %, a na petom, s gotovo istim postotkom, odnosno s 10,18%, Mislav Kolakušić. Zabilježeni su još i glasovi za Daliju Orešković (2,63%), Milana Bandića (0,77%), Ivicu Puljka (0,44%) te Gorana Jurišića (0,22%). Neodlučnih je ispitanika 21,55%.
Olega Butkovića 6,15% ispitanika smatra najpozitivnijim ministrom, čime je on na vrhu popisa pozitivaca među ministrima. Slijedi Tomislav Tolušić (4,13%) koji je dugo držao prvo mjesto sa znatno većim postotkom, treći je Zdravko Marić (3,94%) pa slijede Darko Horvat (2,88%) i Gabrijela Žalac (2,50%).
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić najnegativniji je ministar u Vladi Republike Hrvatske, na to ga je mjesto svrstalo 10,95% ispitanika. Odmah iza njega je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak s 10,28%. Negativci za ispitanike još su Lovro Kuščević (7,95%), Nina Obuljen Koržinek (3,36%) te Milan Kujundžić (2,79%).

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari